PREDSTAVLJANJE knjige Sanje Lovrenčić "Iz ateljea"

nedjelja , 31.01.2016.




U utorak, 2. veljače,
u zagrebačkom Caffe baru Sova u 20h
izdavačka kuća Mala zvona
predstavit će knjigu pjesama Sanje Lovrenčić "Iz ateljea".

Uz autoricu, u predstavljanju sudjelovat će urednica knjige Lidija Dujić i likovna umjetnica i književnica Zvjezdana Jembrih.

Dobrodošli!

Iz pogovora Tonka Maroevića : «Naslov nove pjesničke knjige više je nego rječit i nudi lajtmotiv nekog izdvojenog prostora, odnosno specifičnog homogenog svijeta, cjeline obilježene jedinstvenim autorskim pogledom. Paralelizam s likovnim univerzumom naglašen je i time što su mnoge pojedinačne pjesme naslovljene tipičnim izložbenim, galerijskim, stručnim terminima, poput vedute i portreta, akta i marine, enterijera i diptiha. Likovna terminologija ili slikarska disciplina služe kao svojevrsna maska ili « persona » autoričina sustava, kao vizualni korelativ naslućenoga. Naime, nije riječ o deskriptivnom postupku niti o parafrazi optičkih činjenica, nego o selekciji primljenih poticaja kroz filtar ili mrežu kodificiranog jezika inače neverbalne kreativne prakse. Možda bismo mogli kazati kako se Sanja Lovrenčić u najn ovijoj zbirci kreće u međuprostorima govorenja o vidljivom i šutnje o neizrecivom… »




PROMOCIJA: Jerko Bakotin "Bratstva i ubojstva, gajđin' (Algoritam, 2015.)

subota , 30.01.2016.




ALGORITAM nas poziva

u Knjižnicu Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb,
u utorak, 2. veljače, od 20 sati,

na promociju knjige heterogenih putopisa (Zapadna Sahara, Bliski istok, Mongolija, Japan, Kosovo) kakav se rijetko pojavljuje, jer spaja literarno i publicističko s čvrstim i jasnim stavom:

Jerka Bakotina
'Bratstva i ubojstva, gajđin'


Knjigu će predstaviti:

Dean Duda (kao profesor i teoretičar),
Ladislav Tomičić (kao kolega novinar),
Kruno Lokotar (kao urednik)
& autor Jerko Bakotin




NOVO: David Park - "Žene triju pjesnika" (HFD/Disput, 2016.)

petak , 29.01.2016.

DAVID PARK
'Žene triju pjesnika'

izd. Hrvatsko filološko društvo/Disput
Prijevod: Damjan Lalović
01/2016.
320 str., tvrdi uvez
Cijena: 130.00 kn

Riječ izdavača



"Žene triju pjesnika" (The Poets' Wives, 2014) roman je suvremenog irskog romanopisca Davida Parka napisan u maniri žanra biografske fikcije. Trodijelna radnja romana usredotočuje se na živote supruga Williama Blakea, Osipa Mandeljštama i jednog izmišljenog irskog pjesnika s kraja XX. stoljeća.

Prvo poglavlje triptiha govori o Catherine Blake, nepismenoj supruzi engleskog pjesnika i slikara Williama Blakea koji stremi za priznanjem u društvu, a ovo ga odbacuje kao luđaka. Priča je to o ženi koja nije mogla čitati suprugovu poeziju niti ljubavna pisma, ali je potpuno vjerovala u autentičnost njegovih vizija božanske prisutnosti koju je samo on mogao vidjeti.

U središtu je druge cjeline Nadežda Mandeljštam, supruga ruskog pjesnika Osipa Mandeljštama, koji je zbog svoga pjesništva postao žrtva staljinističkog terora. Zajednički život Mandeljštamovih tijekom 1930-ih Park prikazuje polazeći od jedne jedine situacije: Nadežda s mnoštvom drugih žena tri sata čeka u redu kako bi poslala paket Osipu, ne znajući da je mrtav. Otada do kraja života Nadežda "daje pjesnikovu imenu svoj glas", tako da je njezina čuvena autobiografija zapravo biografija njezina supruga.

Treća je pak žena supruga fikcionalnog sjevernoirskog pjesnika; ona se poslije suprugove smrti prisjeća svoga bračnog života i zaokupljena je ispunjenjem njegove posljednje želje. Promišlja velik raskorak između osjećaja što ih je njezin suprug izražavao u svojim drugorazrednim pjesmama i njegove emocionalne distance u svakodnevnom životu s obitelji. Mori je činjenica da je patnju zbog njihova izgubljena sina imao potrebu objaviti u poeziji i podijeliti je s drugima, a nije bio u stanju pružiti mu ljubav i toplinu za njegova života.

Tri odsječka romana smještena u različiti prostor, vrijeme i okolnosti iz raznih perspektiva opisuju proturječja i napetosti između umjetnosti i života te emocionalne i fizičke žrtve što se prinose za dobrobit tuđe kreativnosti.

***

David Park (Belfast, 1953), jedan od najcjenjenijih suvremenih irskih književnika. Završio je Queen's University u Belfastu i donedavno je, usporedo sa sve uspješnijom književnom karijerom, radio kao srednjoškolski učitelj te se na tom području istaknuo značajnim doprinosima razvoju kreativnosti nastavnog programa. Njegova prva djela bila su obilježena političkom situacijom u Sjevernoj Irskoj, koja mu je služila kao prizma za bavljenje obuhvatnijom problematikom političkog nasilja. Tek je s romanom "Svjetlo Amsterdama" objavljenim 2012. iskoračio iz te tematske determiniranosti, da bi u romanu "Žene triju pjesnika" maksimalno protegnuo i vremenske i prostorne granice, usredotočivši se na suptilan međuodnos života i stvaralaštva. Ponajprije je cijenjen kao majstor stila; kritičari ističu njegovo umijeće stvaranja atmosfere i uvjerljivo portretiranje likova, stavljajući ga uz bok najvećim irskim piscima današnjice, kao što su, primjerice, John Banville, Colum McCann ili Roddy Doyle. Dobitnik je brojnih nagrada, a djela su mu prevedena na više jezika.




Nove knjige poezije Lane Derkač, Neve Lukić i Braneta Mozetiča



Nakon knjige Bore Ćosića 'Razvoj kraljičinog gardiste',
u 8. kolu biblioteke Poezije
(izd. Hrvatsko društvo pisaca)

izašle su još tri knjige poezije:

Lana Derkač: Posvajanje neba,
Neva Lukić: Sjene sjemenki i
Brane Mozetič: Nedovršene skice jedne revolucije (sa slovenskog preveo Romeo Mihaljević).


Glavni i odgovorni urednik: Ervin Jahić
Redakcija: Tomica Bajsić, Ana Brnardić, Ervin Jahić, Ivan Herceg, Tonko Maroević i Damir Šodan


O tim knjigama opširnije ovdje


Moj izbor 7 najzanimljivijih djela strane proze iz 2015.

srijeda , 27.01.2016.



Kojih sam sedam knjiga
izdvojio kao najzanimljivije naslove
prijevodne beletristike u nas objavljene
u 2015.

i što sam o njima napisao u Vijencu
pročitajte ovdje








Ri Lit poziva na 4. izdanje "Noći velikog čitanja"



Kotrljanje neformalne književne skupine Ri Lit nastavlja se u ovoj godini novim, četvrtim, izdanjem manifestacije 'Noć velikog čitanja IV'. Kao i do sada, Ri Lit će se predstaviti riječkoj publici u dvorani Filodrammatica, posljednji četvrtak u siječnju, 28., s početkom u 20 sati, s potpuno novim pričama, a s autorima koji su već itekako poznati i izvan lokalnih granica.

Tea Tulić, Željka Horvat Čeč, Zoran Žmirić, Enver Krivac, Izet Medošević, Zoran Krušvar, Igor Beleš, Milan Zagorac i Davor Mandić čitat će svoje nikada prije objavljene radove premijerno na Noći velikog čitanja IV, i ako ste kojim slučajem ostali bez priča za sebe ili za svoje bližnje ovo je dobra prilika da se prepustite mašti sjajnih riječkih devetero autora!

Dođite i uvjerite se kako je svijet u njihovim pripovjestima doista beskrajan i kako su događaji u njemu otključana vrata za svakog tko želi ući! Ništa nije istraženo do kraja, zemljovidi nisu ucrtani, sva su kretanja nepredvidiva, uzbuđenjima nismo iscrpili izvore! Ri Lit su se odvažili još jednom povesti vas na izlet izvan dosega uobičajenog mirisa politike, novca, fizike!

Dođite u dvoranu Filodrammatica u četvrtak, 28. siječnja ove godine, a ne neke sljedeće, zauzmite udobni stolac na vrijeme jer broj je sjedećih mjesta ograničen.

Svi su dobrodošli, neovisno o društvenom i imovinskom statusu! Ulaz, a niti izlaz, se ne naplaćuju!




NOVO: Pero Kvesić - "'Najbolja ptičja kuća na svijetu' (Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade, 2015.)

utorak , 26.01.2016.

Pero Kvesić
'Najbolja ptičja kuća na svijetu'

književnost za djecu
izd. Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade
40 str, tvrdi uvez
cijena 100 kuna

Riječ izdavača



Pero Kvesić javlja se s neobičnim djelom napisanim za djecu u kojoj su glavne uloge preuzela isključivo životinjska bića iz afričkog okoliša.

Duhovita i mudra pripovijest i za male i za velike pršti cinizmom, no s druge strane i onkraj opservacija odraslog čitatelja, to je poučan i zanimljiv rukopis koji je i ilustrativno oplemenjen potezima Nike Baruna, te će zasigurno biti vrlo rado čitano štivo.

Ponešto drugačije od najpopularnijih autorovih „Malih letećih medvjedića“ no rukopis koji će revitalizirati Peru Kvesića kao autora i za djecu, a Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade ima čast što je rukopis ponudio baš njemu, priključivši se našoj biblioteci koja broji sve više vrsnih autora i sve više odličnih naslova.

Pero Kvesić o knjizi na svom fejsbik profilu kaže:

Riječ je o suvremenoj bajci, napisanoj još početkom devedesetih godina, koju sam tek nakon četvrt stoljeća uspio objaviti, a koliko mi je srcu prirasla govori i to što kroz toliko vremena nisam odustao od nje. Naizgled je to priča za djecu, s tajnom namjerom da odrasli uživaju u njoj još i više. Nažalost, koliko znam ne može se nabaviti u knjižnicama. Postoje samo dva načina kako možete doći do nje. Jedan je da ja ustupim neki od svojih autorskih primjeraka, a drugi da se naruči izravno od izdavača, Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade.

Knjigu naručite ovdje: http://www.hdkdm-klubprvihpisaca.hr/portfolio/najbolja-pticja-kuca-na-svijetu/




Izložba povodom Svjetskog dana sjećanja na žrtve holokausta





Festival tolerancije - JFF Zagreb obilježava Svjetski dan sjećanja na žrtve holokausta, 27. siječnja 2016., potresnom izložbom portreta djece zatočenika nacističkih koncentracijskih logora, austrijskog slikara Manfreda Bockelmanna.

Izložba se otvara u srijedu, 27. siječnja 2016., u 19 sati u Francuskom paviljonu SC-a, Savska 25 u Zagrebu






Tekst koji sam objavio u novinama 1987., u svojoj 15. godini

ponedjeljak , 25.01.2016.



Slušam radijsku emisiju "Moj izbor" u kojoj Pero Kvesić priča o svojim novinarskim počecima u osnovnoškolskoj dobi, pa se sjetim svojih početaka.

EVO NEČEG ŠTO JAKO MALO LJUDI O MENI ZNA:

JOŠ KAO 15-GODIŠNJAK, davne 1987., OBJAVIO SAM U NOVINAMA SVOJ PRVI TEKST, zapravo SVOJ PRVI RECENZENTSKI URADAK.


Naime 1987. godine u broju 10. informatičkog časopisa "Moj Mikro", izašao je MOJ TEKST O KOMPJUTERSKOJ IGRICI ZA COMMODORE 64 "Super 16 Boulder Dash". A imao sam tada samo 15 godina!


To moje davnašnje zakoračenje u svijet novinarstva možete pronaći na sljedećem linku :
http://retrospec.sgn.net/users/tomcat/yu/magshow.php?auto&page=76&all=MMS_87_10

U idućim brojevima istog časopisa objavljeni su i drugi moji tekstovi iste vrste sretan , evo npr. još jednog ovdje : http://retrospec.sgn.net/users/tomcat/yu/magshow.php?auto&page=65&all=MMH_88_01

Ponavljam, bilo mi je tek 15 godina.

Inače, danas, u uvjetima potplaćenosti novinara i u okolnostima kad dobar broj medija uopće ne plaća svoje suradnike, ovo je i dobar poticaj za razmišljanje o socijalizmu.

Naime, u svojoj 15.godini za taj tekst ja sam bio primio i honorar, evo npr. naputka suradnicima vezanog uz isplatu honorara, iz istog tog časopisa , vidi ovdje : http://retrospec.sgn.net/users/tomcat/yu/magshow.php?auto=&page=64&all=MMH_88_01



Inače, zanimljivo je da sam pregledavajući na webu te stare brojeve "Mog mikra" naišao i na tekstove jednog aktera hrvatske književne scene : Ognjena Rađena. Da podsjetim, to je književni autor iz Istre koji je u suradnji sa svojom suprugom Natalijom Grgorinić napisao i objavio već cijeli niz knjiga. Evo linka na kojem možete pročitati njegov tekst iz "Mog mikra" objavljen davne 1988. : http://retrospec.sgn.net/users/tomcat/yu/magshow.php?auto&page=64&all=MMH_88_11





PREDSTAVLJANJE knjige Vinka Brešića "Hrvatska književnost 19.stoljeća"

nedjelja , 24.01.2016.



DHK, Zagreb, četvrtak, 28.01.2016. u 12 sati

Sudjeluju : prof.dr.Vinko Brešić, prof.dr. Ivan J.Bošković, prof.dr. Davor Dukić, prof.dr. Cvijeta Pavlović, mr.sc. Božidar Petrač





Razgovor Seada Muhamedagića s Gigom Gračan.



25. siječnja 2015 u 18:00

Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića

Preradovićeva 5, Zagreb

Tribina : Litterarum translatio : razgovor Seada Muhamedagića s Gigom Gračan.

Razgovoru se svojim pitanjima može pridružiti i publika, kako bismo stekli detaljniji uvid u nadasve širok dijapazon prevodilačkog, novinarskog i uredničkog djelovanja naše ugledne kolegice. Bit će, dakako, prilike doznati ponešto o nizu kulturnih i društvenih tema u kojima je Giga Gračan angažirano sudjelovala ili im svjedočila.






PROMOCIJA nove knjige poezije Milka Valenta "Pustinja" (Meandarmedia, 2015.)




DHK, Zagreb, srijeda, 27.01.2016. u 12 sati

Sudjeluju : Milko Valent i Miroslav Mićanović


Pjesme će interpretirati dramska umjetnica Dunja Sepčić

Voditeljica Lada Žigo







Temat "Hrvatska mlada proza" u novom broju časopisa "Nova riječ"




Koncem prosinca 2015. godine iz tiska je izašao dvobroj za 2015. časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ, što ga u sunakladi izdaju Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU „Hrvatska riječ“. Na 312 stranica bogat sadržaj pokriva cijelu lepezu književnih tema, a časopis je obogaćen i grafičkim crtežima Vladislave Dudvarski iz Petrovaradina.
Na tragu predstavljanja recentne hrvatske književnosti, u tematu „Hrvatska mlada proza“ predstavljeni su mladi prozaisti iz Hrvatske: Ivana Simić Bodrožić, Sven Popović, Iva Tkale, Jelena Zlatar, Andrija Škare i Marko Gregur.
Poetski blok, naslovljen „Subotički pjesnički krug“ donosi poeziju već afirmiranih pjesnika (Vojislav Sekelj, Milovan Miković, Mirko Kopunović, Robert G. Tilly, Zvonko Sarić, Tomislav Žigmanov, Željka Zelić), ali i onih koji se povremeno javljaju svojim pjesmama (Katarina Čeliković, Josipa Dević, Nevena Mlinko) te otkriva prve pjesničke korake (Vedran Horvacki).
U stalnoj rubrici „Kritička čitanja književnog nasljeđa“ objavljeni su tekstovi Geze Kikića („Kritička riječ u borbi za afirmaciju stvaralaštva“) i Ljubice Ivezić („Dva registra na Hrvate iz Bačke u Odbljescima pamćenja“) te Tomislava Žigmanova („Vojvođanski Hrvati u Krležinim „Marginalijama““). Značaj tekstova svakako je aktualnost davno objavljenih sadržaja vezanih uz autore i književnost Hrvata u Vojvodini, u nekim do sada neotkrivenim detaljima.

No, to je tek dio sadržaja ovoga broja časopisa "Nova riječ", a opširnije o ostalim tekstovima (među kojima je npr. i nekoliko tekstova Nevena Ušumovića) saznajte ovdje




'BOOKVICA' : Branka Gabrijela Valentić

subota , 23.01.2016.




28. siječnja u 20:30
Klub Quasimodo

Gundulićeva 26a/II, Split

BOOKVICA : Branka Gabrijela Valentić

Rođena u Njemačkoj, odrasla u Splitu, živi u Zagrebu; novinarka, spisateljica, ravnateljica HINA-e; autorica kratkih priča, zbirke crtica i nagrađivane monodrame, predstavlja nam svoj hvaljeni roman prvijenac „Dvanaesta kuća“ (Hena com, 2015.) – roman složene strukture koji se lako čita i još lakše osvaja čitatelje.

Dođite upoznati Branku, poslušajte što ima reći o književnosti, novinarstvu i aktualnom stanju u kulturi, osvojite „Dvanaestu kuću“ i uživajte u glazbi po autoričinu izboru!






Izašao Europski glasnik br. 20 (2015)



Izdavač : Hrvatsko društvo pisaca
Uredništvo: Marija Bašić, Sanjin Dragojević, Srećko Horvat, Dražen Katunarić (gl. urednik), Dubravka Kisić, Žarko Paić (zamjenik gl. urednika), Andriana Škunca, Tatjana Tarbuk.


Sadržaj

DRAŽEN KATUNARIĆ: Dekonstrukcija Europe – uz jubilarni, dvadeseti broj [uvodnik]
ABDENNOUR BIDAR: Otvoreno pismo muslimanskom svijetu
GÉRARD ADAM: O postojanju Bog(ov)a u tramvaju 56
ALIDA BREMER: Mislim li na Europu, mislim na Shakespeareov sonet 66
DIMITRIJE POPOVIĆ: Ekstaza svete Terezije
HORACIO QUIROGA: Doba ljubavi
DARIJA ŽILIĆ: Chicago

DOSSIER: ORIJENTALIZAM
BORIS HAVEL: Orijentalistika unplugged
BERNARD LEWIS: Europa i islam
SEAD ALIĆ: Islam i Europa
MARIJAN CIPRA: Put grčke filozofije od Edese (484.) do Toleda (1150.)
FOUAD A. AJAMI: Kako su postali stranci. Muslimani, Židovi i drugo lice 1492. godine
JACQUES ELLUL: Utjecaj islama
MAJID KHADDURI: Doktrina džihada
CHUCK MORSE: Naklonost prema nacistima: Zagovornici Trećeg Reicha na Bliskom istoku
KLAUS-MICHAEL MALLMANN: Smrt velikog muftije
EDWARD W. SAID: Palestinsko pitanje
ÉLIE BARNAVI: Danas, ili možda nikad
DENIS CHARBIT: Izrael i njegovi paradoksi
RONY BRAUMAN / ALAIN FINKIELKRAUT: Nesloga. Izrael-Palestina, Židovi, Francuska [razgovori s E. Lévy]
ANNE-MARIE DELCAMBRE: Privlačnost muslimanskog raja za mučenike islama
FARIS NANIĆ: Ontološki nesporazum
ANNE-MARIE DELCAMBRE: Vidljivost žene u islamu: problem vela
ENES KARIĆ: Muslimani, kršćani i Židovi danas – susjedstvo u doba globalizacije
BOUALEM SANSAL: Otišao sam u Jeruzalem... i vratio se obogaćen i sretan

Orijentalizam u književnosti

BOUALEM SANSAL: 2084. Kraj svijeta
AMOS OZ: Priča o ljubavi i tmini
ALBERT CAMUS: Protivnikovi razlozi
MARK TWAIN: Naivčine na putovanju ili novo hodočašće
FRANÇOIS-RENÉ de CHATEAUBRIAND: Od Pariza do Jeruzalema

PUSTINJA

CHARLOTTE de MONTIGNY: Pustinja, protuteža napretku
ODETTE de PUIGAUDEAU: Aratan usred pješčanog oceana... ROGER MUNIER: Dine imaju nešto poput puti... MALEK CHEBEL: Dina; JEAN BAUDRILLARD: Geološka superprodukcija; ­PIERRE LOTI: »Čovjek bi pomislio, to su nagomilana čudovišta...«; JEAN-MARIE GUSTAVE le CLEZIO: Tbeďla, Stijena; ROGER CAIL­LOIS: Pustinjska ruža

ČAS POEZIJE

VALERIU STANCU: U dubini ništavila
SEAD BEGOVIĆ: Živjeti u stisnutoj šaci
DELIMIR REŠICKI: Kadenca
ERVIN JAHIĆ: Nemjesto
BRANKO MALEŠ: Ja plačem komplicirano
JASMINKA DOMAŠ: Prelazak
TATJANA GROMAČA: Tri pjesme
DURS GRÜNBEIN: U provinciji

DISIDENTSKA MISAO (I.)

JAN PATOČKA: Heretički eseji o filozofiji povijesti [integralni tekst]
ALEXANDRA LAIGNEL-LAVASTINE: Czesław Miłosz. Očajna obrana za drugu Europu
ÁGNES HELLER: Auschwitz i Gulag
TIBOR DÉRY: Niki. Priča o jednom psu [integralni roman]
ZDRAVKO ZIMA: Gotovac s onoga svijeta
BRONISŁAW GEREMEK: Strahovi i nade: Europske utopije na pragu XXI. stoljeća
ADAM MICHNIK: Europa između identiteta i univerzalizma
GENE SOSIN: Necenzurirane prosvjedne pjesme: Okudžava, Galič, Visocki
GUSTAW HERLING-GRUDZIŃSKI: Iz »Dnevnika pisanih noću«
JÓZEF MARIA BOCHEŃSKI: Komunizam kao stav
STEFAN KISIELEWSKI: Dnevnici [Treća bilježnica]
JACEK KUROŃ: Vjera i krivnja. Do i od komunizma
JULIUSZ MIEROSZEWSKI: Kraj klasične Europe

POLITIČKA BUDUĆNOST EUROPE:
PREPISKA ALEXANDREA KOJČVEA I CARLA SCHMITTA

ŽARKO PAIĆ: Razbijanje Napoleonovskoga kôda: Ima li još Europa političku budućnost?
ALEXANDRE KOJČVE: Nacrt doktrine francuske politike
ALEXANDRE KOJČVE: Kolonijalizam iz europske vizure (diseldorfsko predavanje)
CARL SCHMITT / ALEXANDRE KOJČVE: Prepiska
ROBERT HOWSE: Europa i novi svjetski poredak:
Poduke iz bavljenja Alexandera Kojčvea sa Schmittovim Nomos der Erde
GALIN TIHANOV: Carl Schmitt i Alexandre Kojčve na pragu globalizacije
KEITH PATCHEN: Alexandre Kojčve: Moskovska mandarinska marksistička krtica u Francuskoj

BORDURA
Aforizmi [Živko Prodanović]
Šokantne i neočekivane misli




Dva moja teksta u novom "Vijencu"

četvrtak , 21.01.2016.




Na kisocima je
novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna)
a u njemu, između ostalog,

i dva moja teksta :

- moj pregled naznačajnijih prijevodnih proznih naslova iz 2015.g.

- moja kritika romana "Ljeto utopljenika" Johna Burnsidea



Novi "Vijenac" još donosi:

- osvrt na hrvatsku prozu u 2015. (napisao Strahimir Primorac)
- tekst Strahimira Primorca o romanu Marine Vujčić "Susjed"
- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- razgovor s profesorom srpske književnosti Dušanom Marinkovićem
- tekst Dubravke Oraić Tolić o "Leksikonu Antuna Gustava Matoša"
- tekst Marka Tadića povodom smrti velikoga jezikoslovca Bulcsua Laszloa
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi "Minijature vlastitosti" Tomislava Žigmanova
- tekst Martine Lončar o novome broju časopisa "Mogućnosti"
- tekst Krešimira Mićanovića o Ljudevitu Jonkeu
- tekst Tatjane Pišković o knjizi Ljudevita Jonkea "Rasprave i članci"
- govor Ljudevita Jonkea u zagrebačkoj katedrali 1971.godine
- tekst Martine Lončar o novome broju časopisa "Riječi"
- tekst Denisa Leskovara o Davidu Bowieu

te još pregršt tekstova o filmu, glazbi, likovnoj umjetnosti, kazačištu itd.




MALA NAPOMENA : (kako se netko ne bi pitao zašto u mom tekstu nema XY ili zašto nema YX) :
moj tekst iz novoga 'Vijenca' u kojem pišem o ponajboljim proznim stranim djelima objavljenima u nas 2015. tvori cjelinu s mojim tekstom iz ljetnog dvobroja 'Vijenca' u kojem sam donio nekoliko preporuka za čitanje tokom ljeta 2015. Taj tekst je dostupan ovdje :
http://www.matica.hr/vijenac/558%20-%20560/Vrhunska%20knji%C5%BEevnost%20za%20vru%C4%87e%20ljeto/





Nova runda 'SPIKIGIN-a" : Tanja Mravak + LIVE STREAMING



Dobrodošli na Spikigin,
u zagrebački Norris Cafe 22.01.2015. od 20 sati na
ciklus pripovijedanja priča
gdje će vam kazivati priče u dva bloka:
„Ljubav u doba katastrofe" & „Mamin s(p)in"
kraljica Pričigina,
za debi ovjenčana spisateljica, sreća za oko i uho -Tanja Mravak!

Uvoditelj u Spikigin je Kruno Lokotar

Ulaz: 20 kn (s pićem dobronamdošlice)

Zbog Vaše komocije rezervacije obavezne
(na telefon 01 6642 923)



Zahvaljujući medijskoj podršci 24 sata express nastup Tanje Mravak u petak od 20.15 h moći će se pratiti uživo na linku na koji trebate kliknuti i uživati ukoliko ste spriječeni da stignete slušati je uživo!

Dakle, nastup gledajte ovdje :
http://www.express.hr/artis/na-spikigin-dolazi-kraljica-pricigina-tanja-mravak-3659

Tribina "Demontaža" : Odnos autora i teksta

srijeda , 20.01.2016.



U Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu pokrenut je novi ciklus mjesečnih tribina naziva "Demontaža". Tribina će pokušati okupiti važna imena i potaknuti raspravu o ključnim pitanjima iz kulture birajući ona koja povlače sa sobom i šire društvene implikacije.

Prva iz ciklusa tribina održat će se u četvrtak, 21. siječnja u 18 sati a bavit se odnosom autora i teksta. Bilo da se radi o umjetničkom ili znanstvenom tekstu, postavlja se pitanje relevantnosti aktivnosti i svjetonazora autora koji stoji iza angažmana u tekstu. Je li poželjno za autora da je angažiran i ruši li to znanstvenu ili umjetničku autonomiju teksta ako na njega precrtava svoj angažman? Očekuje li javnost od autora koji se istakao kao znanstvenik i umjetnik da angažmanom izvan teksta doprinese razvoju zajednice ili društva čiji mu je proračun omogućio rad na tekstu? I što, na kraju, ako je autor teksta angažiran, ali u "pogrešnom" smjeru?

To su samo neka od pitanja na koja će pokušati odgovoriti književnik Jurica Pavičić, znanstvenik Dragan Markovina i kazališni djelatnik Jasen Boko.

Moderator tribine je Nebojša Lujanović.



Izvor: Moderna Vremena Info


Tematski dvobroj 'Kvadrata' posvećen Hugu Prattu



Krajem 2015. godine je iz tiska, u izdanju Matice hrvatske ogranak Bizovac, izišao dugo pripremani dvobroj časopisa 'Kvadrat' (31/32) koji je u cijelosti posvećen genijalnom strip autoru Hugu Prattu. Kako se 2015. godine obilježavalo 20 godina od Prattovog odlaska na drugi svijet, bio je to povod agilnom uredniku Vjekoslavu Đanišu da okupi vrsnu ekipu suradnika sa zajedničkim ciljem, da svaki iz svog kuta i na svoj način osvijetli dio bogatog Prattovog stvaralaštva. Za tu priliku Đaniš je okupio dosta šaroliko društvo, one koji o stripu redovno pišu u Kvadratu, ali i drugim tiskovinama, te neke koji tu i tamo, povremeno nešto objave o stripu, a obično nekim važnim povodom.
Ovaj tematski dvobroj na ukupno 160 stranica donosi 23 bogato ilustrirana i zanimljiva priloga iz pera vrsnih poznavatelja Pratovog stvaralaštva. Među brojnim tekstovima ističu se oni posvećeni Prattovom kultnom junaku Cortu Malteseu, a njegov lik krasi i naslovnicu ovog posebnog dvobroja Kvadrata.
Umjesto uredničkog uvodnika koji se učestalo pojavljivao u ovom časopisu, ovdje je objavljeno Prattovo promišljanje o stripu kao umjetnosti, a sam Pratt o sebi kaže: „Ako bih morao definirati ono čime se bavim, rekao bih da sam pisac koji crta i crtač koji piše…“
Posebnu zanimljivost ovom tematu daje nekoliko tekstova koji govore o Prattovoj argentinskoj fazi. Tada Pratt crta niz značajnih djela slikovnog pripovijedanja, uglavnom po scenarijima legendarnog argentinskog scenarista Hectora Germana Oesterhelda. Iz te faze najpoznatiji su „Ticonderoga“ i „Sgt. Kirk“, stripovi koji su do danas ostali nedostupni našim čitateljima.
Tu su i tekstovi o gotovo nepoznatim stripovima ovog velikog majstora kao što su „Sjenka“ ili „Sandokan“ za koje danas znaju samo rijetki čitaći Prattovih stripova te je ovo prilika da saznaju nešto više o njima, a naše izdavače da potaknu na objavljivanje ovih pomalo prešućenih Prattovih djela.
Dvobroj koji se pripremao gotovo godinu dana u konačnici je ispunio svoju svrhu i dokazao da je jedina tiskovina u Hrvatskoj koja više od dva desetljeća uporno promovira devetu umjetnost. Ovim tematom odao je priznanje Hugu Prattu, velikanu slikovnog pripovijedanja čija djela ni dvadeset godina nakon njegovog odlaska nisu zastarjela i dalje plijene pažnju čitatelja širom svijeta.



INTERVJU: Saša Šebelić




Saša Šebelić istarski je pisac spekulativne fikcije. Rođen je u Zagrebu. Mladost provodi u Medulinu, a u Puli završava srednju školu. Potom upisuje Stomatološki fakultet u Zagrebu gdje diplomira 1989. godine. Otada radi u privatnoj stomatološkoj ordinaciji koju i danas uspješno vodi. Sretno oženjen, ponosni je otac kćeri Jelene. Omiljeni hobi mu je tenis uz druženje s prijateljima, ali i dobra knjiga te uživanje u sedmoj umjetnosti. U tračcima preostalog slobodnog vremena piše znanstveno-fantastične kratke priče. U svojoj prozi pokazuje sklonost eksperimentalnoj formi, jakoj socijalnoj kritici i ekološkoj tematici, često drsko miješajući žanrove, dok radnju smješta u lokalno okruženje.

Do sada je objavio više knjiga: kratkih priča (Lika, Ezopove fantazmagorije, Onaj koji je jama, Dionizija, In tuber veritas i druge) te romana (Medul(in)vazija, Medulinski simulakrum, Likantropija, Vampi(st)ria, Zovite me jutrina).

Intervju sa Sašom Šebelićem pročitajte ovdje




Radijski razgovor : Pero Kvesić

utorak , 19.01.2016.






Prekrasan razgovor Ivice Prtenjače
s Perom Kvesićem
,
u emisiji 3.programa Hrv.radija 'Moj izbor',
poslušajte ovdje








NOVO: Blago Vukadin - 'Nikola' (Studio Tim, Rijeka, 2015.)

Blago Vukadin
"Nikola"

roman
izd. Studio Tim
163 stranice, meki uvez
cijena: 80,00 kuna

Riječ izdavača



“Nikola” nije još samo jedan roman u nizu na temu raspada bivše Jugoslavije i rata; nema ovdje ni patosa ni žaljenja za nekim, barem prividno boljim vremenima, već ostaje samo samoća i tragična svijest o dubokoj međuprožetosti plemenski organizirane kulture kojoj je prividna modernizacija bila tek vanjska krinka.

Nikola, glavni junak koji to zapravo nije, bio je i ostao neodlučan čovjek, posve nesiguran u sebe, slab iako dobar, nemoćan usred nevremena koje nije bilo za ovakve kao što je on, prototip gubitnika kojemu nisu namijenjene teške životne utakmice.

Kako u razgovoru objavljenom na stranici Književnosti uživo navodi sam autor "Kao u svakoj priči – a ovo je ipak samo priča, čija osnova je doduše stvarna osoba koju sam upoznao radeći na sudu – čitatelj je uvijek u pravu. Glavna napuklina prema kojoj sam se orijentirao pišući o Nikoli skrivena je u njegovoj intimnosti, u nepoznavanju vlastitih potreba, što pak zahvaljujući unutarnjoj praznini završava u priklanjanju naizgled životnim suputnicima, koji mu objašnjavaju njega samoga. Nikola skoro nikada ne uspijeva biti Nikola, doživljava sam sebe onako kako ga drugi vide, a ne onako kako bi to možda u drugom vremenu i drugom podneblju učinio."

Tema miješanog braka, rata, raspada Jugoslavije, depresije, duboko je srasla u tkivo ove proze koja osvaja jednostavnošću pripovijedanja bez dociranja i duboke, teške potmule pozadinske buke unutrašnje tragedije: "Miješani brak je apstrakcija sama po sebi u koju i Nikola na kraju počinje vjerovati, iako poteškoće koje ima s Marijom nemaju nikakve veze s tom „miješanosti“ – one su svakodnevica mnogih drugih brakova, no Nikola, kao i velika većina drugih ljudi, nastoji pronaći odgovor za svoje neuspjehe u nečemu jačem od njega, takoreći prebacuje odgovornost na druge."
Najtočnije govoreći, ovo je roman raspada, naravno posve drugačije postavljen no u Bernhardta ili Daše Drndić, no uvijek i svakako on je temeljna tematska nit: "Sam proces raspada počinje već rođenjem nekoga ili nastajanjem nečega, budući da ništa nije vječno. Tako je i s državama, posebno s onima nastalima na povijesnim ruševinama i „nepodmirenim“ računima. U Jugoslaviji je previše toga godinama prešućivano, skrivano pod tepih ili uljepšavano, da bi na kraju eksplodiralo u svoj njegovoj brutalnosti."

Blago Vukadin rođen je 1965. godine u ondašnjem Duvnu, današnjem Tomislavgradu. Djetinjstvo je proveo u Mandinu Selu, mjestu na padinama planine Ljubuše, da bi po završetku osnovne škole preselio u Zagreb.
Sredinom osamdesetih godina prošloga stoljeća odlazi u Austriju, gdje završava školovanje i radi. Magistar je ekonomije i tumač za kombinaciju njemačkoga s južnoslavenskim jezicima, a pisanjem, prvenstveno poezije, bavi se od rane mladosti. Osim pjesama o općim životnim temama, autor je mnogih kratkih priča u kojima se bavi životima malih ljudi, te prevodi poeziju s njemačkoga na hrvatski i obrnuto. Redovito objavljuje svoje tekstove u riječkom časopisu Književnost uživo te na raznim portalima Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Godine 2002. u zagrebačkoj nakladi Naša riječ objavio je zbirku pjesama pod naslovom Pjesme te prijevod ilustrirane i rimovane priče za djecu Max i Moritz poznatog njemačkog autora Wilhelma Buscha. Živi i radi u Bečkom Novom Mestu (Wiener Neustadt).



PROMOCIJA ROMANA : petak, 22.01.2015. u 19 sati, Book cafe Dnevni boravak, Rijeka


NOVO: Elena Guro - 'Rasute priče' (izd.Hrv.filološko društvo/Disput, 2015.)

ELENA GURO
'Rasute priče'

izd.Hrv.filološko društvo/Disput
Prijevod: Irena Lukšić
12/2015.
176 str., tvrdi uvez
Cijena: 100.00 kn

Riječ izdavača


Knjiga donosi izbor iz literarne ostavštine ruske književnice i slikarice Elene Guro, koji se sastoji od kratkih priča, zabilješki, crtica i proznih fragmenata. Taj niz osebujnih radova kojima je teško odrediti žanr prožet je gotovo opsesivnom vezanošću za djetinjstvo. Njene kratke prozne forme prezentiraju infantilne slike svijeta, jer dijete, prema njenome mišljenju, ima neposredan dodir sa stvarnošću, s prirodom koja nije izobličena intervencijama. Ta orijentacija na djetinju realnost kao "pravo stanje svijeta" kod autorice na kraju postaje i etička kategorija, stav prema društvu i povijesti.

Krhotine teksta u kojima se skladno pretapaju slikarstvo i literatura, vizualno i verbalno, na nježnom, infantilnom jeziku komuniciraju s drvećem, travom, potočićem, domaćim životinjama. Uglavnom je to finski pejzaž oko mjesta Uusikirkko, gdje je umjetnica imala ladanjsku kuću. Svaki put kad bi dolazila u svoju civilizacijsku oazu, divila se prirodi i bezazleno se, poput djeteta, nastojala igrati s visokim stablima te ih oplemeniti svojom toplinom, dati im glas i udahnuti ljubav. Poseban ugođaj pri razgovoru s drvećem, snijegom koji se topi, mladom travom i životinjama donosi zamalo opipljiva šutnja, odnosno osjećaj da je sve odjednom stalo i da dolazi razrješenje velike tajne ili otkrića.

Gradski pak krajolik Elene Guro strukturiran je kao filmsko bilježenje mahom neugodnih, vrelih i bučnih ulica, na kojima se pred kino-okom nasumično pojavljuju kočije, uglovi ružnih zgrada i ljudi s ruba egzistencije. Značajnu ulogu pri "snimanju" otvorenog prostora ima zadržavanje na detaljima, prozorima i poglavito izlozima, koji znatiželjno oko puštaju u unutrašnjost stanova i trgovina. A unutra se obično odvija neka ljudska drama, ponižavanje ili zlostavljanje. Kaotičnost i muku života u urbanom prostoru dočarana je slikama uskovitlanih svjetala, ravnodušnih prolaznika i neartikuliranom komunikacijom.

"Rasute priče" Elene Guro hrvatskim čitateljima po prvi put pružaju uvid u prozni opus ove fascinantne umjetnice koja, čini se, pravu recepciju ima tek u naše vrijeme.

Elena (Eleonora) Genrihovna Guro rođena je 1877. godine u Sankt Peterburgu u obitelji visokog vojnog dužnosnika. U rodnome je gradu studirala slikarstvo u klasi poznatog impresionista Jana Cionglinskog. Tu je upoznala budućeg muža, darovitog glazbenika, slikara i povjesničara umjetnosti Mihaila Matjušina. U početku je djelovala kao ilustratorica knjiga, potom se posvetila i književnome radu.
Prvu priču objavila je 1905. godine u Zborniku mladih pisaca (Sbornik molodyh pisatelej), a kratke proze, poeziju i drame, nastale pod utjecajem simbolizma, sabrala je u knjige "Vergl" (Šarmanka, 1909) i "Jesenji san" (Osennij son, 1912). Treća knjiga, "Nebeska devina mladunčad" (Nebesnye verbljužata, posthumno 1914), također je sastavljena od proznih i poetskih fragmenata bez jasnih žanrovskih obilježja. Pred smrt završila je najvažnije djelo "Siromašni vitez" (Bednyj rycar'), koji objedinjuje i tumači cijeli autoričin opus. Tekst je objavljen tek 1988. godine.
Elena Guro umrla je od leukemije 1913. godine u mjestu Uusikirkko na Karelijskoj prevlaci (Finska), gdje je obitelj imala ljetnikovac.



Tekstovi sudionika simpozija "Forum Tomizza"

ponedjeljak , 18.01.2016.







Na ovome linku
možete pročitati
izbor odličnih tekstova
nekih od sudionika
simpozija
međunarodnih pograničnih susreta
"Forum Tomizza"...





NOVO: Želimir Periš - 'Mima i vaše kćeri' (24 sata, 2015.)

ŽELIMIR PERIŠ
"Mima i vaše kćeri : Drugi roman o Mimi"

izd. 24sata
07/2015.
216 str., meki uvez
Cijena: 59.90 kn

Riječ izdavača



Na internet stranici vasekceri.com koja nudi escort dame pojavljuju se fotografije lokalnih golih djevojaka, "naših kćeri". Stranica dijelom inspiraciju crpi iz perverznih tama interneta u kojima pornografija caruje. I profit vezan uz nju. A Mima je angažiran da podigne porno site...

"Prvi roman ('Mima i kvadratura kruga') se bavio bankama i kontrolom informacija te identitetom u informatičko doba. Drugi roman se bavi seksom, pornografijom i perverzijom, intimom naša četiri doma koja je narušena i promijenjena pojavom interneta. Na koricama piše 'roditeljski horor internetske generacije', mislim da to dobro opisuje strah kojim se roman bavi – strahom od zadiranja u obiteljsku intimu, i to tamo gdje je obitelj najranjivija – u djecu. Dok roditelji u jednoj sobi uživaju u intimama drugih, gledajući Big Brother, djeca im u susjednoj sobi postaju porno zvijezde ili se prostituiraju. Malo interneta i stvari brzo izmiču kontroli." (Ž.P.)

***

Želimir Periš rođen je 1975. u Zadru. Objavio je više priča, nešto poezije i jednu dramu u kulturnim i književnim tiskovinama i portalima regije.

Priče su mu objavljene i u knjigama: "Trenutak proze“, Znanje 2010; "Batoni“, Zenica 2012; "Prostor za mokrog psa“, Kulturni front, Beograd 2012; “Lapis Histriae” Forum Tomizza, Umag 2012; “Pitchwise” Sarajevo 2012; “Demokracija”, GONG, Zagreb 2013; "Mučenice", Algoritam, Zagreb 2013. Priče su mu prevedene na talijanski, ukrajinski, bugarski i engleski.

Za priče je dobio nagrade: SFera 2002, Džepni Fest Mostar 2011, Lapis Histriae 2012, Pitchwise 2012, Lush 2013 (druga nagrada), GONG 2013 (druga nagrada), Lapis Histriae 2013 (finalist). Za poeziju dobio nagradu Ulaznica 2012 (druga nagrada).

Objavio je i dva romana: "Mima i kvadratura duga" (2013.) i "Mima i vaše kćeri" (2015.).

Urednik je više knjiga uključujući zbornik radova udruge Zadarskih pisaca ZaPis i više knjiga u nakladi Centra za kreativno pisanje. Vodi OtPis, radionice kreativnog pisanja u Zadru i Zagrebu i Kulturni otpis, emisiju o književnosti na Novom radiju. Organizirao je mnoge ZaPisove književne večeri i promocije mladih, srednjih i starih autora iz domovine i regije. S Centrom za Kreativno pisanje organizator Ljetne škole pisanja.

Jedan od direktora KaLibar bestiVal književnog festivala.



Izvor: Moderna Vremena Info


Nova knjiga Milana Zagorca, 'Objava po povratku iz crne šume – simboli vječnog sazrijevanja'

nedjelja , 17.01.2016.

U prosincu 2015. godine Milan Zagorac objavio svoju novu knjigu-esej naslova 'Objava po povratku iz crne šume – simboli vječnog sazrijevanja', u izdanju Stdija Tim iz Rijeke. Ovo je ujedno i 8. naslov ovoga riječkog autora.

Riječ izdavača


Knjiga donosi pedesetak eseja i kratkih proznih tekstova koji propituju mjesto književnosti u današnjem svijetu, njezinu moć/nemoć u odnosu na druge vidove ljudskog djelovanja, s time da ostavlja široki prostor za daljnje razmišljanje – traženje svakog čovjeka putem onoga što je ostalo sačuvano od numinoznog, produhovljenog, a da ne pada u banalnost onoga što ćemo danas olako spremiti u ladicu "ezoterije" ili "filozofije duha". Os oko koje se gradi tema knjige jest da je suvremeni čovjek na specifičan način kastriran od vlastite biti. Svaki tekst je tako pokušaj osvještavanja da nismo samo tijelo, da duboko u sebi nosimo nekakvo davno zaboravljeno mjerilo ili kompas što i kako treba učiniti.
Knjiga je temeljena na tekstovima koje je autor godinama objavljivao na portalima ili u tiskanim medijima kao i na vlastitim mrežnim stranicama, no uz znatne izmjene, dorade i dopune vezane uz pozive na literaturu. Tu je i četrnaest dodatnih tekstova koji pobliže doznačuju čitatelju sintetsku misao: književnost jest vrsta izraza ljudske duhovnosti i ona ima značajno, iako podcijenjeno mjesto u cjelokupnom djelovanju suvremenog čovjeka. Ona stoga manifestira ljudski put stjecanja iskustva u svijetu – ne bi li čovjek na tom specifičnom putu sazrijevanja postigao svoje vlastite intrinzične ciljeve – a to je samoaktualizacija, osjećaj čovjeka da pripada svijetu i da djeluje u njemu na posve široko shvaćen način dobroga.
Eseji o pojedinim knjigama navode na nova čitanja cijelog niza autora (Zagorac se referira se na više stotina autora i na njihova konkretna djela i to od konkretne današnje produkcije neposrednog kruga autora koje osobno poznaje do općepoznatih djela), no cjelokupna knjiga predstavlja metaforu danteovskog silaska u pakao, prolaska kroz čistilište i dolaska u raj – konkretno, prihvaćanje čovjeka kao cjelovitog bića.
Simbolički, knjiga započinje s esejom o susretu s Kamovljevom književnošću, no Kamov ne predstavlja centralnu temu, već (ne)mogućnost odnosno sposobnost njegove (i ne samo njegove) književnosti za preobražaj svijeta.
Jedna od temeljnih teza jest da je umjetnost, u ovom slučaju književnost, manifestacija ljudskoga mita i da ju je potrebno vrlo pažljivo osluškivati-čitati-pratiti ne bi li se došlo do onih krucijalnih tema koje čovjekov život danas čine specifično složenim – egzistencijalna tjeskoba i pitanje smisla tu su na središnjem mjestu, čak i po zadovoljavanju prethodnih potreba.
Kako je s protokom vremena došlo do okoštavanja i kompromitacije cijelog niza disciplina, kako je znanost postala metoda same tehnologije, kako je filozofija umjesto da je ustrajala na svojim bitnim pitanjima, postala izvor cijelog niza novih nasilnih praksi, tako se pokazalo da je sama književnost, umjetnost u najširem smislu riječi, preostala jedinim utočištem ranjenog čovjeka koji se teško ili nikako nosi s izazovima svakodnevice – oskudica, nasilje, opresija, beznađe, depresija, samoubojstvo, gubici. Umjetnost to pažljivo bilježi i notira, dozvoljava nova čitanja i interpretacije i daje gotovo beskonačne nizove odgovora – dakle, ponaša se kao mit, kao opis stanja donesen metaforički i kao praktični vodič nesređenog i zbunjenog čovjeka. Prošireno na još dalje i dublje, odnosi se na vječna pitanja odnosa čovjeka i prirode i odnosa čovjeka i boga koji više nije izvan, nego je u čovjeku, prisutan, ali zakopan.
Knjiga je dostupna u Issuu formatu te se besplatno može downloadati s ovog linka : http://issuu.com/studiotim/docs/milan_zagorac_objava_po_povratku/1
Knjiga je dostupna i u tiskanom izdanju.



Natječaj za nagrade Dana hrvatske knjige

subota , 16.01.2016.




DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Zagreb, Trg bana Jelačića 7/I

raspisuje


N a t j e č a j

za nagrade
DANA HRVATSKE KNJIGE



JUDITA
za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj književnoj baštini, posebno o humanističko-renesansnoj, u 2015. godini

DAVIDIAS
za najbolji prijevod djela iz hrvatske književne baštine na strane jezike ili najbolju knjigu odnosno studiju inozemnog kroatista o hrvatskoj književnoj baštini u 2015. godini

SLAVIĆ
za najbolji autorski knjigom objavljeni prvijenac u 2015. godini


U obzir će se uzeti knjige koje autori ili nakladnici
u 5 (pet) primjeraka dostave do 5. veljače 2016.
na adresu:

Društvo hrvatskih književnika
– za Nagrade Dana hrvatske knjige –
Trg bana Jelačića 7/I
10000 Zagreb




Objavljen 11.svezak časopisa "Književnost uživo"

petak , 15.01.2016.





31. prosinca 2015. objavljen je 4. broj mrežnog časopisa za književnost i umjetnost Književnost uživo.
Ovo je ujedno i 11. do sada objavljeni svezak.
Broj su uredili Dunja Matić, Mirela Fuš, Tea Marković i Milan Zagorac.
Ovaj je broj ujedno i rekapitulacija razdoblja od cijela tri godišta.
uredništvo je u novom broju sabralo sve ono što su procijenili kao najbolje objavljeno u protekla tri godišta, kako zbog njih samih tako i zbog njihovih autora koji su, a neki od njih su prisutni na stranicama već više od dvije godine, zaista zaslužili da ih se istakne, pa makar i ovom malom gestom, brojem posvećenom najboljem na mrežnoj i društvenomrežnoj stranici Književnosti uživo.

Autori zastupljeni u ovome broju su sljedeći: Florian Hajdu, Mladen Blažević, Vergilije Franizz, Livija Reškovac, Petra Čargonja, Željko Maurović, Slavica Gazibara, Alen Brlek, Tatjana Beuk-Laćak, Miro Škugor, Blago Vukadin,
Zoran Žmirić, Tihomir Dunđerović, Marija Rakić, Moris Mateljan, Martina Grbeša, Skarlet_p, Miloš Petronijević, Robert Vrbnjak, Ivan Zrinušić, Ilija Barišić, Mojca Bereša, Franko Bušić, Izet Medošević, Vladimir Vuković, Ivan Glišić, Olivera Olja Petrović, Katja Kuštrin, Tamara Čapelj, Ivana Pavić, Marko Marciuš, Krešimir Butković, Nikola Leskovar, Alen Brabec, Tina Ruven, Ružica Gašperov, Milan Zagorac, Peter Semolič, Martina Mlinarević Sopta, Vid Sagadin Žigon, Mirela Fuš, Jure Radić, Nada Topić, Iva Rogić, Smilja Savin, Darko Cvijeti, Nenad Veličković, Iva Rogić i Andrija Crnković.


Časopis je dostupan besplatno, elektronički na sljedećem linku : http://knjizevnostuzivo.org/casopis-za-knjizevnost-i-umjetnost-knjizevnost-uzivo/knjizevnost-uzivo-godina-3-broj-4-zima-2015/



Moje kritike romana Roberta Perišića i Ede Popovića u časopisu "Kolo"

srijeda , 13.01.2016.






Izašao je novi broj (3/2015.) čaopisa "Kolo"
(izd. Matica hrvatska, gl.ur. Ernest Fišer)
a u njemu, između ostaloga

i moja dva teksta :

- moja kritika romana Ede Popovića "Mjesečev meridijan"
- moja kritika romana Roberta Perišića "Područje bez signala"




Novi broj "Kola" još donosi:

- novu poeziju i prozu Darije Žilić, Slavka Jendrička, Ivane Šojat, Spomenke Štimec, Veseljka Vidovića, Ane Horvat, Gorana Gatalice

- kritike Andrijane Kos-Lajtman, Lade Žigo, Davora Šalata, Sanje Knežević, Andree Sapunar Knežević, Ane-Marije Posavec, Vesne Muhoberac, Marije Lamot

- novi prijevod : ulomak iz romana Diega Munoza Valenzuele "Cvijeće za jednoga kiborga" (prev. Željka Lovrenčić)

- tema broja: Samozatajni književni povjesničar Miroslav Vaupotić (1925.–1981.), s tekstovima Dubravka Jelčića, Vinka Brešića, Jože Skoka, Cvjetka Milanje i Božidara Petrača

- ogledi: Stijepo Mijović Kočan "Skokovo troknjižje i Šamijin Rječnik jezika hrvatskoga kao argumenti za cjelovitost hrvatskoga jezika i književnosti", Dunja Detoni Dujmić "Prostorni imaginarij u Galovićevim prozama"

- suprotstavljanja: Sanda Ham "Kroatistikom uzvodno  rasprava o autorstvu"

- obljetnice: Hrvojka Mihanović-Salopek "Uz 200. obljetnicu rođenja Josipa Jurja Strossmayera, 1815.-1905.), Božidar Petrač "Uz 170. obljetnicu rođenja Franje Markovića, 1845.-1914.", Marijan Varjačić "Uz 85-letnicu Ivana Goluba"



Javno čitanje poezije za palestinskog pjesnika osuđenog na smrt

utorak , 12.01.2016.





Čitanjima odabranih pjesama palestinskog pjesnika Ashrafa Fayadha, osuđenog na smrt u Saudijskog Arabiji, u četvrtak 14. siječnja na stotinjak lokacija u više od 30 zemalja, među kojima je i Hrvatska, svijet će se ujediniti u kulturnoj inicijativi kojom se poziva na ukidanje smrtne presude i oslobađanje tog istaknutog umjetnika i kustosa, velikog promotora suvremene saudijske umjetnosti u svijetu.

Opširnije ovdje




NOVO: Kruno Čudina - "Civilna opasnost" (VBZ, 2015.)

Kruno Čudina
"Civilna opasnost"

Uvez: Meki uvez
Broj stranica: 148
Format: 12*20
Izdavač: V.B.Z. d.o.o.
Cijena: 89,00 kuna

Riječ izdavača


Ispripovijedan u obliku unutrašnjeg monologa, gomilanjem kratkih, eliptičnih rečenica, novi roman Krune Čudine iznosi nam kroniku jednog odnosa između dvoje ljudi – pripovjedača i Hane (»moje žene«, kako je pripovjedač naziva) – koji je prožet čestim eskalacijama bijesa, gomilanjem međusobnih optužbi, psihičkim slomovima... Pozadina jaza između to dvoje protagonista postaje razumljivija kroz povremene pripovjedačeve retrospekcije iz kojih saznajemo kako su se u međuvremenu odrekli svojih poslova, prijatelja, ali i vlastitog djeteta, koje su poslali da živi na selu – te da su gotovo opsjednuti samo jednom mišlju: kako će od svoje kuće i vrta načiniti što sigurniju utvrdu koja će ih zaštititi od izvanjskih – civilnih opasnosti. Upravo zbog toga, opravdano se nameće pitanje objektivnosti doživljavanja stvarnosti u kojoj protagonisti romana žive.

U tom smislu, misaoni naturalizam i fragmentarnost diskursa koji karakteriziraju autorovo pripovijedanje mogu se promatrati kao odraz otuđenosti suvremenog života i sredstvo za naglašavanje pesimistične vizije svijeta u kojem se kataklizma možda već dogodila, a budućnost počiva na pukom životarenju likova u situaciji koja ne nosi nikakvu nadu u mogućnost promjene, ili pak povratka u stvarnost kakvu su nekoć poznavali i u društvo u kojem su tada živjeli...


INTERVJU: Natalija Miletić





Natalija Miletić sisačka je spisateljica čije je ime poznato prvenstveno onima koji prate domaće i regionalne natječaje za kratku prozu. Diplomirana je filozofkinja, komparatistica, teatrologinja i knjižničarka, usto i voditeljica radionice pisanja kratke proze. Trenutno priprema svoju prvu zbirku kratkih priča.

Dosad je osvojila natječaje Kratka priča je ženskog roda (2012), Lapis Histriae (2013), a sudjelovala je i u još nekoliko finala književnih natječaja. Svoj natječajni put okrunila je ove godine osvojivši nagradu za kratku prozu natječaja ‘Ulaznica’ s pričom Ulica dosadnih žena. Za one kojima je promaklo što ‘Ulaznica’ jest, kazat ćemo da je riječ o natječaju koji svake godine raspisuje Gradska narodna biblioteka Žarko Zrenjanin iz Zrenjanina. Ponajveći je to književni natječaju u regiji (pristiže oko 2000 tekstova godišnje), a njegovim žirijem predsjeda poznati književni kritičar Vladimir Arsenić.

Intervju s Natalijom Miletić čitajte ovdje





INTERVJU: Goran Ferčec

ponedjeljak , 11.01.2016.





Povodom nedavno objavljene knjige eseja »Priručnik za jučer« (izd. Fraktura) – nastalih za potrebe radijske emisije »Praskozor« – Novi list objavio je razgovor Sandre Sabovljev s Goranom Ferčecom, dramatičarom, dramaturgom i romanopiscem kojemu je ovo prva esejistička knjiga.

Razgovor čitajte ovdje





RADIO-ROMAN: Karmela Špoljarić "Nije ovo Twin Peaks" + MOJA KRITIKA





Hrvatski radio 3.program
11.01.2016 - 16.01.2016. u terminu od 09:30 - 09:55 h


bit će emitirana radijska verzija romana

Karmele Špoljarić: NIJE OVO TWIN PEAKS


Moju kritiku tog romana možete pročitati ovdje






Izašao je novi broj časopisa "Tema" (1-2/2015.)

nedjelja , 10.01.2016.



Iz sadržaja:

TEMA broja: APOKALIPSA U TEMI (PROJEKT: ČASOPIS U ČASOPISU)
Portret: Jasna Šamić: Borba za slobodu lijepoga (razgovarala Darija Žilić)
Jasna Šamić: Odlomci iz Carstva sjenki
Atelier Fritz: Slavko Jendričko: 15 pjesama iz voznog reda
(p)ogled: Bill Readings: Sveučilište i ideja o kulturi (prevela: Nevena Erak)
Poezija: Ana Makuc: Ljubavnica Rolanda Barthesa
Dejan Koban: Rasporedi 02
Proza: Jurij Hudolin: Kao da sam bio mjesečan
Robi Šabec: Crvena neman
Drama: Aleksij Pregarc: Stol čežnje:
Kierkegaard : Primož Repar: Kako se kali egzistencijalna revolucija
Mladen Dolar: Kierkegaard i psihoanaliza (preveo Miloš Đurđević)
Esej: Anja Banko: Trasumanar(?)
Nova čitanja: Vida Mokrin-Pauer: Dolazim odmah Barbare Korun – sad je tu
Zala Hriberšek: Koji svijet je svijet drugih
Haiku: Breskvini pupoljci/Antologija slovenske haiku poezije
Glazba: Fake Orchestra: Dom i svijet
Mi2: Točka susreta
Shyam: »Imamo unutarnju ljepotu…«
In memoriam: Igor Isakovski
Stanka Repar: Wild Wind
Primož Repar: Teško je
Josip Osti: Pisao je kao što je živio, a živio kao što je pisao
Branko Čegec: Podgorica. Prolog
Kritika: Tadej Meserko: Ethos i hrabrost (Goran Starčević: Vuk u supermarket, KUD Apokalipsa, Ljubljana, 2011)



Esej Igora Gajina "Svi koristimo računala - osim likova hrvatske proze"

subota , 09.01.2016.




Hrvatski radio 3.program
11.01.2016., 23:00 - 23:30 h

Emisija 'Pojmovnik postjugoslavenske književnosti'


U večerašnjoj emisiji odgovaramo na pitanje: je li se hrvatska proza u 21. stoljeću uspjela umrežiti?
Igor Gajin u eseju "Svi koristimo računala - osim likova hrvatske proze" traži na stranicama domaćih autorica i autora internetski signal, ali pritom ne dospijeva dalje od romana Želimira Periša "Mima i kvadratura duga", u kojem je iskustvo novomedijskih tehnologija jedan od principa organizacije priče, a upisano je i u samu strukturu teksta. Drugdje, mejlovi, SMS-ovi i ostali oblici digitalne komunikacije javljaju se samo sporadično, na razini manje važnih motiva i grafičkih intervencija. Oscilirajući između nezainteresiranosti i konzervativne, tehnofobne, kritike suvremenih komunikacijskih praksi, aktualna prozna produkcija, saznajemo iz Gajinova prikaza, kao da uglavnom nastaje offline.

"Ma jeb..e se devedesete, vas mogu jedino psovati..."

četvrtak , 07.01.2016.




Čujem da je u trendu povratak u devedesete, red bi bio da se i ja priklonim tom trendu wink





Kosu sam počeo puštati u rujnu 1991. po izlasku iz jna a ošišao sam je u srpnju 1993., u Delnicama, gdje smo bili na 7-dnevnoj obuci pred odlazak na ličko ratište. Ova je fotka iz lipnja 1993. ali sam je podvalio mup-ovcima za u vozačku u lipnju 1995. kad sam položio vozački a više nisam imao dugu kosu - kako bih fotku sačuvao što dulje, jer je to jedina fotka koju uopće imam s dugom kosom, a vozačka mi vrijedi do 2037. sretan
Otad svaki put kad me panduri stopiraju i traže mi vozačku strepim pred naredbom : ili opet pusti kosu i stavi leće umjesto naočala, ili napravi novu vozačku s novom slikom. Jasno? wink



Jaroslav Pecnik o "Muškarcu s britvom" Jaroslava Putika

srijeda , 06.01.2016.





Vrlo detaljan, sjajan tekst
napisao je Jaroslav Pecnik
a objavljen je 02.01.2016. u Novome listu,
o jednome od romana s mog uredničkog stola :
"Muškarac s britvom" Jaroslava Putika
(izd. Hena com, 2015.).


Čitajte ovdje







Razgovor s Charlesom Bukowskim

utorak , 05.01.2016.






The New York Quarterly, broj 27, god.1985.

Razgovor s Charlesom Bukowskim!

Čitajte ovdje






101. godišnjica rođenja Branka Ćopića

ponedjeljak , 04.01.2016.





Povodom 101. godišnjice rođenja

BRANKA ĆOPIĆA

(rođen 01.01.2015. u Hašanima, BiH)

pročitajte
sjajan tekst Ladislava Tomičića
objavljen u Novom listu.

Čitajte ovdje







Razgovor o Hanni Arendt

nedjelja , 03.01.2016.






U povodu objavljivanja knjige
"Izvori totalitarizma" Hanne Arendt (izd. Disput)

Katarina Luketić
razgovarala je s recenzentima knjige
prof. dr. Dragutinom Lalovićem i doc. dr. Lukom Ribarevićem.

Razgovor možete poslušati ovdje






10 nagrada Denisa Peričića u 2015!

subota , 02.01.2016.





Denis Peričić
autor jedne od 12 dosad objavljenih knjiga
edicije Nokaut koju uređujem
u izd.kući Hena com
u 2015. godini za svoj književni rad
osvojio je čak
10 različitih nagrada!

O tome više saznajte ovdje




S N G !!!

petak , 01.01.2016.





Puno sreće
zdravlja
ljubavi
uspjeha

i dobrog štiva

u 2016!





<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>