Novo od Alfe

subota , 31.03.2012.




- James Joyce - Dublinci

- - Joseph Roth - Priča o 1002. noći

- Michael Cunningham - U smiraj dana

Klikom na naslov knjige otvara se stranica s više informacija o pojedinom naslovu...








Književni susret s Mirjanom Krizmanić

petak , 30.03.2012.



S knjigom na ti!
Književni susret s Mirjanom Krizmanić
uz predstavljanje knjige 'A što sad? : upute za suočavanje sa životnim nevoljama'
u ponedjeljak 2. travnja 2012. u 19.00 sati
Središnji odjel za odrasle
, Zagrebačka 37, Velika Gorica

U ponedjeljak 2. travnja 2012. u 19.00 književna tribina S knjigom na ti! Središnjeg odjela za odrasle u goste vam kao prvu autoricu dovodi Mirjanu Krizmanić, uglednu psihologinju i autoricu bestselera Tkanje života, Život s različitima i U ljubavi i bez nje.



Kroz druženje s autoricom vodi vas Darija Žilić, a Mirjana Krizmanić između ostalog će predstaviti i svoju novu, tek objavljenu knjigu A što sad? : upute za suočavanje sa životnim nevoljama.

*****

Književna tribina S knjigom na ti! pokrenuta je u Središnjem odjelu za odrasle Gradske knjižnice Velika Gorica i obuhvaća niz književnih susreta sa poznatim piscima i njihovim knjigama. Nove, stare, dobre, malo manje dobre – ali uvijek zanimljive i drugačije – knjige i autori koji zaslužuju vašu pažnju čekaju vas ponedjeljkom u sedam u vašoj knjižnici. Sve susrete vodi Darija Žilić.



INTERVJU: Nebojša Lujanović

četvrtak , 29.03.2012.



Nebojša Lujanović
na ovome linku
govori o svome
novom romanu
'Orgulje iz Waldsassena'










Osmi Anarhistički sajam knjiga u Zagrebu

srijeda , 28.03.2012.




Osmi Anarhistički sajam knjiga u Zagrebu održat će se zadnji vikend u ožujku. I ove godine sajam se održava u galeriji Nova, a osim već tradicionalnog okupljanja anarhističkih izdavača, grupa i pojedinaca, najavljene su i diskusije o povijesti anarhizma u regiji, tehnologiji i socijalnim pokretima, direktnim akcijama, pravima životinja i nuklearnoj energiji. Na sajmu sudjeluju izdavači, grupe i projekti iz regije i svijeta.





Osmi Anarhistički sajam knjiga u Zagrebu održat će se od 30. ožujka do 1. travnja 2012. godine u galeriji Nova u Teslinoj ulici, a cjelokupan program je dostupan na stranicama sajma www.ask-zagreb.org







Predstavljanje knjige 'Blagovati na tragu klasika'


Hrvatsko filološko društvo, Disput i Francuski institut u Zagrebu
pozivaju nas na predstavljanje 'Blagovati na tragu klasika', knjige posvećene jelima i pićima u djelima uglednih svjetskih autora iz biblioteke Na tragu klasika,


u Medijateci Francuskog instituta u Zagrebu, Preradovićeva 5

u srijedu, 28. ožujka 2012. u 18 sati


O knjizi će govoriti, uz autoricu Irenu Lukšić, i profesorica francuske književnosti Ingrid Šafranek te prevoditeljice Marija Paprašarovski i Sanja Šoštarić.




Prilikom prezentacije ove jedinstvene literarne kuharice naglasak će biti na hrani i piću u prozi frankofonih autora objavljenoj u nizu Na tragu klasika od 2004. do 2011., a usput će se i nešto više reći o knjigama Gwenaëlle Aubry (Nitko), Marie NDiaye (Tri snažne žene) i Françoisa Weyergansa (Boksačka demencija) čija „gastronomska ponuda“ nije ušla u kulinarski vodič Blagovati na tragu klasika.

Nakon predstavljanja posjetitelji će moći kušati neke od delicija opisanih u literaturi.


O knjizi detaljnije ovdje


Umro talijanski pisac Antonio Tabucchi

utorak , 27.03.2012.



U Lisabonu je u 69. godini života umro talijanski književnik Antonio Tabucchi poznat i kao jedan od najvećih poznavatelja djela Fernanda Pessoe.



Antonio Tabucchi, rođen 24. rujna 1943. u Pisi, smatra se jednim od najvažnijih suvremenih talijanskih pisaca a njegova su djela prevedena na četrdeset jezika.

Za knjigu »Indijski nokturno« iz 1984. godine osvojio je prestižnu francusku književni nagradu »Medicis etranger« a za roman »Pereira tvrdi« iz 1994. talijansku knjiiževnu nagradu Campiello.



Na ovome linku možete pročitati moj prikaz knjige 'Igra obrtanja' Antonia Tabucchija





NOVO: Gerard Donovan - 'Julius Winsome' (OceanMOre, 2012.)


Gerard Donovan
'Julius Winsome'

roman
prijevod: Marko Kovačić
izd. OceanMore
180 str. , meki uvez s klapnama
cijena: 120,00 kn



Riječ izdavača


Julius Winsome živi u kolibi smještenoj u dubokoj, divljoj šumi u državi Maine, na samoj američko-kanadskoj granici. Okružen velikom knjižnicom koju je naslijedio od pokojna oca i nedirnutom prirodom, skromno podnosi surovost osamljeničkog života. Jedini drug u dobrovoljnom pustinjaštvu njegov je pas Hobbes.

Jednog poslijepodneva, kada ledeni vjetar već navještava dugotrajnu zimu, Julius pronalazi ustrijeljena Hobbsa. Pod svaku cijenu pokušava ga spasiti no prostrijelna je rana prekobna i pas ugiba.

Istovremeno shvaća da Hobbsa nije slučajno ustrijelio metak nepoznata lovca. Obuzet zlokobnim jadom, potresen i očajan, taj tihi čovjek, zaljubljenik u jezik, mir i divljinu, kreće u potragu za ubojicom.


Donovan osobito vješto dodiruje golu srž boli i gubitka. Pamtljiva je to priča koja se ističe majstorskom prozom, zanimljivo osebujnom osjećajnošću te nečim teže odredivim, a prisutnim u mnogim velikim umjetničkim djelima: nekim dostojanstvom. Takve su knjige rjeđe nego što nas izdavačke kampanje nastoje uvjeriti.
Michael Faber, Guardian

… ideja romana nikoga ne može ostaviti hladnim. Pročitajte ovu knjigu i raspravljajte o njoj s drugima. Pritom budite oprezni: interpretacija Vaših sugovornika otkrit će Vam sve dubine njihove duše, kao što i način na koji ćete je Vi interpretirati otkriva sve ono što se treba znati o Vama.
Nicole Lindgens, BuchMark


***

Gerard Donovan, irski pisac i pjesnik srednjeg naraštaja, od 1992. do 2000. godine objavio je tri zbirke poezije. Prvi roman „Schopenhauer`s telescope“ napisao je 2003. i on mu je odmah donio Irsku nagradu za prozu Kerry Group, ali i nominaciju za Bookerovu nagradu. „Juliusa Winsoma“ objavio je 2006., a roman „Sunless“ godinu poslije. Predavač je na Sveučilištu Plymouth u Engleskoj.






INTERVJU: Dževad Karahasan

ponedjeljak , 26.03.2012.




Unatoč agresivnoj prisnosti
Nikole Petkovića
koji upravo bezobrazno
ustrajava na 'ti' u pitanjima
(čime u čitatelja izaziva nelagodu),
izvrstan intervju s Dževadom Karahasanom
možete pročitati
ovdje







IN MEMORIAM: Branko Ćopić



Na današnji dan 1984.godine
ugasio se život
jednog od najvećih pisaca naših prostora,
Branka Ćopića.



Na ovome linku
možete u cijelosti pročitati
djelo koje je obilježilo
djetinjstva mnogih od nas,
'Ježevu kućicu'




Ovogodišnji pobjednici natječaja 'Prozak' i 'Na vrh jezika'

nedjelja , 25.03.2012.



Književne nagrade 'Prozak' i 'Na vrh jezika' koje nakladnička kuća Algoritam i dvotjednik za kulturu Zarez dodjeljuju za najbolji prozni rukopis i poeziju, ove su godine pripale Enveru Krivcu iz Rijeke i Filipu Žganjaru iz Bjelovara.

Žiri u sastavu Olja Savičević Ivančević, Marko Pogačar i Kruno Lokotar književnu nagradu 'Prozak' za najbolji prozni rukopis autora do 35 godina starosti za 2011. jednoglasno je dodijelio Enveru Krivcu za rukopis "Portret otoka Pitcairn tehnikom snijega na travi".
Apsolvent hrvatskog jezika i književnosti i radijski voditelj, Enver Krivac (1976.) svestrani je umjetnik, crtač stripova i glazbenik koji, kako je rečeno na dodjeli u zagrebačkom kinu Europa, "povrh svega dobro piše".

Student iz Bjelovara Filip Žganjar dobitnik je nagrade za poeziju 'Na vrh jezika' za zbirku poezije "bogatu slobodnim asocijacijama". "Za mene je to bila poezija tvrdnje, poezija estetski čvrstih izjava", kazao je Pogačar obrazlažući takvu odluku žirija.

Natječaji 'Prozak' i 'Na vrh jezika' dodjeljuju se od 2004. autorima mlađim od 35 godina koji pišu na hrvatskom jeziku za neobjavljene zbirke proze odnosno poezije. Pobjednik/ca svakog natječaja stječe pravo na objavljivanje knjige u nakladi Algoritma. Od ove godine pobjednicima se uručuje i posebna plaketa 'Na vrh jezika' te prsten 'Prozak', djelo kreativne radionice Lolina kućna manufaktura.


***

Natječaji Na vrh jezika, za poeziju, i Prozak, za prozu, su trajno otvoreni za sve autore mlađe od 35 godina koji pišu hrvatskim jezikom.
Izbor do 10 pjesama uz bio-bibliografsku crticu valja poslati kao privitak u wordu na adresu navrhjezika@gmail.com,
a prozu(e) do opsega od 3,5 kartice teksta na adresu prozaknatjecaj@gmail.com.

Radovi koji budu ulazili u uži izbor bit će objavljeni na stranicama Zareza.






Ministarstvo odriješilo kesu

subota , 24.03.2012.



Nove knjige Josipa Mlakića, Zorana Ferića, Darije Žilić, Predraga Lucića, Borisa Dežulovića, Darija Grgića, Slavka Jendrička, Rade Jarka, Igora Rajkija, Marka Pogačara, Olje Savičević Ivančević, Andree Pisac, Borisa Biletića, Kemala Mujčića Artnama, Gordana Duhanovića, Dinka Telećana, Nataše Govedić, Nadežde Čačinović, Ivane Šojat-KUči, Đermana Senjanovića, Bogdana Žižića, Daše Drndić, Delimira Rešickog, idr. očekuju nas ove godine, prema popisu naslova koje je Ministrastvo kulture odlučilo sufinancirati.

Popis dostupan ovdje


Inače, zanimljivo je da je većini izdavača Ministarstvo odobrilo manje iznose u odnosu na prošlu godinu, a začudo, upravo Algoritmu (u kojemu je ministrica Andrea Zlatar nekoliko zadnjih godina (još uvijek?) bila angažirana kao urednica prijevodne biblioteke) iznos je povećan za 20-tak posto.

Inače, ukupan iznos odobrenih sredstava manji je u odnosu na prošlu godinu za cca 800.000 kn....






Moja kritika romana 'Sijevanja' Jeana Echenoza u 'Vijencu'

petak , 23.03.2012.



Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10,00 kn )



a u njemu,
između ostaloga,
i
moja kritika
romana o Nikoli Tesli
'Sijevanja'
Jeana Echenoza





Novi Vijenac još donosi:

- razgovor sa Lidijom Dujić
- razgovor sa Sanjom Nikčević
- kolumnu jezikoslovke Nives Opačić
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Darije Žilić 'Tropizmi'
- tekst Pavla Pavličića iz ciklusa 'More i voda' : Toplomjer i kalendar
- temat : Ivan Kušan, s tekstovima Stjepana Hranjeca, Julijane Matanović, Mire Gavrana, Igora Tretinjaka
- tekst Andrijane Kos-Lajtman o knjizi Jennifer Johnston 'Sjene na našoj koži'
- tekst Igora Žica o 'Izabranim djelima' Grge Gamulina
- tekst Matije Ivačića o romanu 'Seoski barok' Jirija Hajičeka
- tekst Ivana Lupića o prvim prijevodima Williama Shakespearea na hrvatski jezik
- poezija Tomice Bajsića

te još pregršt tekstova o teatru, filmu, likovnoj umjetnosti, plesu, arhitekturi, glazbi...




Natječaj 'Lijepe priče Ede Budiše'

četvrtak , 22.03.2012.




GRADSKA KNJIŽNICA PAZIN, Pazin, Šetalište Pazinske gimnazije 1a, koja upravlja Kućom za pisce - Hižom od besid, dana 5. ožujka 2012. godine, objavljuje

NATJEČAJ

ZA NEOBJAVLJENU KRATKU PRIČU, pod nazivom "Lijepe priče Ede Budiše"


1) Natječaj se raspisuje u spomen na rovinjskog književnika Eda Budišu (1958.-1984.), čije je djelo unatoč preranoj smrti ostavilo snažno i prepoznatljivo nasljeđe u istarskoj i hrvatskoj književnosti, pogotovo u kratkim pripovjedačkim formama. Natječaj raspisuju Kuća za pisce – Hiža od besid, kojom upravlja Gradska knjižnica Pazin i dnevni list Glas Istre uz potporu Istarske županije - Regione Istriana.

2) Priče mogu slati autori/ice do 35 godina starosti koji pišu na hrvatskom, bosanskom, srpskom ili crnogorskom jeziku.

3) Traže se priče na slobodnu temu duljine do pet kartica (ukupno 9.000 znakova s razmacima).

4) Naslovljene i potpisane priče treba slati u RTF formatu na e-mail kucazapisce.natjecaj@gmail.com s kratkim životopisom autora/ice odnosno „bilješkom o piscu“ do pet redaka.

5) Pristigle priče vrednuje Komisija koju je imenovalo Programsko vijeće Kuće za pisce - Hiže od besid.

6) Najbolje priče bit će objavljene jednom mjesečno u prilogu za kulturu ARTISTRA dnevnog lista Glas Istre, ali se neće honorirati.

7) Među pričama objavljenima u Glasu Istre jednom godišnje birat će se i proglašavati najbolja priča odnosno autor/ica.

8) Autori/ice najbolje ocijenjenih priča bit će pozvani da sudjeluju u programu manifestacije „Dani Ede Budiše“ potkraj godine u Rovinju - Rovigno.

9) U slučaju dovoljnog broja kvalitetnih radova, najbolje priče bit će objavljene u knjizi.

10) Sudjelovanjem u ovom natječaju autori/ice pristaju na sve naprijed navedene uvjete.




Hrvatska turneja Igora Isakovskog, povodom nove knjige




Prostori i sjene svakodnevnogi dramatičnoga nedosegnutog svijeta, u knjizi Pješčani sat (izd. Meandarmedia, 99,00 kn) makedonskog pjesnika i pripovjedača Igora Isakovskog, prate junaka priča koje “nikada neće biti do kraja ispričane”. Nezavršenost i nesavršenost određuju onoga koji govori iz vlastitog mraka, koji je svoj protagonist i tumač znakova utisnutih u mapu tijela, u kalendar dana (i noći). Putnik i sudionik nevelikih događaja, koji i kad se kreće naprijed, do prve ulice, mjesta ili grada, do prijateljeva stana ili poznatog odredišta, nosi sa sobom rasuti teret prošlosti, gubitaka i nesporazuma. Užitak i stvaranje izgubljenog i lijepog svijeta, koji se zrcali u oceanu ili rijeci, noćnom prizoru, ili iznenadnom susretu, daje na važnosti vremenu i snu, pješčanom satu, koji je okrenut i prema pripovjedaču i prema čitatelju. Svečano i umorno, ljubav i druge stvari, odobravanje, studen i uzdrhtalost, naravno, nisu jedini označitelji užitka čitanja proze Igora Isakovskog, jer onaj koji sad počne čitati Pješčani sat, naći će neke sasvim druge žene, muškarce, imena, teme i riječi.
Miroslav Mićanović




PROMOCIJE:

- Split, 23. ožujka 2012. u 18.00 h, Kavana Semafor, Kralja Tomislava 8a, sudjeluju: Igor Isakovski, Sibila Petlevski i Branko Čegec

- Zagreb, 26. ožujka 2012. u 19 h, Cafić u dvorištu, Jurja Žerjavića 7/2, sudjeluju: Igor Isakovski, Sibila Petlevski, Miroslav Mićanović i Branko Čegec

- Rijeka, 27. ožujka u 19 h, Knjižara Ribook, Janeza Trdine 9a, sudjeluju: Igor Isakovski, Sibila Petlevski i Branko Čegec





Portali pišu Uredu

srijeda , 21.03.2012.






Inicijativa elektroničkih publikacija
iz područja kulture i civilnog društva

uputila je
otvoreno pismo
Gradskom uredu za obrazovanje,
kulturu i šport grada Zagreba,
koje možete pročitati
ovdje








Moj razgovor s Natalijom Grgorinić i Ognjenom Rađenom



Nije vijest kad pas ugrize čovjeka već kad humanoid gricne džukca. Definitivno je vijest i kada netko svoje nekretnine u atraktivnoj Istri - umjesto da apartmane skupo iznajmljuje i od toga bezbrižno živi - odluči sasvim besplatno ustupiti piscima, kritičarima, prevoditeljima, urednicima ... Književno svratište ideja je koju je prošlog ljeta realizirao spisateljski par Natalija Grgorinić i Ognjen Rađen.

O tome kao i o njihovom spisateljskom radu te planovima za 2012.g. razgovarao sam s njima za portal Moderna Vremena Info.
Ipak, najzanimljiviji segment razgovora su otvoreno izložena negativna iskustva koja su Natalija i Ognjen imali s domaćim književnim izdavačima te njihova usporedba američke i naše izdavačke scene i obrazovnih sustava (oni su se naime nedavno vratili iz dugogodišnje američke pečalbe).

Razgovor čitajte ovdje



Predstavljanje nove knjige pjesama Tomislava Marijana Bilosnića



DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana J. Jelačića 7/I, Zagreb

poziva nas na predstavljanje
nove zbirke
uvaženog pjesnika

Tomislava Marijana Bilosnića
'AFRIKA'
(Udruga 3000 godina Za dar, Zadar, 2011.)


Govorit će:

Davor Šalat, književnik i kritičar
Lada Žigo, književnica i kritičarka
i autor

Pjesme će čitati dramski umjetnik Joško Ševo.

Voditeljica Tribine DHK
Lada Žigo

u DHK-u
u srijedu, 21. ožujka 2012. u 12 sati!






Besplatno preuzmite knjigu priča Izdavačke akademije

utorak , 20.03.2012.





Na ovome linku
predstavljam internetske stranice
Izdavačke akademije

gdje možete
besplatno preuzeti
knjigu priča
koja je nastala
kao rezultat uspješno okončane
šestomjesečne edukacije
40 polaznika akdemije.


Goranovo proljeće 2012.



Ove godine Goranovo proljeće započinje 20. ožujka zagrebačkim nastupom pjesnika, a nastavlja se dodjelom nagrada u Lukovdolu te dvodnevnim programima u riječkom Klubu Palach te na riječkom Sveučilištu. Zaključni program Goranova proljeća dogodit će se 22. ožujka u Studentskom centru.

Zemlja partner je Rumunjska, iz nje dolazi sjajna postava mlađih pjesnika: Gabriel Daliş Andrei Dósa, V. Leac, Claudiu Komartin, a međunarodnu ekipu pojačavaju još i Katalin Ladik iz Mađarske, Aleš Debeljak iz Slovenije, Gökçenur Ç. Iz Turske, Marjan Čakarević iz Srbije te Lukasz Szopa iz Poljske.

U programima sudjeluje i 16 hrvatskih pjesnika, istaknut ćemo još jednom laureate 49. Goranova proljeća; Davor Ivankovac – nagrada Goran za mlade pjesnike te Stjepan Gulin dobitnik Goranova vijenca za sveukupan pjesnički doprinos.

PROGRAM

Zagreb, Oktogon – Otvorenje Goranova proljeća
utorak, 20. ožujka 2012. u 20 sati
nastup jazz-skupine Ivan Kapec trio i čitanja pjesnika


Lukovdol
srijeda, 21. ožujka 2012. u 12 sati


Dodjela nagrada:
- najbolji literarni rukopisi učenika osnovnih i srednjih škola:
Matea Magdić, Lana Sušec, Ivana Mance, Ana Smajo, Mateja Tutiš i Ivona Birošević

Goran za mlade pjesnike Davoru Ivankovcu

Goranov vijenac Stjepanu Gulinu


Klub Palach, Rijeka
srijeda, 21. ožujka 2012. u 20 sati

Pjesnici u klubu


Studentski kampus, Rijeka
Učiteljski fakultet
četvrtak, 22. ožujka 2012. u 12 sati

pjesnička čitanja


Studentski centar, Zagreb
četvrtak, 22. ožujka 2012. u 20 sati

završna pjesnička čitanja




Šesto izdanje “Pričigina”, Festivala pričanja priča




Ovogodišnje, šesto izdanje “Pričigina”, Festivala pričanja priča, počet će u utorak, 20. ožujka, baš na Svjetski dan pripovijedanja.
Otvorit će ga u MKC-u Treća Pričest, nagrada za najbolju javnu priču. Nakon toga pripovjedačka smotra nastavlja se prigodnim programom “kataklizmatične” 2012. godine.

O programu opširnije ovdje








Zakašnjeli Koščec...

ponedjeljak , 19.03.2012.



Na ovome linku naći ćete intervju s Marinkom Koščecom, povodom njegova novog romana 'Četvrti čovjek'.

No ovim putem vas i Marinka Koščeca upućujem na moj tekst o romanu 'Rivers of Babylon' u kojemu slovački autor Peter Pištanek još daleke 1991.g. piše političku satiru o tranzicijskoj pljački, za vrijeme dok se ona odvijala, te, za razliku od Koščeca, bez desetljeće dugog odmaka a uz podjednake doze crnohumorne karikaturalnosti, apsurda i groteske...




Dodjela nagrada natječaja 'Prozak' i 'Na vrhu jezika'

nedjelja , 18.03.2012.



Dođite,
u ponedjeljak 19. 3. od 20 h u zagrebačko kino Europa (I kat),
ako niste na kulturnoj dijeti, na visokokaloričan program na temu natječaja
Prozak i Na vrh jezika

koji uključuje puno poslastica:
- Predstavljanje knjiga dobitnica nagrade Prozak:
Tea Tulić: Kosa posvuda
Antonija Novaković: Birali ste broj koji se ne koristi
+ kratak marš kroz Predmete Marka Pogačara
- Pjesničko-prozni mini maraton dosadašnjih prisutnih dobitnik/ca
- proglašenje i predstavljanje dobitnik/ca Nagrada za godinu 2011.!
- & retroaktivnu dodjelu nagrada svima koji su ih do sada dobili!

Vode: Kruno Lokotar i Marko Pogačar (treći član žirija, Olja Savičević Ivančević šalje pozdrave i potpore!)



Ubojstva na dvoru Louisa XVI.

Arnaud Delalande
'Krvave basne'

roman
prijevod: Vesna Pavković
izd. AGM
394 str. , meki uvez
cijena: 198,00 kn



Riječ izdavača


Radnja romana francuskog romanopisca Arnauda Delalandea „Krvave basne“ smještena je u jedno od najuzbudljivijih razdoblja francuske povijesti, u predvečerje Francuske revolucije, a mjesto radnje je dvorac Versailles i njegovi vrtovi. Mladi kralj Louis XVI. nepripremljen je za kraljevsku dužnost, a njegova žena Marija Antoaneta uživa u neobuzdanim dvorskim zabavama.

U takvim nesigurnim prilikama tajanstveni ubojica počinja niz okrutnih ubojstava na dvoru i u njegovim vrtovima, a svako od njih popraćeno je grotesknom inscenacijom oko žrtve i ironičnim stihovima iz La Fontaineovih basna.

***

Arnaud Delalande (rođen 1971.) francuski je romanopisac i scenarist mlađe generacije, a na putu je da postane jedan od glavnih predstavnika novog književnog žanra, povijesnog krimića, koji sjedinjuje uzbudljiv spoj trilera i povijesnog romana što uzima sve više maha u zemljama poput Velike Britanije, Francuske, Italije, Španjolske itd.



Izvor: Moderna Vremena Info


Tribina DHK-a : Na šapama u književnost!




DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana J. Jelačića 7/I, Zagreb

poziva ljubitelje knjiga i životinja na veselu Tribinu

NA ŠAPAMA U KNJIŽEVNOST
(hrvatske antologijske pjesme,
priče i eseji posvećeni životinjama)


Sudjelovat će:
- Giga Gračan, književnica, autorica knjige "Macani razni" i slavne radijske emisije "Zoofon"
- Ana Horvat, književnica, autorica antologije pjesama "Subića"
- Lada Žigo, književnica, prijateljica mačaka i voditeljica Tribine DHK


u DHK-u u ponedjeljak,
19. ožujka 2012. u 12 sati!



Troknjižje Hervea Guiberta

subota , 17.03.2012.




- Lud za Vincentom

- Samilosni protokol

- Citomegalovirus




... tri su knjige Hervea Guiberta, kultnog francuskog autora naraštaja koji se dramatično suočio s globalnim problemom AIDS-a, što je ujedno i opsesivna tema njegova stvaralaštva te uzrok prerane smrti.

Klikom na naslove knjiga otvaraju se stranice s podrobnijim informacijama o djelima, hrvatske prijevode kojih je objavio izdavač Domino.





Natječaj za nagradu 'Tin Ujević'




N A T J E Č A J
za književnu nagradu
„TIN UJEVIĆ“



Nagrada „Tin Ujević“ dodjeljuje se za novu zbirku pjesama i sastoji se od plakete – rad akademskog kipara Krune Bošnjaka, diplome i novčanog iznosa.

Nakladnici i autori mogu sudjelovati na natječaju zbirkama koje su objavljene u vremenu od svibnja 2011. do svibnja 2012.

Tri primjerka zbirke valja poslati do 1. svibnja 2012. na adresu:

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana Jelačića 7 /I, 10000 Zagreb
Za nagradu „Tin Ujević“

Upravni odbor
Društva hrvatskih književnika





Dva drekića...

petak , 16.03.2012.




Moja mala Lea, 18.07. napunit će 3 godine, zabavlja nas svojim pričanjem već naveliko.

Eto, jučer,
nakon što je obavila svoje na tuti,
zaviri ona unutra,
usredotočeno prouči sadržaj,
te dođe do sljedećeg zaključka :

- Dva drekića.
Veliki i mali.
Tata i Leica...






Kako oživjeti neovisno knjižarstvo?

četvrtak , 15.03.2012.




Povodom zatvaranja knjižare Castropola Nenad Bartolčić na portalu Moderna Vremena Info piše o neovisnom knjižarstvu u Hrvatskoj, ali umjesto neproduktivnog lamentiranja on uz dijagnosticiranje problema iznosi i moguće pravce rješenja, te mjere koje bi trebalo poduzeti kako bi neovisno knjižarstvo oživjelo.

Čitajte ovdje








'Književni petak' : Pisanje na opijatima



Potaknuta aktualnim pitanjem dekriminalizacije lakih droga, tribina će se baviti
temom pisanja na opijatima, odnosno pod utjecajem različitih vrsta narkotika.
I velikom književnom bardu Williamu Shakespeareu pripisuje se konzumiranje kanabisa,
koji mu je, prema pretpostavkama južnoafričkog antropologa Francisa Thackeraya, služio kao
inspiracija za pisanje. Književnost o ili na drogama započela je s istraživanjem opijuma u kasnom
18. stoljeću, utirala put preko kanabisa, koke i kokaina da bi se kasnije našla među
mnoštvom biljnih halucinogena i sintetičkih droga. A popis djela o njima, odnosno onih koja su
nastajala potaknuta konzumacijom spomenutih, kao i njihovih pisaca, kroz književnu povijest
poprilično je dug - Samuel Taylor Coleridge, Thomas de Qiuncey, Edgar Allan Poe, Gustave Flaubert, Aldous Huxley, Stephen King, William Burroughs – samo su dio liste etabliranih pera -
uživatelja...
Sudjeluju Mario Kovač, Damir Pilić i Borivoj Radaković.
U odsutnosti Gordana Nuhanovića, Književni petak
vodit će Ivan Glušac.
Tribina će se održati 16. ožujka u 20 sati u Gradskoj knjižnici, Starčevićev
trg 6, Galerija Kupola, 3. kat.



NOVO: Francois Weyergans - 'Boksačka demencija' (HFD/Disput, 2012.)

srijeda , 14.03.2012.




Francois Weyergans
'Boksačka demencija'

roman
prijevod: Sanja Šoštarić
izd. Hrv.filološko društvo/Disput
160 str. , tvrdi uvez
cijena: 110,00 kn



Riječ izdavača



Osamdesetogodišnji filmski producent Melchior Marmont i film su poput blizanaca – rodili su se u isto vrijeme, zajedno su rasli i, uvjeren je glavni junak romana, u isto će vrijeme i umrijeti: Melchiora će pobijediti vrijeme, a film nametljiva televizija. Prije nego što se to dogodi, Melchior je, nakon više od pola stoljeća producentskog rada, odlučio režirati film o životu čovjeka, koji je bio više-manje preslika njegovog života. Naslov tog autobiografskog filma – "Boksačka demencija" – shvatio je kao svoj doprinos definiciji čovjeka jer, po Melchiorovu mišljenju, svaki je čovjek nalik na boksača – život mu se "odvija u nekoj vrsti mentalnog ringa" u kojem su fiktivni udarci često bolniji od stvarnih, a sami smo sebi najžešći protivnici.
Kroz Melchiorovo se pripovijedanje i razmišljanja stalno provlači film: od trenutka kad se kao pomoćnik scenografa zapošljava u filmskoj ekipi Cecila B. DeMillea preko rada u vlastitoj producentskoj kući do posljednjih trenutaka života kojima odaje počast Sjöströmovu filmu "Fantomska kočija".
Tih se događaja ostarjeli Melchior prisjeća kada se vraća u kuću iz svog djetinjstva koju je nakon niza godina napokon uspio kupiti: nije mogao vratiti svoje djetinjstvo, kaže on, ali je "barem posjedovao mjesto gdje se to djetinjstvo odvijalo". U kuću je došao "kao na ljubavni sastanak", preplašen onime što će se dogoditi između njega i prostora u koji nije kročio više od šezdeset godina. Desetak sati provedenih u kući iz djetinjstva Melchiora će potaknuti da napravi inventuru cijelog svog života: prostranu i devastiranu kuću ispunit će uspomene na bezbrižna popodneva provedena u igri s braćom, na odlaske s ocem u šumu, na majčinu vezu s drugim muškarcem, na djeda i baku koji vođeni snom o boljem životu iz Mađarske odlaze u Francusku, na ljubav i smrt voljene žene te na brojne životne uspone i padove.

Usamljenost, olujna noć, kuća na osami i tama potaknut će Melchiora da "u gorkom i zabavnom tonu izradi saldo udaraca koje je tijekom života zadao i primio", nakon čega će se točno u ponoć popeti u "fantomsku kočiju" kojom Smrt svake noći skuplja umrle.

***

François Weyergans, suvremeni belgijsko-francuski pisac, rodio se 1941. godine u Bruxellesu. Podjednako voli film i književnost. Bio je suradnik u uglednom filmskom časopisu "Les Cahiers du cinéma", snimio petnaestak filmova – uglavnom dokumentaraca, napisao nekoliko scenarija. Nakon 1980. posvetio se isključivo pisanju i danas je poznatiji kao književnik nego kao sineast. Prvi je roman – „Saloma“ (Salomé) – napisao krajem šezdesetih, ali ga je objavio tek 2005. U razdoblju od 1973. do danas objavio je četrnaest romana od kojih su mnogi nagrađeni. Tako je „Pajac“ (Le Pitre, 1973) dobio nagradu Roger Nimier, a „Statisti“ (Les Figurants, 1980) čak dvije nagrade – Prix de la Société des Gens de Lettres u Francuskoj i Prix Sander Pierron u Belgiji, jednako kao i „Kopt Macaire“ (Macaire le copte, 1981) – Prix Rossel u Belgiji i Prix des Deux Margots u Francuskoj.

Za „Splav Meduze“ (Le Radeau de la méduse, 1983) Weyergans je dobio nagradu Méridien, a za „Boksačku demenciju“ (La Démence du boxeur, 1992) nagradu Renaudot. Roman s autobiografskim elementima čija je tema odnos oca i sina, Franz i François (Franz et François, 1997), osvojio je Grand Prix de la langue française. Nakon niza nagrada uslijedila je i najuglednija – Goncourt za roman „Tri dana kod moje majke“ (Trois jours chez ma mere, 2005), koji je 2006. godine u prijevodu Mie Pervan objavljen u ovoj biblioteci.





INTERVJU: Zrinka Pavlić

utorak , 13.03.2012.




Jesenski&Turk izdao je zbirku priča Zrinke Pavlić pod naslovom '5 priča i krafne'.



Tim povodm s novinarom T-portala Zrinka je razgovarala o gledanju sapunica, tragediji čudaka u malim gradovima te razlozima zbog kojih više nema negativaca u muško-ženskim odnosima...

Razgovor čitajte ovdje





Addio Castropola!




O zatvaranju
pulske knjižare
Castropola
piše
Miljenko Jergović
ovdje









Književna večer s Jasminkom Domaš

ponedjeljak , 12.03.2012.




U srijedu, 14. 04. 2012., u 19 sati,
u Hrvatskom društvu pisaca,
Basaričekova 24, Zagreb
održat će se

Književna večer s Jasminkom Domaš

Jasminka Domaš ugledna je novinarka, aktivistica i književnica.
Na tribini će biti predstavljena njezina nova knjiga „Poetski mistik“ (Stajer Graf, Zagreb, 2011.).
O knjizi će, uz autoricu, govoriti pjesnik i prevoditelj Sead Muhamedagić.


Voditeljica tribine Dekonstrukcije:
Darija Žilić







Prevedeni žedni preko vode




Mašenjka Bačić, Irena Lukšić, Nataša Medved i Lara Hoelbling Matković govore o financijskom i inom vrednovanju prevodilačkog rada na ovome linku








INTERVJU: Darija Žilić

nedjelja , 11.03.2012.



Intervju s Darijom Žilić, pjesnikinjom, aktivisticom, novinarkom, esejisticom, voditeljicom tribina i književnih večeri te dobitnicom 'Kiklopa' za najbolju pjesničku knjigu i nagrade 'Julije Benešić' za najbolju knjigu književnih kritka, čitajte ovdje










INTERVJU: Luko Paljetak

subota , 10.03.2012.





foto:Željko Tutnjević

Razgovor s Lukom Paljetkom
povodom izlaska
njegova romana
o Marinu Držiću,
čitajte ovdje







Moja nova kritika u 'Vijencu'

četvrtak , 08.03.2012.



Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10,00 kn )



a u njemu,
između ostaloga,
i
moja kritika knjige
'Dići ruku na sebe'
Jeana Ameryja




Novi Vijenac još donosi:

- razgovor sa čileanskim iscem Andresom Moralesom Milohnićem
- kolumnu jezikoslovke Nives Opačić
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Ivana Kutnjaka 'kajkavski peterolisni capriccio'
- tekst Pavla Pavličića iz ciklusa 'More i voda' : Promatrači i pomagači
- tekst Strahimira Primorca o romanu 'Orgulje iz Waldsassena' Nebojše Lujanovića
- tekst Lucije Ljubić o knjizi 'Vinkovačka književna povjesnica' Ružice Pšihistal i Gorana Rema
- temat : latinskoamerički prozaici hrvatskog podrijetla, s tekstovima Željke Lovrenčić, Antonija Skarmete, Juana Mihovilovicha Hernandeza
- kratke priče Rade Jarka i Ivane Šojat-Kuči

te još pregršt tekstova o teatru, filmu, likovnoj umjetnosti, plesu, arhitekturi, glazbi...




NOVO: Dražen Katunarić - 'Kronos' (Litteris, 2011.)

Dražen Katunarić
'Kronos'

poezija
izd. Litteris
890 str, tvrdi uvez
100,00 kn



Riječ izdavača


Nakon što je, suočen s činjenicom živahnosti vremena za koje je mislio da ga je, upakiranog u dan, možda moguće zaključati, Dražen Katunarić, odlučio je uokviriti knjigu s temom vremena i smjestiti ju između motiva dana koji se »ne sjeća sebe sutradan« i onog vremena za koje se činilo da "je spavalo u tišini", a sad - da bi označilo početak teksta - proviruje van kao slijepo mladunče. Nakon što apostrofira gubitak nevinosti i potvrdi bačenost u svijet uporabom preslike arhetipske epizode Uran-Kronos-Gea, Katunarić se na zaigrane načine obraća našoj konačnosti i nedovršenosti.

Ono što ne može tijelo (preteći Kronos i tako doseći vječnost) osim svemogućeg teksta, mogu dijelovi tijela. Radilo se o glasnicama Pavarottija koji ih je, dodirnuvši obalu za koju splavar tvrdi da je kraj, ostavio za sobom i tako nadmudrio vrijeme rekavši mu da "operni pjevač nikad ne prestaje pjevati", ili "samo" o repiću macaklina koji će se, odsječen od umorenog mu vlasnika, i dalje "trzati i na zvuk mandoline", Katunarić posreduje osobnu verziju stare američke izreke o arbitrarnosti kraja (koja se, gle slučajnosti, tiče opere) i kaže: it is not over until the fat lady sings . I dok operu života završavaju soprani, tenor pjesnika linearnosti vremena suprotstavlja ekranizirane oblike anđela smrti koji eto, mašu nad "prerano umirovljenim, bodrim mladićima" koji znaju da se, kad to požele, mogu oglušiti na zvuke vesala splavara i nastaviti biti u virtualnosti weba, kojega "vrijeme prelijeće" i gdje se, u prostoru, isto može, sasijeći Kronov spol i na trenutak "oćutiti bezvremenim".

Prolaznost i prijelaz, bivanje i nebivanje, lađari i vode, na humoran se način susreću na mjestu za kojega pjesnik kaže da smo, kad smo u njemu, "tu... gdje nismo". Radi se o Brodu na Kupi. U kontekstu knjige taj Brod na rijeci Kupi mjesto je na kojem se susreću i razilaze vječna mijena i prolaznost Heraklita i ona statičnost Zenonove strijele čija svaka čestica miruje i tako sugerira zamrznutost u prostoru/vremenu. Suprotstavljenost mijene i stabilnosti, osim u toposu grada koji je Brod a leži na vodi koja je kopno, stanuje i u tijelu.

U pjesmi u kojoj autor objašnjava da je protiv kremiranja, jer ne želi kosti samljeti u užareni prah, jer one su "mineral, brdo, planina, stijena", u svakom slučaju "vrlo stara i plemenita stvar". Kosti su u resoru Boga a ne u našem i u njima, sjeća se Katunarić Senegačnika, se "taloži neizrečeno". Unutar okvira konačnosti i beskončnosti, osim Kronosa koji je svejed i koji je knjigu uokvirio, kao energija koja može sve, provlači se ljubav. Ne ona koja tijelo i dušu hijerarhizira i dijeli. Ona koja ih, u vremenu, spaja.

Čitatelj će na stranici 53 naići na jedne od najljepših ljubavnih redaka suvremene poezije. Nakon noći provedene s ljubavnicom, ljubavnik piše: "Mjesec nas je pronašao gole i sjajne u podrumu, kao presavinuti švicarski nož. S leđa obasjao metal obnaženih tijela, razgolitio našu tajnu, do maloprije skritu od noći". Ali, što je puno važnije, ljepotom trenutka, zaštićenu i od vremena. Trenuci poput ovakvih ono je što nam omogućuje da se i Kronosu nasmijemo u brk, u nadi da će, bar načas "opustiti čeljust".

A kâva... taj rudnik u kojem se i kamen lomi... i u kojoj i sam Kronos na trenutak, umjesto da žvače djecu, posegne za "zvjerkom svoga sna"... ta kâva je, pitajte Labinjone, prije ili poslije, ionako naša!

Napisao Nikola Petković,
objavljeno u Novom listu



'Književni petak' : motiv željeznice u književnosti

srijeda , 07.03.2012.



Na ovotjednoj tribini 'Književni petak' će biti govora o motivu željeznice u književnosti, svojedobno čestom odabiru u literarnoj povijesti, pa je u tom smislu zaživio i kao svojevrsna poetika.
U tematsko obzorje američke književnosti ulazi u posljednjim desetljećima 19. stoljeća putem
"railroad stories" (tzv. željezničke priče), tada sasvim novog žanra, koji će svoj zamah nastaviti
Južnjačkom renesansom 1920-ih i 1930-ih predvođen Williamom Faulknerom, Caroline
Gordon, Tennesseeom Williamsom i Allenom Tateom, u čijim će djelima željeznica postati
učestali motiv i simbol. Izvjesna "vlakologija" nije zaobišla ni hrvatsku književnost
pa je i kod nas povijest hrvatskih modernističkih vlakova bogata i raznolika, a obuhvaća među ostalim
tekstove Matoša, Nehajeva, Šimunovića, Domjanića, Begovića, Polića Kamova, završavajući
patetičnim tonovima Krležine ekspresionističke Hrvatske rapsodije…

Gosti Književnog petka su Nikolina Šimetin-Šegvić, Branko Ištvančić i Toma Bačić.
Urednik i voditelj je Gordan Nuhanović.
Tribina će se održati 9. ožujka u 20 sati u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat.



Čudi me da za gošću nisu pozvali i Irenu Lukšić, motiv željeznice iznimno je često zastupljen u njezinim prozama...




Najlon knjige




Četrdeset i četiri posto građana Hrvatske prošle godine nije pročitalo nijednu jedinu knjigu, pokazalo je istraživanje o tržištu knjiga, koje je agencija GFK napravila za udrugu Knjižni blok i Zajednicu nakladnika i knjižara! Gotovo polovica Hrvata dakle praktički je odustala od knjige, a samo tridesetak posto u posljednja je tri mjeseca kupilo jednu.

Zašto je tome/u tako, odgovara Boris Dežulović ovdje


foto:Dragan Kujundžić






Junaci poljuljanih identiteta i kopije koje žive vječno...

utorak , 06.03.2012.




Moju kritiku
romana
o slavi
kao identitetnoj anomaliji
čitajte ovdje









Tribina SF u Booksi: Fantastična Istra



Udruga SFera i Booksa pozivaju nas na drugu ovogodišnju tribinu pod nazivom „SF u Booksi“ koja će se održati u utorak, 6. ožujka 2012., u 19h u Booksi (Martićeva 14).

Voditelj tribine Aleksandar Žiljak ugostit će Davora Šišovića, ponosnog Istrijana, najtvrdokornijeg hrvatskog promotora znanstvene fantastike, čovjeka koji se, u pauzama između uspješnog osvajanja bogatih novčanih nagrada po domaćim TV kvizovima, uključio u sve događaje koji Istru promiču kao srce hrvatske fantastike.

Za Šišovića nema dvojbe: „Ako ste mislili da je u Hrvatskoj Zagreb centar svega, prevarili ste se –
Istra je fantastično srce Hrvatske!“

Tribina SF u Booksi posvećena fantastičnoj Istri stoga će se baviti traženjem odgovora što je to u Istri, da u njoj tako dobro raste fantastika? Je l' to zemlja? Pršut, fuži il' tartufi? Vino, medica il' biska? Bogata predaja? Možda čak uvrnuti Istrijani?

Možda vam sintagma „fantastična Istra“ zvuči kao otrcana turistička reklama. Ili ćete pomisliti da ćemo vam o Vladimir Nazoru i Velom Joži! No, najzapadniji hrvatski kraj posljednjih godina vrlo strpljivo i glasno pretvara svoju regiju u najaktivnije žarište fantastične književnosti kod nas.

Dođite saznati kako su nastali „Dani Julesa Verna“, Istrakon, Festival fantastične književnosti i Kuća za pisce u Pazinu. Dođite i poslušajte kako je otkriven prvi europski vampir Jure Grando, tko i kako je smislio posebno piće njemu u čast i gdje ga u Istri možete popiti. Dođite se raspitati kako se uključiti u prvi rezidencijalni program za pisce horora u regiji i kakve veze ima Semir Sam Osmanagić od bosanskih piramida s konvencijom znanstvene fantastike. Čujte koju o SF& F zbirkama koje dolaze iz Istre i koju o mladoj američkoj autorici koja će biti počasna gošća ovogodišnjeg Istrakona.



INTERVJU: Damir Avdić

ponedjeljak , 05.03.2012.




Razgovor
s Damirom Avdićem

čitajte ovdje












Flambojantno-odvratni Jutarnji list...

nedjelja , 04.03.2012.




Sve čekam i nikako da dočekam da se netko potrudi prokomentirati u zadnje vrijeme vrlo učestalu upotrebu riječi 'flambojantan' u EPH-tiskovinama, naročito zastupljenu u onoj gnjusobi od Nedjeljnog Jutarnjeg.

Ta riječ upravo nedjeljnom izdanju Jutarnjeg naročito dobro pristaje i siguran sam da nije slučajno što se upravo u tom najžutijem tjednom izdanju tog dnevnika ta riječ najučestalije pojavljuje.

A čini mi se da je i svoju premijeru imala upravo jedne nedjelje u toj tiskovini.

A u jučerašnjem izdanju učinili su i mali koračić naprijed (ali neprocjenjivo veliki za novinarstvo u Hrvata) pa su nas podučili kako je moguće i flambojantnije od flambojantnog. Dapače, i najflambojantnije, čak!

Eto, moj je prijedlog da se ove teme prihvati četverac iz emisije 'Peti dan', u nekom od svojih skorašnjih TV-ukazanja...

Ako Pavić i Todorić - o čija se imena četverac u zadnje vrijeme prečesto spotiče - tu emisiju dotad ne izgnaju iz programske sheme...


****


P.S.


Dragi moji EPH-ovci, zašto stati na 'flambojantnom', evo vam nekoliko prijedloga za daljnju upotrebu (zasad ću se zadržati samo na pridjevima koji točno opisuju vaša izdanja) :

- nauseous
- abhorrent
- repelent
- repulsive
- sordid
- execrable
- detestable
, itd.






Lupigine konfabulacije

subota , 03.03.2012.



Vjerojatno po uzoru na kultnu rubriku Politikina zabavnika 'Vjerovali ili ne' portal Lupiga.com pokrenuo je Konfabulatora, rubriku duhovitih vijesti kojima ironiziraju pojedine pojavnosti hrvatske stvarnosti.

Jer, primjerice, za rubriku 'Vjerovali ili ne' svakako bi bila vijest da je Žarko Puhovski odbio novinaru dati izjavu o nečemu jer nekim divnim čudom smatra da nije dovoljno upućen u problematiku. No, Lupigini konfabulatori i to su, kao i još mnogoštošta, u stanju zamisliti, a sve kako bi p(r)okazali u kakvoj "idili" živimo.

Lupigine konfabulacije čitajte ovdje




Happy birthday to me!!!




40 ...




INTERVJU: Miroslav Mićanović

petak , 02.03.2012.



O svojoj novoj knjizi
naslovljenoj 'Dani'
Miroslav Mićanović

govori
na ovome linku







Radio-drama: Roman Simić - 'U što se zaljubljujemo'

četvrtak , 01.03.2012.



Hrvatski radio 3.program
01.03.2012. 18:00 - 18:43


Radio drama
ROMAN SIMIĆ: "U ŠTO SE ZALJUBLJUJEMO"




Istoimena zbirka kratkih proza Romana Simića proglašena je jednom od najboljih proznih knjiga u hrvatskoj produkciji. Naslovna autorova proza na suptilan način problematizira emocijsku križaljku mladih protagonista, njihovo egzistencijalno nesnalaženje i lutanje u zasnivanju krucijalne veze dvoje ljudi.

Dramatizacija i režija: Jasna Mesarić.

Urednik: Lada Martinac-Kralj



<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>