Izašao je novi dvobroj
časopisa 'Tema' (br. 5-6/2011)
gl.ur. Branko Čegec
izdavač: Centar za knjigu



Sadržaj:

- TEMAT 1: Časopis u časopisu : Miroslav Mićanović, Primož Repar, Stanislava Chrobakova Repar
- TEMAT 2 : Kako se kalio Interliber : Kruno Zakarija
PROZA: David Trueba, Miroslav Mićanović, Ivana Rogar, Marija Georgiev, Darija Žilić
- POEZIJA: Mario Suško, Milan Đorđević, Slavko Jendričko, Siniša Kekez, Tamara bakran, izbor pjesama s festivala Art attack
- INTERVJU: Ivica Đikić

"Postjugoslavenski film" naslov je nedavno objavljene knjige Jurice Pavičića
u kojoj autor analizira kinematografije zemalja bivše Jugoslavije u kontekstu ideološko-povijesnih
i društvenih silnica, razmatrajući filmsko stvaralaštvo iz perspektive tri dominantna
stilska modela. Na tribini će biti riječi o filmovima snimljenim u posljednja dva desetljeća
na prostoru bivše Jugoslavije, polazeći od teze da glavni stilski modeli nisu oblikovani
nekom unaprijed zadanom nacionalnom kulturom, postojećom kulturnom tradicijom odnosno
jugoslavenskim nasljeđem, nego su prije svega "proizvod konkretnoga socijalnog i ideologijskog
sinkroniteta".
U tom smislu gosti Književnog petka - Dalibor Matanić, Jurica Pavičić i Hrvoje
Turković razgovarat će o tome zašto je post-yu kinematografija neraskidivo
kontekstualno povezana sa specifičnim sociopolitičkim okolnostima te kako se kroz
stilske tendencije vrlo precizno može ocrtati društvena i politička povijest čitave regije u
protekla dva desetljeća.
Urednik i voditelj tribine je Tonči Valentić.
Književni petak će se održati 2. ožujka u 20 sati u
Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat.

Meandarmedia
nas poziva
na predstavljanje knjiga :

- Branko Čegec - Zapisi iz pustog jezika



- Miroslav Mićanović - Dani




Sudjeluju:
Branko Čegec
Miroslav Mićanović
Roman Simić
Krešimir Bagić

Caffe bar 'U dvorištu'
Jurja Žerjavića 7/2, Zagreb,
u srijedu 29.2.2012. u 19 sati

Slučajno kliknuh,
kad ono,
he's back!!!

Povodom kazališne predstave prema njezinoj knjizi 'Dagogda te majka rodila' te skorašnjeg izlaska novog romana, Vedrana Rudan dala je intervju za Novi list.


foto: Goran Rusmir


Razgovor čitajte ovdje

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana J. Jelačića 7/I, Zagreb

pozivaju nas
na predstavljanje knjige

Š Č U K E Š I N A
Darka Pere Pernjaka


U prestižnoj biblioteci RUKOPIS Podravsko-prigorskog ogranka DHK izašla je nova knjiga koprivničkog književnika Darka Pere Pernjaka. Knjiga se sastoji od niza zanimljivih proznih zapisa od kojih je najduži upravo ŠČUKEŠINA. Autor se u svojim pričama dotiče mnogih suvremenih tema i o svojoj knjizi govori: "... Ova me knjiga u znaku regerativnog broja sedam očito vratila na korijene isnpiracije, na ono initmno mitsko mjesto gdje su se ispreplele moje prve misli i ideje s prostorom ...''



Sudjelovat će:
Ljerka Car Matutinović, književnica i književna kritičarka
Robert Mlinarec, književnik
Enerika Bijač, urednica
Darko Pernjak, atuor

Voditeljica Tribine DHK Lada Žigo


u DHK-u u ponedljeljak, 27. veljače 2012. u 12 sati!

U subotu, 25. veljače 2012. u 12 sati
u Hrvatskom društvu pisaca, Basaričekova 24, Zagreb,
održet će se predstavljanje knjige Tahira Mujičića
“priPovijest o O-u ili STOR ŠORIS, harmsice i pučki napričci”
(izdavači HDP / Jesenski & Turk)




Sudjeluju
Lada Čale Feldman, Nikola Petković, Jadranka Pintarić i Tahir Mujičić

Pripovijesti o misterioznom Monsieuru O. govore o piscu koji je
nakanio postati klasikom bez djela, o književnoj taštini bez pokrića,
o spisateljskoj nedarovitosti kao uspješnosti i sličnim zgodama
s kulturno-književne scene. To je zbirka priča o čovjeku koji je
karikatura svih onih romantičarskih zabluda o piscu koje se
(još) uporno održavaju u svijesti (naivnog) čitateljstva
(kao npr. o pisanju kao plemenitom i od Proviđenja zadanom zanatu).

Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10,00 kn )



a u njemu,
između ostaloga,
i
moja kritika knjige
Josea Saramaga
'Bilježnica'




Novi Vijenac još donosi:

- razgovor s Julijanom Matanović
- kolumnu jezikoslovke Nives Opačić
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi 'Uvojci zlatnoga runa' Danijela Načinovića
- tekst Pavla Pavličića iz ciklusa 'More i voda' : Tijelo i tilo
- tekst Davora Šalata o knjizi Željke Lovrenčić 'Književni prikazi i drugi zapisi'
- tekst Vladimira Lončarevića o knjigama iz edicije 'Hrvatska katolička baština 20.stoljeća'
- temat : Stjepan Ivšić, s tekstovima Josipa Lisca, Stj3epana Damjanovića, Josipa Bratulića i Ive Pranjkovića

te još pregršt tekstova o teatru, filmu, likovnoj umjetnosti, plesu, arhitekturi, glazbi...

Na ovotjednom će Književnom petku biti riječi o filozofsko-historijsko-ideološkom aspektu
Europe u kontekstu trenutne ekonomske krize i deficita istinske politike, o sudbini Europske
unije kao supranacionalnog projekta političkih i birokratskih elita, kao i o mogućnostima za
stvaranje novog političkog identiteta i radikalnog zaokreta kao potencijalno jedinog rješenja
za obnovu europskog projekta u eri prijeteće globalne post-demokracije i medijske plutokracije.
Europa se danas nalazi u teškoj ekonomskoj, političkoj i društvenoj krizi. Iako se može reći da
je ideja Europe stoljećima na kušnji, ona danas iznova doživljava intenzivan raspad, pri
čemu se neizostavno postavlja pitanje o smislu tog projekta s onu stranu svih povijesnih,
ekonomskih, kulturnih i političkih granica.

Sudjeluju Srećko Horvat, Marko Kostanić i Žarko Paić.

Urednik i voditelj je Tonči Valentić.

Tribina će se održati 24. veljače u 20 sati u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat.

Na tribini Kulturnog četvrtka u Sesvetama
"Bliski susreti pjesničke vrste"
održat će se predstavljanje
nove knjige pjesama
Tomislava Marijana Bilosnića
' AFRIKA '
(uz obilježavanje 45. godišnjice umjetničkog djelovanja).

Sudjeluju: Tomislav Marijan Bilosnić - autor,
Davor Šalat - književni kritičar i
Ivan Babić - voditelj tribine

U čitaonici Knjižnice Sesvete, u četvrtak, 23. 02. 2012. u 18,30 sati.

Bosanskohercegovački književnik Dževad Karahasan ovogodišnji je dobitnik najuglednije njemačke književne nagrade »Heinrich Heine« i ujedno prvi književnik koji je zaslužio to priznanje a dolazi s područja izvan njemačkog jezičnog kruga, objavio je u ponedjeljak radio Deutsche Welle (DW).

Karahasanu je ova nagrada uručena 17. veljače u Dusseldorfu, a dodijelio mu ju je Joseph Kruse, predsjedatelj društva »Heinrich Heine«.




Lothar Mueller, književni kritičar i novinar lista »Sueddeutsche Zeitung«, u prigodnom je govoru na svečanosti dodjele nagrade podsjetio na Karahasanovu nebičnu životnu sudbinu, od rođenja u tadašnjem Duvnu preko rata u Sarajevu koje će bitno obilježiti njegovo stvaranje kroz »Dnevnik selidbe« i njegova bipolarna života između toga grada te Graza i Berlina.

»Karahasan se uzdiže ne samo stilom i jezikom već i svojom interpretacijom vremena i prostora«, kazao je Mueller.

Sam Karahasn je kazao kako mu nagrada »Heinrich Heine« puno znači kako zbog samog tog pisca tako i zbog onih koji su tu nagradu dobili prije njega.

»Naprosto ova nagrada mnogo znači svakom piscu koji želi ozbiljno raditi na književnosti, koji književnost piše ne radi toga da pokazuje sebe, nego s ambicijom da služi jeziku, da se otvara drugim ljudima, da traži sugovornike«, izjavio je Karahasan

Izvor: Novi list

U srijedu, 22. veljače u 19 sati, u Klubu hrvatskih književnika u Puli održat će se druženje s pjesnikinjom Dortom Jagić, a u ponedjeljak, 27.2. na istom mjestu i u isto vrijeme svoj novi roman, „Četvrti čovjek“ predstaviti će književnik i prevoditelj Marinko Koščec.


Oba gostovanja ostvaruju se u suradnji Kuće za pisce – Hiže od besid iz Pazina (gdje Dorta trenutno boravi), Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika iz Pula i Udruge za proizvodnju kulture ZVONA I NARI iz Ližnjana.

HRVATSKO-HISPANSKO DRUŠTVO &
KNJIŽNICA I ČITAONICA BOGDANA OGRIZOVIĆA

pozivaju nas na predavanje u okviru tribine „SUSRET SVJETOVA“ pod naslovom:
«PLOČNICI BUENOS AIRESA»

Predavač: DINKO TELEĆAN, pjesnik, putopisac, esejist i prevodilac
Voditelj: TOMICA BAJSIĆ, pjesnik i prevodilac

O romanu „Školice“ Julia Cortázara, jednim od remek-djela latinoameričke književnosti, o Jorgeu Luisu Borgesu i Ernestu Sabatu, poeziji i metafizici putovanja Tomica Bajsić razgovarat će s Dinkom Telećanom, pjesnikom, esejistom, putopiscem i vrsnim poznavateljem književnosti hispanskog svijeta.




Predavanje će se održati u utorak, 21. veljače 2012., u 18.00 sati u prostorijama Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, u Zagrebu.

Riječka knjižara Ribook i Izdavački centar Rijeka
nas pozivaju na

predstavljanje knjige
ODSTRANJIVAČ LJUBAVI (Amolitium amoris)
Vlade Simičića Vave

21.02.2012. u 19h,
u Ribooku !



Sudjeluju: Vava, Boris Perić, te Milan Zagorac u ime Izdavačke kuće Rijeka

Oko Hamsuna je uvijek sijevalo i grmjelo, kako za njegova života, tako i nakon smrti. U pogledu njegovih književnih djela svi su jednoglasni da je riječ o genijalnom piscu, jezičnom čarobnjaku, vještom zavodniku riječima... no isto su tako jednoglasne i osude u pogledu njegovih političkih djela i njegova otvorenog priklanjanja nacizmu. Tako vjerojatno nije bilo Hamsunovog čitatelja koji se nije zapitao kako je moguće da čovjek koji je bio kadar stvoriti takva visokoumjetnička djela nije bio svjestan svojih, najblaže rečeno, niskomoralnih političkih stavova...
"Kao moderni psiholog osvjetljavat ću i osluškivati dušu. Rasvijetlit ću je uzduž i poprijeko, sa svih stajališta, zaviriti u svaku tajnu špilju; nabost ću najnejasnija ganuća na svoju iglu i staviti pod lupu", riječi su samouvjerena Hamsuna, koje su možda i najviše došle do izražaja u romanu Misteriji – jednom od njegovih najsloženijih, a po mnogima i najboljih djela. Ova tragična ljubavna priča zapravo je knjiga velikih monologa, velika studija ljudske duše, kojom Hamsun na najbolji način potvrđuje riječi Thomasa Manna kad ga je opisao kao "potomka Dostojevskog i Nietzschea". Glavni junak Johan Nagel izniman je književni lik, izmučena i rastrgana duša, samotnik, proturječni polemičar i lirik, koji živi između sna i stvarnosti, rascijepljen svojim mislima i osjećajima. "Ja sam tuđin, stranac u životu, Božja fiks-ideja", kaže misteriozni junak o sebi.
Roman je po objavljivanju (1892) zbog svoje inovativnosti i osebujnosti nerijetko naišao na nerazumijevanje, ali je zato vrijeme radilo za Hamsunove Misterije, koji su kasnije fascinirali generacije čitatelja i dobrim dijelom pridonijeli da Hamsun postane Hamsun, jedan od najvećih pisaca koje je svijet imao.

Razgovor s Markom Pogačarom,
povodom skorašnjeg izlaska
njegove knjige pripovjedaka
'Bog neće pomoći,
čitajte ovdje

"Što je ostalo od književnosti u medijima?" - pitanje koje će pokušati problematizirati ovotjedni Književni petak možda se više nadaje kao dijagnoza postojećih domaćih (ne)prilika u uvjetima sveopće marketinške estradizacije književnosti kada se knjiga mahom tretira tržišno kroz promotivne informacije velikih izdavačkih kuća?
Ili je to pitanje naprosto nostalgični vapaj u situaciji kada je književna kritika, kao seriozni putokaz u sveprisutnoj marketinškoj utrci, protjerana iz vodećih, tzv. mainstream medija u zatvorene literarne kružoke, u rezervate specijaliziranih novina, portala i časopisa za kulturu? Kakav je aktualan medijski
tretman književnosti? Uloga novinara pisaca? Kakve su uopće šanse za preživljavanje
literature u medijima u opstojećem kulturnom krajobrazu? - neka su od pitanja koja će se
razmatrati na tribini.

Gosti Književnog petka su Vlatka Kolarović, Milan Živković i Seid Serdarević.
Urednik i voditelj je Gordan Nuhanović.
Tribina će se održati 17. veljače u 20 sati u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat.

Promocija će se održati u četvrtak, 16. veljače 2012. godine u 18.00 sati u Molekuli (Delta 5, Rijeka).
Knjigu će predstaviti Zoran Krušvar, Tamara Crnko te Tamara Modrić u ime izdavača Studija TiM iz Rijeke.

U romanu mlade riječke autorice Tamare Crnko predstavlja nam se svijet suvremene studentske scene: njihove blokade fakulteta, pitanja, ideali, zahtjevi, nadanja i planovi prelamaju se u nekolicini likova, a nadasve u glavnoj junakinji Eleni koja vlastite sumnje i želje počinje pretpostavljati 'revolucionarnim idejama' svoje generacije. Naime, baveći se već godinama plesom, Elena ima jednu veliku želju: upisati studij koreografije u Londonu. Međutim, sudbina je ipak imala jako loš smisao za humor...

Danas, s početkom u 23:40 sati
na 1.programu HTV-a
Vlatka Kolarović
u emisiji
'Drugi format'
ugostit će
Ludwiga Bauera

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana J. Jelačića 7/I, Zagreb


U Hrvatskoj je čak oko 6.000 terapeuta koji obećavaju kojekakva iscjeljenja – otklanjanje uroka, negativne energije, kontakte s umrlima…Oni koji su doista upućeni u alternativnu medicinu upozoravaju na sve veći porast okultnog kriminala, ali još uvijek nema nikakva zakona koji bi samozvane bogove konačno spustio na zemlju.


DHK nas poziva na predstavljanje novog romana

Lade Žigo
„ISCJELITELJ“
(Alfa, Zagreb, 2011.)


Govorit će:
Sonja Zubović, književnica
Đuro Vidmarović, književnik i kritičar

Autorica obećaje publici na ovim niskim temperaturama upalu smijeha.

Dobrodošli u DHK u srijedu,
15. veljače 2012. u 12 sati!

Od 13.02. do 17. 02.
svaki dan,
od 09: 30 do 09:55
na Trećem programu Hrvatskog radija
u emisiji
'Radio roman'
bit će emitiran roman
Nade Gašić
'Mirna ulica, drvored'



Moju kritiku tog romana čitajte ovdje

Viktor Čar, kratka biografija

Rodjen u Kutini 1960. Tijekom ranih osamdesetih uredjivao list Gradjevinskog fakulteta te objavio nekoliko eseja i kratkih priča u Studentskom Listu. Proveo jednu punu godinu (1984) kartajući, te još jednu (1986) pripremajući, po njegovom mišljenju, važan literarni uradak koji je objavljen u broju SL-a koji je zabranjen zbog golog golmana na trećoj stranici. Bizarne smetnje na putu prema književnom uspjehu su se nastavile i kasnije – Atlantic Monthly je odustao od objavljivanja novelete Sailing with Raban jer su se izvaci prethodno pojavili u nekom minornom e-zineu; ugovor za objavljivanje Four Centuries from Zagreb je pao u vodu radi smrti francuskog izdavača (Christian Bourgois). Po vlastitom priznanju, nisu svi neuspjesi bili radi loše sreće; neke može zahvaliti bolu u ledjima, a neke pak vlastitoj tendenciji da je po refleksu protiv, kako kaže, trenutno dominirajućeg – komunizma, kleptokracije post-komunističkih režima, parodije zapadnog liberalizma, nezajažljive lakomosti banaka, opsesivnog konzumerizma.

Iz Hrvatske odselio 1992., prvo u Paris i onda u Toronto. Izmedju 1995 i 2001 počeo objavljivati na engleskom, i kratke priče mu se pojavljuju u kanadskim i američkim literarnim časopisima. Publikacije vrijedne pomena uključuju priče Paris, Kosovo koju je 2001 objavio Queens Quarterly (koji ju je kasnije nominirao za National Magazine Award); Life Bag se pojavila u lit magu iz Toronta, Blood and Aphorisms; Pessoa’s Ghost je objavljen u Gowanus International, u New Yorku. Isti je časopis objavio i kratku verziju novelette Ashes of Sisters Artois.

Godine 2002 se seli u Francusku gdje vodi inženjerski odjel jedne globalne američke korporacije. Dvije godine kasnije prelazi u Englesku gdje još uvijek živi, ako izuzmemo pokušaj povratka u Hrvatsku koji je trajao od rujna 2006 do veljače 2008, i koji je, očito, završio neuspjesno i opisan je u noveleti The Double Return.

U Engleskoj mu 2005. Chameleon Press objavljuje kolekciju priča Four Centuries from Zagreb. Priče su dijelom faktografske, povezane su tematski i bave se temama emigracije, identiteta, alkoholizma, te kaotičnim periodom u Hrvatskoj ranih devedesetih.

2009 Heimat objavljuje noveletu Ashes of Sisters Artois. U frenetičnom ritmu ovaj narativ u prvom licu prolazi kroz London, Rim, Zagreb, Utrecht, Paris, i ocrtava umorno, dekadentno i dehumanizirano zapadno društvo gdje ljudska komunikacija postupno nestaje.

2011 pojavljuje se Pietŕ in Flames, roman baziran velikim dijelom na osobnim iskustvima iz korporativnog svijeta slijepe lakomosti i manipulacije. Roman je takodjer kontemplacija na temu vlastite definicije, literarnog konstrukivizma primijenjenog na sebe i vlastita sjecanja, ali i vlastite dvoličnosti i sudjelovanju u faustovskim nagodbama po kojima gubimo sebe, svoje obitelji, svoje zemlje. Roman se dešava pretežno u Francuskoj, no takodjer u Zagrebu, Varšavi, Casablanci, Rimu, Shanghaiu, Dallasu, Strasbourgu. Finale se odvija u globalnoj prijestolnici svega lažnog – Las Vegasu. U finalnoj sceni glavni junak ima vizije panonskog grada gdje je rodjen spaljenog do pepela (maker fasade od šper-ploče izgledaju kao nekad), vizije Hrvatske rasjeckane na sitno, za fine porculanske zube šire kolekcije europskih kurvi, gledajući se u zrcalu on vidi glavu Meduze, zmijska je kruna njegova nagrada za osobne zasluge u nastajanju ove globalne groteske.

Njegove radove potražite na ovome linku , ovdje i ovdje

Žiri Goranova vijenca u sastavu Nikola Petković, Miroslav Mićanović, Olja Savičević Ivančević, Dorta Jagić i Marko Pogačar odlučio je da nagradu ove godine dobije Stjepan Gulin.




Gorana za mlade pjesnike (žiri : Andriana Škunca, Slađan Lipovec i Branislav Oblučar), će 21.03. u Lukovdolu, na otvaranju Goranova proljeća dobiti Davor Ivankovac za zbirku “Freud na Facebooku”.

Opširnije o dobitnicima ovdje

Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10,00 kn )



a u njemu,
između ostaloga,
i
moja kritika romana
Michela Houellebecqa
'Karta i teritorij'




Novi Vijenac još donosi:

- razgovor s Dubravkom Jelačićem Bužimskim
- kolumnu jezikoslovke Nives Opačić
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi 'Upamtite Vukovar'
- tekst Pavla Pavličića iz ciklusa 'More i voda' : Grad i Gradec
- tekst Strahimira Primorca o romanu Dejana Šorka 'Čovjek bez dna'
- tekst Marija Kolara o knjizi Milivoja Solara 'Kritika relativizma ukusa'
- tekst Dunje Fališevac o knjizi Henryja R.Coopera 'Anthology of Croatian Literature'
- tekst Viktorije Franić Tomić o prijevodima 'Romea i Julije' na hrvatski jezik
- tekst Josipe Dragičević o knjizi kroatističkih rasprava i članaka Tihomila Maštrovića 'Neukrotivo svoji'
- tekst Mire Muhoberac o knjizi Darka Lukića 'Kazalište u svom okruženju'
- poezija Tome Zidića

te još pregršt tekstova o teatru, filmu, likovnoj umjetnosti, plesu, arhitekturi, glazbi...

KNJIŽNICA BOGDANA OGRIZOVIĆA i
UDRUGA JUTRO POEZIJE

pozivaju nas na dodjelu nagrada

JOSIP SEVER
I
RUŽICA OREŠKOVIĆ
(za 2011. godinu)

NATJEČAJ ZA NAJBOLJI PJESNIČKI RUKOPIS U 2011. GODINI

Nagrađene knjige će predstaviti:

Branimir Bošnjak, žiri
Darija Žilić, žiri
Tonko Maroević, prvonagrađeni
Ivana Čagalj, prvonagrađena
Robert Roklicer, urednik


Dobro došli u Knjižnicu i čitaonicu Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5 u Zagrebu, u petak, 10.02.2012. u 19 sati!!

Kulturna udruga Manifest organizira četvrti međunarodni pjesnički festival 'Art Attack'.

Natječaj je otvoren za autore do 30 godina starosti, koji pošalju svoje radove (najviše tri pjesme) na hrvatskom i/ili engleskom jeziku na temu 'Glad'.

15 najboljih radova bit će nagrađeno i obavljeno u dvojezičnom zborniku. Uz radove je potrebno priložiti i osnovne podatke o autoru: ime i prezime, datum i mjesto rođenja te kratku biografiju. O rezultatima natječaja autori će biti obaviješteni do kraja travnja 2012.

Kao i prethodne tri godine, festival će trajati tri dana i obuhvaćati zbivanja kao što su: predstavljanje zbornika, čitanje poezije, gostovanje nagrađenih pjesnika, humanitarne akcije, radionice te predstavljanje udruga i organizacija koje sudjeluju u projektu.

Nagrađeni autori bit će pozvani da sudjeluju u zbivanjima u Zagrebu u studenom 2012.

Radovi se šalju na e-adresu art.attack.fest@gmail.com najkasnije do 31. ožujka 2012.

Na ovotjednom Književnom petku bit će riječi o novom romanu kontroverznog francuskog književnika Michela Houellebecqa, djelu "Karta i teritorij", koje je nedavno objavljeno u hrvatskom prijevodu Marije Bašić (Litteris i VBZ).



Nakon objavljivanja romana "Širenje područja borbe", "Elementarne čestice", "Platforma"
i "Mogućnost otoka" postiže svjetsku slavu, ali i brojne kritičare i neprijatelje. U romanu se isprepliću dvije narativne linije dovodeći do krimi-priče i trilerske završnice. To je roman fluidne strukture u kojem autor opisuje licemjerje bogataških i umjetničkih krugova, ali i na zanimljiv način upliće samog sebe u priču kao jednog od likova. "Karta i teritorij" nudi nam jednog novog
Houellebecqa koji prestaje pisati o seksu i nekontrolirano vrijeđati pokojne klasike i živuće velikane.

U razgovoru s gostima - Draženom Katunarićem, Marinkom Koščecom, Robertom Perišićem,koji su izvrsni poznavatelji njegova opusa, raspravljat će se o značenjima ovog romana injegovoj tematskoj različitosti spram autorovih ranijih djela.

Tribina će se održati 10.veljače u 20 sati u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat.

Urerdnik i voditelj Tonči Valentić

Još pjesništvo nije propalo, dok je Trećeg programa Hrvatskog radija! Nije ovo samo dokono parafraziranje poznate budnice, nego živa istina. Jer, dok nas s drugih radio i televizijskih valova mahom truju komercijalom svake vrste, na Trećem programu od petka navečer pa nadalje, kreće emisija »Moj izbor«, voditelja Ivice Prtenjače.



Pisac i pjesnik i to jedan od naših najnagrađivanijih, ljubitelj svega lijepoga poglavito dobra zalogaja, čovjek kojeg je Rijeka itekako formirala, odlučio se za jednostavan recept.

U goste će mu cijele prve sezone, petkom u 22.30 sati dolaziti kolege, spisateljice i spisatelji, pa govoriti o svom izboru glazbe, filmova, kazališta, knjiga i svega drugoga, dok će razgovor ugodni biti garniran glazbom po izboru gosta.

– Veseli me ovaj angažman. Pozvali su me, pozvala me urednica Irena Matijašević i ja sam to prihvatio. Veliki sam ljubitelj i slušatelj Trećeg programa tako da je za mene čudesno da se i ja sad tu nalazim – iskreno će Prtenjača.

Izazov je i to što emisija ide u živo, Prtenjača najavljuje kako će se truditi dovoditi u emisiju i kolege iz regije, a ako bude sreće i druge sezone osim pisaca i spisateljica na red bi mogli doći i gosti nekih drugih profila.

A zašto »Moj izbor«!?

– Zato, jer se razgovara o ukusima. Doduše, kaže se kako se o ukusima ne raspravlja, ali budimo iskreni, ukusi su zapravo jedini važni. Jedino se o njima i raspravlja – kazuje Prtenjača.

Prvi gost, u petak je Marko Pogačar, jedan od naših ponajboljih mladih pjesnika i žestoki kritičar svekolike nam svakodnevice. Razlog više da ga se ugosti jest činjenica da mu uskoro izlazi i prva knjiga priča.

Već se zna da zatim slijede, primjerice, Mirjana Dugandžija, autorica romana »Nekoliko dana kolovoza«, a onda i Miroslav Mičanović, pisac, kritičar, autor knjige priča »Dani«.

Pjesnik je, u svakom slučaju opet tu, tamo gdje je bio i veliki Danijel Dragojević, taman da se još jednom potvrdi ona kako bi istinsko barbarstvo i bezumlje bilo dirati, a kamo li ukidati, Treći program Hrvatskog radija koji je zloslutnim nakanama usprkos, živ i zdrav. Umjesto toga možda je bolje spomenuti se da BBC ima sličnu emisiju koja, evo, slavi 70 godina svoga postojanja.

Petak, 22.30 sati, 3. program HR-a. Trajanje 60 minuta. Repriza nedjeljom u 11 sati.


Autor : Siniša Pavić
Izvor: Novi list

O svom romanu 'Morendo'
i još mnogočemu vezano uz kulturu,
govori Slobodan Šnajder
na ovome linku

3. Međunarodni pogranični susreti Forum Tomizza (Trst-Kopar-Umag, 23.-26. 5. 2012.) objavljuju Međunarodni književni natječaj Lapis Histriae 2012 za kratku priču na temu: SVECI ILI SMUTLJIVCI?



Tako je govorio Fulvio Tomizza: "To su smutljivci koji žele unijeti fašizam, komunizam, religiju, talijanizam, hrvatstvo... Drže se kao da su svetačke figure, u svakom slučaju posvećene i iznad nas. Ali u jednom trenutku i oni umiru, kao i bilo tko od nas.“

Pozivaju se autori da pošalju svoje nove priče do 7. 4. 2012. godine.

Kriteriji natječaja ovdje

U srijedu, 08.02.2012., u 19 sati, u buffetu Pod starim krovovima održat će se

Književna večer sa Zoranom Krušvarom.

Zoran Krušvar višestruko je nagrađivani riječki autor brojnih SF i fantasy priča i romana (npr. zbirka Najbolji na svijetu, roman Izvršitelji nauma Gospodnjeg...). Na tribini bit će riječi o njegovu zanimljivom postmodernističkom romanu Kamov se vraća kući, o kojem će govoriti Kristina Posilović, asistentica na Filozofskom fakultetu u Rijeci

Voditeljica tribine Dekonstrukcije:
Darija Žilić

O svom romanu
'Đavli od papira'
Zoran Pilić
govori
ovdje

Novi, šesnaesti broj Europskoga glasnika otvara blok posvećen Starome kontinentu.
Prvi je tekst “Europa na raskrižju” Jürgena Habermasa, zatim slijedi “Pitanje Europe danas ili Missing-link identiteta bez moći” Žarka Paića, a o upitnom “Kraju Europe” piše Frank Furedi.
U tu je grupu svrstan i rad uvijek zanimljive Tatjane Gromače Vadanjel “Zagreb i ja se volimo tajno”.

Središnje mjesto pripada temi lustracije. Njega otvara Rezolucija Vijeća Europe 1096 “O mje­ra­ma raz­vr­ga­va­nja nas­li­jeđa bi­vših to­ta­li­tar­nih ko­mu­nis­tičkih režima” iz 1996. godine te Rezolucija 1481 “EU osuđuje zločine to­ta­li­tar­nih komu­nis­tičkih režima” iz 2006. godine.

Na temu lustracije pišu Göran Lindblad, Andraž Zidar, Timothy Garton Ash, Alan Uzelac, Aleksander Smolar, Jirí Malenovský, Petar Popović, Aleksandar Molnar, Darko Polšek, Jasna Babić, Boris Beck, Nikica Mihaljević, a sve zaključuju Alain Finkielkraut i Alain Badiou tekstom o komunizmu (prošlom i onom koje će doći).

U bloku “Svijet kao proces” Christophe Fiat, Mathieu Larnaudie, Dražen Katunarić, Maylis de Kerangal, Hélčne Gaudy pišu o Wilhelmu Reichu, Charlesu Mansonu, Vladi Gotovcu, O.J. Simpsonu, Berthieru, Rivasu i Gomezu.

Osim toga, tu su i tekstovi o dadaistima i Mauriceu Barrčsu, pokretu otpora te frakciji Crvene armije.

U rubrici “Gnoza, vjera, umjetnost” o kušnjama, kršćanstvu i gnozama pišu Hans Jonas, Peter Koslowski, Rene Girard, Gianni Vattimo te Peter Sloterdijk.

Časopis koji u okviru HDP-a uređuju Dražen Katunarić i Žarko Paić ima i blok “Književnost na jidišu”, koji okuplja pisce kao što su Boris Sandler, Holem Asch, Joseph Opatosh i Meir Bar-Ilan.

Ni Europe ni glasnika nema bez poezije pa su tu nove pjesme Tammy Nuzzo-Morgan, Donalda Gardnera, Božice Zoko i Darije Žilić, a Vendi Franc piše o stilu pjesničke zbirke “Danijel” Tee Benčić Rimay.

Časopis se pozabavio i sveprisutnim, dugovječnim mitom sporta pa Robert Redeker piše o “Sportu i krizi čovještva”, a Philippe Muray o Olimpijadi užasa.
O sportu još piše i desetak drugih autora kao što su Jean Ellul, Jean Giono, Edgar Morin, Daniel Perec, Marc Perelman, Georges Duhamel, Jack London, Colette, a tu su i sportske priče Gordana Nuhanovića i Milka Valenta.

No čitateljskom maratonu tu još nije kraj. U tematu nazvanom “Angloamerička i druga novela” donesene su priče majstora poput W. Somerseta Maughama, F. Scotta Fitzgeralda, Evelyna Waugha, Patricije Highsmith, Osberta Sitwella, Roalda Dahla, Dubravka Krstića, Igora Rajkija.

Sve zaključuje tema o cinizmu ljubavi i sve što je povezano s njom.

Autor: S.Kekez
Izvor: Slobodna Dalmacija

Na Trećem programu Hrvatskog radija
svakog dana, od 06.02. do 10.02. 2012.
od 09: 30 do 09:55
u emisiji Radio roman
emitirat će se
'Nesanica' Marine Šur Puhlovski





Moju kritiku tog romana čitajte ovdje

U svojoj sutrašnjoj emisiji
Aleksandar Stanković
ugostit će
Edu Popovića.



Dakle, sutra u 14 sati, svi pred TV ekrane!

Najradije samuje i da općenito voli samački život pa radije u zrcalu gleda sebe nego da gleda druge ljude i mirne se duše odriče žena, iako se on njima itekako sviđa jer je veoma naočit i visok, prepametan je i vješt na riječima, a nema ni četrdeset godina i još je slobodan. Nije da mu se više sviđaju muškarci, nije ni posve ravnodušan kad se gospođe nenametljivo vrzmaju oko njega, no zasad kao da ih nije voljan pustiti da se približe preko određene granice.

Jedna je to od karakternih osobitosti Gregora, glavnog lika Echenozova romana "Sijevanja" koji je posebno zanimljiv za hrvatsku čitateljsku publiku jer njegovu inspirativnu potku čini životopis Nikole Tesle (1856.-1943.) koji se rodio i "koji će stasati negdje na jugoistoku Europe, daleko od svega osim Jadranskog mora." Genijalni znanstvenik koji je izmislio sve što će čovjeku biti korisno idućih stoljeća, nesposoban je voditi svoje poslove; znanost ga privlači više od profita, a drugi mu kradu ideje. Preostaju mu "sijevanja" njegovih izuma i društvo golubova u koje je jedino zaljubljen....


***

Jean Echenoz, rođen 1947. godine u Orangeu, jedan je od najznačajnijh suvremenih francuskih pisaca. Dobitnik nagrade "Goncourt" 1999. godine za roman "Odlazim", kao i nagrade "Medicis" za roman "Cherokee". Dosad je objavio trinaest romana. Njegova je romaneskna tehnika "minimalistička" i trezveno "objektivistička", a pozornost čitatelja često plijeni zagonetnim intrigama i likovima.

Izvor: Moderna Vremena Info

Buffy, anarhistička strip junakinja još jednom vodi borbu protiv krvožednih kapitalista, koji su ovaj put pravi vampiri pa osim klasičnog iskorištavanja, svojim podanicima stvarno piju krv. Ukratko, to je najbolji opis stripa koji je objavila izdavačka kuća Što čitaš?, što je drugi strip u posljednjih desetak godina, ali svakako ne i posljednji.





Buffy je, naravno, upravo ona Buffy na koju ste pomislili, strip koji je doživio i svoju ekranizaciju, ali u ovoj verziji ona nije tek tinejdžerka koja uz sve uobičajene aktivnosti tijekom noći ubija vampire, već se aktivno bori protiv rasizma, kapitalizma i uopće iskorištavanja, pri čemu ipak ubija vampire jer upravo oni su vodeći kapitalisti. Ovaj strip će vas sigurno zabaviti, a osim toga, tu je i poseban dodatak pod naslovom "Tinejdžerska pop zvijezda", koji govori o glazbenoj industriji, propalim i prodanim idealima i ispraznosti pop kulture. Riječ je o klasičnoj intervenciji u proizvode pop kulutre, što se popularizirali situacionisti tijekom šezedestih godina dvadesetog stoljeća, pa je Buffy umetanjem novog teksta u strip od ubojice vampira postala ubojica kapitalista, što spada u red klasičnih usporedbi, a i u našem jeziku nalazi uporište jer "krvopije" su uvijek oni koji isporištavaju.

Sve skupa može pronaći u knjižari Što čitaš? u Gundulićevoj 11 za 10,00 kn ili u webshopu na linku : www.stocitas.org/webshop/

O svom novom romanu
'Pisa. Povratak'
Damir Miloš
govori
ovdje

Nakon siječanjske stanke, nova sezona Književnih petaka otvara se pričom o hrvatskoj strip sceni. Njeno trenutačno stanje možda je najbolje dijagnosticirao Nebojša Radić, glavni urednik izdavačke kuće "Bookglobe", rekavši kako je domaće strip tržište jednom nogom u grobu, a drugom na kori od banane. I dok je strip na ovim prostorima nekada, u sedamdesetima i osamdesetima, proživljavao svoje zlatne dane i bio poveznica generacija
i generacija, kao i medij koji je svojim čitateljima u velikoj mjeri usmjeravao i
sam životni put, danas su se stvari poprilično promijenile…

Gosti tribine probrana su imena domaćeg stripa - Dubravko Mataković, Darko Macan i Vladimir Šagadin.

Urednik i voditelj je Gordan Nuhanović.

Tribina će se održati 3. veljače u 20 sati u Gradskoj knjižnici,
Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat.

- Ivana Sajko
- Adam Bodor
- Darija Žilić
- Damir Miloš
- Boris Vian
- Branko Čegec
- Matko Meštrović


Opširnije o svakoj knjizi ovdje

Poštovana gđo ministrice Zlatar,
obraćam Vam se u povodu Natječaja za poticanje književnoga stvaralaštva u 2012. godini, koji ste u svome mandatu doduše "naslijedili", ali su rezultati rezultati i ugovori stigli s Vašim potpisom pa u neku ruku stojite iza njih.
Vjerujem, u čemu nisam ni prvi ni jedini, da je ponovo, kao i prošle godine, došlo do izigravanja postavljenih pravila i uvjeta: naime, drugu godinu zaredom nisu dodijeljene raspisane i predviđene godišnje stipendije, nego samo polugodišnje i tromjesečne. Dočim ranije nije bilo nikakvih obrazloženja ni tumačenja, čak ni "odokativnih", kao ni ovaj put, ipak sam u prilici da po svome projektu Antologije ruske poezije ustvrdim kako je ta trećina natječaja, koja se tiče godišnjih stipendija, bar ove godine iz nekog razloga izigrana. Računicom, u dvije godine nije dodijeljeno osam godišnjih stipendija. Ako su ranije djelomice dijeljene, znači da je postojala neka volja i neki kriterij, ali za ovu godinu tvrdim, na svome primjeru, da je natječaj proveden ispod razine ministarstva, zapravo nekompetentno.
Moj autorski projekt Antologije ruske poezije udovoljava svim dosadašnjim uvjetima i jasno je navedeno zašto se natječe za godišnju stipendiju: zato što treba bar još godina dana predanog rada za dovršetak dvadesetogodišnjeg projekta (o čemu u Ministarstvu kulture postoji dokumentacija).
Preporuku je dao prof. Josip Užarević, ispred Katedre ruske književnosti na FF-u. Očito je dakle da moram odbiti ponuđenu polugodišnju stipendiju, jer toliko znam: da pola nije cijelo i da šest mjeseci nije godina dana.
Ne bih nipošto uspoređivao svoj doprinos hrvatskoj kulturi na ovom polju s nečijim drugim, ali projekte se itekako može uspoređivati. To ostavljam svima koje na to potakne moje pismo: je li nagrađena obećana zbirka pjesama ili zapravo predsjednik književnog društva, tko je naš čovjek na terenu a tko nije, jesu li za antologije zaduženi samo sveučilišni profesori i akademici, znači li išta glas stručna kritike u ocjeni projekata itd.
Budući da moj projekt nije razmotren kako bi trebalo, molim Vas da, u okviru ministarskih ovlasti, revidirate tu stavku natječaja, bar u mome slučaju, ako sam jedini koji se žali. Ako to nije moguće, molim Vas da sljedeći put izaberete kompetentno povjerenstvo, jer se ovo očito vodilo institucionalnim razlozima (tko je tko u književnom društvu), a o kriterijima razvikanosti (koga ima u medijima, a koga nema) može netko drugi. Na ovo podsjećam samo zato da istaknem presudnu ulogu i značenje našeg i Vašeg Ministarstva kulture: jedino ono može spasiti kulturu od toga da samo etablirana društva (tj. njihove vrhuške) i mediji (koji se obraćaju samo 'pravnim osobama') određuju što je vrijedno, dok se zajednički i zdušno bore protiv stručne i akademske kritike, koje su praktično na izdisaju. Da nije tako, vjerujem da ne bi bilo povoda za ovakvo pismo,

Vaš Fikret Cacan

Kultni riječki antikvarijat
Ex-libris
preselio je na novu adresu,
Riva Boduli 3b.

Pozvani ste na svečano otvorenje
02.02.2012. u 19 sati.

Sudjeluju:
Kvartet Veljak, Bernard Balon, Milan Rakovac i Marijan Jurčević.

Radno vrijeme antikvarijata:
pon-pet 9-20 sati
subota 9-14 sati