Nažalost, najbolji hrvatski dnevni list - riječki Novi list - sve se više srozava, a što je još žalosnije, to se sve više primjećuje upravo na stranicama kulture, iako se taj dnevnik voli dičiti kako kulturi pridaje puno više pažnje i stranica nego što to ostale hrvatske dnevne novine čine.

Već sam u komentarima napisao da je sramotno što je Novi list potpuno izignorirao dodjelu književnih nagrada Jutarnjeg lista - ni danas ni jučer ni slova o tome nema u Novom listu.
Zar čitatelji Novog lista ne zaslužuju biti informirani o tome?
Sramotna selektivnost vijesti - samo zato što se radi o nagradi koju dodjeljuje konkurentna tiskovina, vijest se prešućuje a čitatelji ostaju zakinuti za informaciju.

Novu potvrdu potonuća Novog lista donosi danas i Vedrana Rudan na svom blogu.
VBZ je u suradnji sa Večernjim listom objavio novu knjigu Vedrane Rudan “Daboda te majka rodila” i tim je povodom autorica prvi intervju dala Večernjaku, kao suizdavaču svoje knjige. Zatim je k Vedrani Rudan došla novinarka Novog lista, obavili su razgovor, ali sljedećeg dana Vedrana dobiva e-mail od novinarke, u kojemu stoji : ”Kolegij i glavni urednik odbili su naš intervju uvrijeđeni što je Večernji list izabran za predstavljanje nove knjige riječke autorice, a ne Novi list.”

Više o tome piše Vedrana Rudan na ovome linku

"Kis" je roman o novoj civilizaciji nastaloj nakon velike eksplozije koja je uništila poznati svijet megalopolisa, napredne tehnologije i kulturnog naslijeđa. Novo doba karakterizira posvemašnja degradacija svega ljudskoga – tu caruju glupost i praznovjerje, mutacije i nekontrolirani nagoni, nasilnost i autistična neemotivnost, primitivnost onih koji su izgubili svoju povijest i kulturu, ali su ostali opsjednuti vlašću.

To postkataklizmično doba zapravo groteskno zrcali današnje zapadno društvo, te osobito Rusiju i njezine mitove i naracije. Jezik "Kisa" je čudesno sugestivan, nabijen sarkazmom, parodijom i humorom, te jedinstvenom igrom trivijalnoga i uzvišenoga.

Nastavljajući se na prvorazrednu tradiciju ruske fantastične proze, Bulgakova i Nabokova, Tatjana Tolstoj napisala je roman koji su i kritičari i čitatelji proglasili ruskim suvremenim klasikom.

***

Tatjana Tolstoj rođena je 3. svibnja 1951. u tadašnjem Lenjingradu. Potječe iz obitelji poznatih književnika i prevoditelja (djed pisac Aleksej Tolstoj, baka pjesnikinja Natalija Tolstoj Krandijevski...). Završila je filologiju na Lenjingradskom sveučilištu, početkom osamdesetih preselila se u Moskvu, gdje je radila u izdavaštvu te vodila kolumnu u poznatim ruskim novinama. Od početka devedesetih dio godine živi u SAD-u predajući rusku književnost i pišući za vodeće kulturne časopise.

Smatra se jednom od najboljih i najoriginalnijih ruskih suvremenih književnica, čije su knjige prevedene na mnoge svjetske jezike. Najvažnija djela: zbrike priča "Na zlatnom doksatu smo sjedili", "Voliš – ne voliš", "Rijeka Okervil, Noć"; publicistika: "Osobno".
Roman "Kis" objavljen je prvi puta 2000. i ocijenjen kao jedno od najvažnijih djela ruske suvremene književnosti.

Roman "Kis" je prvi prijevod nekoga djela Tatjane Tolstoj na hrvatski jezik.

Desetu nagradu Jutarnjeg lista za najbolje djelo domaće proze u 2009. godini dobio je Miljenko Jergović za roman “Volga, Volga” u izdanju Naklade Ljevak, a nagradu za najbolje publicističko djelo, koja se dodjeljuje šesti put, dobio je Mirko Kovač za zbirku eseja “Elita gora od rulje” u izdanju Frakture. Laureatima je pripao novčani iznos od po 50.000 kuna te skulptura kipara Daniela Kovača.

Hrvatski kulturno-turistički projekt "Brod knjižara-Brod kulture" priopćio je kako ove godine po prvi puta raspisuje natječaj za najbolju kratku priču, koji započinje 26. travnja i traje do 31. svibnja.
Priča koja se šalje na natječaj, mora biti dugačka od četiri do deset kartica teksta, a glavna nagrada je objava priče u Zbirci, tjedan dana plovidbe i promocija na turneji Broda knjižare.

Sve pristigle radove pregledat će žiri koji čine glumac i književnik Enes Kišević te književnik, profesor, scenarist i kolumnist Ludwig Bauer. Oni će, zajedno s organizatorom projekta i managerom u kulturi Igorom Gerenčerom, odabrati pobjednika i još devet najboljih radova.

Svih 10 radova biti će objavljeno u zajedničkoj Zbirci.

I dok će prvonagrađeni imati priliku sudjelovati na ovogodišnjoj turneji i plovidbi Brodom knjižarom, gdje će promovirati Zbirku, za ostalih devet autora čije će priče također biti objavljene u Zbirci, organizirat će se jednodnevno gostovanje, promocija i potpisivanje Zbirke na turneji Broda-knjižare.

Svi radovi mogu se slati na adresu: brod.prica@gmail.com. Objava pobjednika kratke priče biti će u lipnju 2010. godine.

22. travnja 2010. Društvo hrvatskih književnika obilježilo je 110 godina postojanja.

Na ovome linku možete pročitati govor koji je u maloj dvorani KC Vatroslava Lisinskog tim povodom održao Borben Vladović.

Meandarmedia u suradnji s Kaptol centrom poziva na promociju knjige "Kultura u izlogu : kratki vodič za upravljanje kulturnim dobrima" Daniele Angeline Jelinčić.

Promocija će se održati u srijedu 28. travnja s početkom u 12 sati, u Centru Kaptol ispred knjižare "Užitak i tekst", razina 1, Nova Ves 17, Zagreb.

Sudjeluju: Nina Obuljen, Daniela Angelina Jelinčić, Jurica Pavičić i Branko Čegec.

U srijedu, 28. travnja 2010. u 18 sati, u Centru za ženske studije, Dolac 8 (Memorijalni prostor marije Jurić Zagokrke), Zagreb, Hrvatsko društvo pisaca i Centar za ženske studije pozivaju Vas na razgovor s Jelom Godlar Brešan.

O književnom radu Jele Godlar Brešan
govorit će dr. sc. Renata Jambrešić-Kirin uz vođenje Darije Žilić, voditeljice tribine Dekonstrukcije.


Jela Godlar Brešan rođena je 06. ožujka 1936. u Slavonskom Brodu.
Završila Filozofski fakultet u Zagrebu. Radila je kao profesorica hrvatskog i engleskog jezika na šibenskoj gimnaziji.

Vodi projekt „Šibenik – metropola mladih“; od 1994. Živi i radi u Šibeniku.

Objavila:
- Limenke i ciklame; roman; Gradska knjižnica Šibenik, Split 1992.
- Helka Stapp i njene sanje; roman; Gradska knjižnica Šibenik
- Helkin rat i mir; roman, Gradska knjižnica Šibenik, 2000.
- Sara; roman, Rijeka, 2001.
- Zadnje pismo; pripovijest, časopis Novi Kamov, Rijeka 2002.
- Proza; sabrani romani i pripovijest Zadnje pismo, Gradska
knjižnica I.G.Kovačić, Karlovac, 2003.
- Uljez; pripovijetka, časopis Novi Omanut, Zagreb, 2004

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana J. Jelačića 7/I, Zagreb

poziva nas na predstavljanje knjige

Željke Lovrenčić
TRAGOVI ISELJENIH HRVATA
(U KNJIŽEVNOSTI I IZVAN NJE)(DHK – Ogranak u Rijeci, Rijeka, 2009.)

Knjigu će predstaviti:
Doc. dr. sc. Sanja Vulić
Drago Šaravanja, književnik
Davor Velnić, urednik
imr. sc. Željka Lovrenčić, autorica

Ulomke iz knjige čita
dramski umjetnik Dubravko Sidor.

Moderatorica Tribine DHK
Lada Žigo

Dobro došli u DHK,
u utorak, 27. travnja 2010. u 12 sati!

Organizacijski odbor Festivala fantastične književnosti objavio je da je rok za slanje radova na natječaj za priče o zvijezdama 10. svibnja. Radove treba poslati na adresu Pučkog otvorenog učilišta u Pazinu, Šetalište Pazinske gimnazije 1.

Organizatori natječaja očekuju priče iz žanra znanstvene fantastike, fantasyja ili nadnaravnog horora koje obrađuju motive međuzvjezdanih putovanja ili astronomskih otkrića. Prozni uradci mogu imati maksimalno 18 tisuća znakova, a treba ih poslati otisnute na papiru te u elektronskom obliku na kompaktnom disku, uz priloženi životopis i osobne podatke.

Prosudbena komisija odabrat će pripovijetke za objavljivanje u zajedničkoj zbirci koja će biti predstavljena na Festivalu fantastične književnosti u kolovozu u Višnjanu i Pazinu.

Tribina pod nazivom "Filozofija hodanja: Hodači u literaturi i praksi" održat će se u ponedjeljak 26. travnja, s početkom u 18 sati, u Knjižnici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu.

Gosti Tribine, komparatist Dean Duda i književnik Edo Popović, raspravljat će o hodanju i hodačima danas i kroz povijest.

Akademik i umirovljeni profesor komparativne književnosti Mirko Tomasović svoj je znanstveni interes usmjerio prema prožimanjima hrvatske i romanskih književnosti, a njegova istinska profesionalna ljubav je »otac hrvatske književnosti« Marko Marulić. Tomasović već više od pedeset godina objavljuje prijevode, članke, studije i rasprave iz književnosti, a do sad mu je objavljeno dvadesetak knjiga znanstveno-stručnog usmjerenja te petnaestak knjiga prepjeva poezije s talijanskog, francuskog, španjolskog i portugalskog jezika. Povod razgovoru za Vjesnik bio je ovih dana objavljeni prijevod »Oslobođenog Jeruzalema« talijanskog klasika Torquata Tassa.

Intervju dostupan ovdje

Članovi žirija Jutarnjeg lista za prozu Branimir Pofuk (predsjednik), Viktor Žmegač, Andrea Zlatar, Dario Grgić, Jagna Pogačnik, Teofil Pančić i Gordana Crnković odabrali su pet najboljih proznih djela u 2009. godini:

Selvedin Avdić: "Sedam strahova"
Ratko Cvetnić: "Polusan"
Daša Drndić: "April u Berlinu"
Miljenko Jergović: "Volga, Volga"
Damir Karakaš: "Sjajno mjesto za nesreću"


Žiri Nagrade Jutarnjeg lista za najbolju publicističku knjigu u sastavu Vlaho Bogišić (predsjednik), Željko Krušelj, Branko Matan, Davor Butković, Željko Ivanjek, Anton Šuljić i Tvrtko Jakovina odabraoje sljedećih 5 naslova :

Aleksandar Flaker: "Autopografija I."
Vera Horvat Pintarić: "Tradicija i moderna"
Mirko Kovač: "Elita gora od rulje"
Ivan Lovrenović: "Sedam dana po Bosni"
Viktor Žmegač: "Majstori europske glazbe"


Proglašenje pobjednika i svečana dodjela nagrada održati će se 28. travnja u Klovićevim dvorima, s početkom u 19 sati.

Kulturno linkovlje
portala
Moderna Vremena Info
podebljao sam
ovim tekstom

Predstavljanje zbirke poezije
Asje Bakić
'Može i kaktus, samo neka bode'
(Aora, 2009.)

Hrvatski kulturni klub
(Muzej za umjetnost i obrt)
Zagreb
27.04.2010 u 20 sati

Sudjeulu:
Asja Bakić
Ana Brnardić
Slađan Lipovac

Vlasnik psa stavlja sve na kocku, ulaže sav svoj novac na klađenje ne bi li dobitkom uspio platiti operaciju, nakon slučajnog susreta mladić i djevojka, negdašnji ljubavnici, razgovaraju čitavu noć, ona sluti zajednički život, ali on zna da nema sretnog završetka...
Meyerovi junaci prepušteni su životu na milost i nemilost, apatridi i sanjari koji noću lutaju gradom nadajući se glavnom zgoditku, posrnuli tragači za srećom, noćne ptice ispunjene nemirom.

Stilski izbrušenim, jezgrovitim rečenicama, pripovijedajući o velikim iluzijama, čežnji i usamljenosti, pun nježnosti ali lišen sentimentalnosti, Meyer talentirano i precizno pogađa duh i ozračje našeg vremena.


Meyer piše svoje priče za sve koji se osjećaju usamljenima, koji osjećaju da život previše od njih zahtijeva ili da nepravedno s njima postupa. Priče s čijim likovima suosjećamo i zajedno s njima drhtimo. Briljantna, snažna knjiga.
Frankfurter Allgemeine Zeitung

Rijetka su u njemačkoj književnosti djela koja se tako znalački i s toliko ljubavi bave likovima s takozvanoga društvenog ruba.
Welt am Sonntag

O politici nikad nije riječ, pa ipak svaka Meyerova rečenica djeluje poput eksploziva u šupljinama političke retorike.
Die Zeit

Dorta Jagić :

ZAPISI IZ NADZEMLJA
ili o putovanju do daleke dalekovidnice


Iako sam od jučer posebno ljuta na televiziju, maloprije sam gledala nekoliko minuta neku glupost kao da mi očinji vid ovisi o njoj. Licemjer u meni je ušao u sestrinu sobu, sjeo na rub kreveta i zagledao se kao hipnotiziran u neku idiotsku stranu seriju. Sestrino je dozivanje napokon uspjelo probuditi čovjeka u meni i vratiti me ovom nižem, rudimentarnom obliku stvarnosti. (Kako neke stvari uzimamo samorazumljivo, a možda su na izdisaju na pragu vrlog novog svijeta: moj mali život nitko srećom ne prenosi u javnost, nigdje po kući nema nikakve kamere ni odašiljača). Kao oparena, hitro sam se maknula iz blizine opakog televizora i odlučila radije napisati kratki antiutopijski putopis o jednom dalekom i egzotičnom putovanju.

Iako mi nije bila luda želja, jučer sam se morala ponizno odvesti gradskim prometom do visokih odaja jednog od župnih ureda naše katedrale duha na Prisavlju. Kažem, nisam luda za takvim izletima jer sam hodočastila prije pola godine kada sam morala doći u tijelu i duhu pa zajedno sa zaposlenim kadrom potražiti ugovor koji su mi zagubili za emisiju Poezija naglas. Trajalo je vječnost. Od kolega pjesnika sam čula da to i nije tolika rijetkost. Sad mogu izbaciti maksimu: vidjeti HTV i umrijeti od pjesničkog doživljaja!

Naime, dan prije njezino mi je svećenstvo javilo telefonom da moram doći točno u toliko i toliko kako bih dobila propusnicu i uspeti se na treći kat gdje ću u jednoj sobici zateći ugovor crno na bijelo. Radi se postupku koji će me dovesti do tristo, čestristo kuna za gostovanje u emisiji koja tematizira plodni sraz glazbe i poezije. U redu, ako već drukčije ne može, idem.

U čekajući da završi provjera dokumenata i obavijesni telefonski razgovori, s vanjske sam istočne porte promatrala to predimenzionirano zadnje koje me oduvijek podsjećalo na prijeteći hibrid podmornice, Kafkinog vrhovnog suda i prvostolnice iz postapokaliptičnog doba. Gledaš na vrhu te tornjiće, antene i odašiljače, i ništa, ni zvuka, ne čuje se muha, sve se čini varljivo nepomično, mirno, nevino. A odatle se neprestano cijeloj naciji isporučuje stvarnost, uhvaćena, dobro odbrađena, izmjerena, selektirana, kolažirana stvarnost. Dapače, reprizirana. Pretplaćena. I po subjektivnom načelu tržišta: ono što je važno da se vidi, ono što je nevažno da se ne vidi. A kad sam kao pjesnikinja, čudnovati kljunaš, slučajno na minutu upala u kategoriju važnog uz razne obdarene zvjezdače i repatice, neki su me prijatelji nakon nastupa na televiziji počeli drukčije gledati, s nešto više poštovanja i uvjerenja da kao čovjek postojim.

Nekako me gvardijan napokon pripustio na teritorij zadnja, ali sam zakasnila u sobu s honorarima čak petnaest minuta jer sam se, pogrešno upućivana od raznih vratara i zaposlenika, gubila po silnim katovima i hodnicima, a što se pokazalo kobnim za moj potpis. Nakon što sam bila upućena na treći kat, s trećega na drugi, s drugoga na prvi, i opet natrag, svašta sam neobičnoga saznala. Ugovor je tajanstveno nestao zajedno s urednicom navodno negdje između kavica na sivom elevizijskom Trgu. Tamo sam je zajedno s novinarkom tražila među poznatim licima, ali nje više bilo ni u tragovima ruža na šalici. Kako je vrijeme odmicalo u uzbudljivoj potrazi moj je mali ugovor sve više izmicao dohvatu zajedno s urednicom. Zamislila sam ga kao neopečaćenu i nepotpisanu bijelu pticu u letu nad odašiljačima i antenama grada, dok ja pružam ruke.

Na koncu smo novinarka i ja sjele na kavu sa zajedničkim znancima koji su tamo zaređeni i ostala neobavljena posla. Saznala sam usput da postoje indicije kako je novi producent te emisije olakšao televiziju za oko milijun kuna. I da je naša televizija ima nadulji ljetni raspust na svijetu. Fini neki i sposobni ljudi. A ne mi pjesnici i naših nedostižnih tristo kuna... A onda me urednica nazvala da čekam još dva sata, da će doći. Ovaj sam vrlo iracionalan prijedlog morala odbiti, pa je pao praktičan dogovor da ipak odem svojoj skromnoj kući te čekam da me idućih dana nazove producent i zapita za kućnu adresu. Iscjeđena sam izašla sam iz paralelene stvarnosti na svjež gradski smog kao na instant terapiju.

I još nešto, emisija za koju sam govorila o pjesmama je zgodna, dobro osmišljena i zbog toga ide naravno ranim jutrom, i to subotom. Moram li pitati tko to gleda? Stoga me nije iznenadilo kad me nedavno nazvao Ervin Jahić da nastupim s pjesnicima u emisiji Dobro jutro, Hrvatska. Zaključila sam da je pjesništvo isključivo ranojutarnji medijski fenomen. A toga je dana u Jutarnjem izašao tekst kako je pjesništvo odjednom zanimljivo i televiziji! Krasno, to znači da postojimo. Tko kaže da se za nas ne zna? I tako smo mi hrvatski pjesnici počeli dobivati svoj jutarnji geto na megalopolisu nacionalne televizije!
Kako bi to danas sofisti rekli, toj velebnoj mjeri svih stvari, da one koje jesu jesu, a one koje nisu da nisu.

Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10,00 kn )
a u njemu,
između ostaloga,
i moja kritika
romana
'Roppongi. Rekvijem za oca'
Josepha Winklera



Novi 'Vijenac još donosi:

- kolumna jezikoslovke Nives Opačić
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Julijane Adamović 'Konzerviranje'
- tekst Slobodana Prosperova Novaka povodom smrti Branimira Donata
- tekst Strahimira Primorca o knjigama Danila Brozovića 'Balkanska ruta' i Tomislava Sabljaka 'Jarčevo oko'
- tekst Krešimira Bagića 'Od figure do kulture - proteza, epenteza, paragoga'
- tekst Maje Peterlić o knjizi Milivoja Solara 'Nakon smrti Sancha Panze'
- tekst Seada Begovića o knjizi Martina Heideggera 'Na putu k jeziku'
- tekst Milke Car o romanu Roberta Musila 'Čovjek bez osobina'
- tekst Predraga Jirsaka 'Kako prevoditi poeziju'
- tekst Darije Žilić o knjizi 'Životi trubadura'
- razgovor s predvoditeljicom Višnjom Machiedo
- tekst Andrijane Kos-Lautman o knjizi Jasne Horvat 'Bizarij'
- tekst Tamare Džebić Šaljan o 5.međunarodnom festivalu poezije Brutal
- kratka proza Zvonimira Majdaka


te još pregršt tekstova o teatru, filmu, likovnoj umjetnosti, plesu, arhitekturi, glazbi...

Izašao je novi, 22.broj Balkanskog književnog glasnika.

Dostupan je na ovome linku

Broj je uredila Vesna Denčić, a sadržaj je sljedeći:

PROZA
Dubravko Krstić, S novcem treba znati, proza
Eduard Pranger, G-mol, proza
Emsura Hamzić, Skarabej od žada, proza
Loris Gutić, Luđaci, proza
Nenad Glišić, Presuditelji, proza
Nenad Novak Stefanović, Čuvati na propisani način, proza
Predrag Ž. Vajagić, Vrba, proza
Vedrana Trlek, Jastučnica, proza
Veselin Gatalo, Granični slučaj, proza
Vesna Korać, Borbeni avion F 32, proza
Vlado Gasperov, Put u raj, proza

POEZIJA
Antun Domazet, Maleni čovjek, poezija
Bojan Savić Ostojić, Stereorama, fragment iz poeme
Enes Halilović, Zvezdara, poezija
Jovan Matović, X, Y, Ja, poezija
Milica Jeftimijević Lilić, Purpur bulki, poezija
Milunika Mitrović, Rasvit, poezija
Pen Kemp, Poema za mir u dva glasa, poezija
Sanja Ž. Nedeljković, Simfonija meditacije, poezija
Vladimir Kopicl, Jednom, nikada, poezija
Zoran M. Mandić, Čitaonica, poezija

Separat: Nela Milijić, Nedostaje mi Sonja Henie, poezija

Separat: Tatjana Stevanović, Kratki priručnik za ličnu upotrebu, proza

Separat: Milko Valent, Nadimci u pijesku, blogerska proza

Separat: Tomislav Ribić, Titani, drama

ESEJI
Anisa Trumić, Religijski diskurs u romanu "Dnevnik o Čarnojeviću", esej
Đorđe Brujić, Tekst, poezija, dekonstrukcija, prikaz
Jasna Held, Bajke vole da putuju, intervju
Srđan Sandić, Kratak roman o ljubavi i umiranju, prikaz
Svetlana Kalezić-Radonjić, Pravo na sopstvo, esej
Zoran M. Mandić, Rezignirana ispovedna molitva, prikaz
Žarko Milenić, Velika književnost malih naroda, esej

U petak 23. travnja u Zagrebu na Fakultetu elektrotehnike i računarstva počinje trodnevna najveća i nastarija konvencija znanstvene-fantastike u jugoistočnoj Europi SFeraKon 2010

Ovogodišnji SFeraKon, 32. po redu, poklapa se sa dva velika nesvakidašnja i krajnje neočekivana događaja – najavom američkom predsjednika Baraka Obame da su Amerikanci nakon 50 godina spremni na idući veliki korak u svemiru slanje čovjeka na Mars i prizemljenju svih aviona nad Europom zbog oblaka vulkanskog pepela s Islanda. Stoga je SFeraKon 2010. u znaku steampunka i space opere.

Više na www.sferakon.org

Hrvatsko književno društvo
poziva
na 11. KNJIŽEVNI SET
u četvrtak 22.travnja. 2010. u 19. h
u caffe bar ''S E T''- Verdijeva 11/A,(pokraj riječkog kazališta I. pl. Zajca), Rijeka
na kojem će biti predstavljena
nova zbirka pjesama
Vikna Ribarića
'Titraji Mediterana'

u programu će sudjelovati:
Valerio Orlić, voditelj
dr. sc. Vasil Tocinovski književni kritičar
autor Vinko Ribarić
Žarko Radić
Boris Kazija (gitara)

HRVATSKI RADIO, TREĆI PROGRAM
EMISIJA: BIBLIOVIZOR
UREDNIK: GORDANA CRNKOVIĆ
ZA: 24.4. 2010.
OD: 16 SATI


NAJAVA
Roman „Potres“ Višnje Stahuljak, situiran u Zagreb pri kraju devetnaestog stoljeća, suptilna je i poetična, arhaična ali ne i anakrona proza, tvrdi u svojoj kritici Božidar Alajbegović. Roman Višnje Stahuljak objavila je naklada Ljevak.

Višnja Pentić prikazuje esejističku knjigu „Melankolija imperija“ Romana Karlovića, u izdanju kuće Lukom.

O trećoj zbirci pjesama Žarka Paića pod naslovom „Uronjeni“ u izdanju Frakture piše Sanjin Sorel, a o pjesničkom debiju Asje Bakić, zbirci „Može i kaktus, samo neka bode“, u izdanju kuće Aora, piše Darija Žilić.

Uredila Gordana Crnković

Roman neobična naslova "Tango: Studija u hrđavo crvenom : (iz Enciklopedije očaja)" novi je prozni uradak Rade Jarka, jednog od najzanimljivijih autora mlađe generacije, koji će biti predstavljen na ovom Književnom petku. Zajedno su ga objavili "Europapress holding" i "Novi Liber", a radnja se zbiva u Buenos Airesu koncem sedamdesetih godina prošlog stoljeća, u doba diktature i nestanaka ljudi, među kojima je bila i glavna junakinja Nora.

O knjizi će, osim autora, govoriti i Jagna Pogačnik, Borivoj Radaković te voditelj Književnog petka Boris Perić. Tribina će se održati 23. travnja 2010. u 20 sati u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, III. kat.

Predstavljanje monografije: Darko Glavan / Davor Vuković

Monografija slikara i književnika Davora Vukovića posljednje je djelo te vrste umopsežnom pisanom opusu Darka Glavana, povjesničara umjenosti te posmrtnog dobitnika Porina za životno djelo.


Predstavljanje monografije je u četvrtak, 22. travnja 2010. godine, u 13.00 sati, u muzeju Mimara u Zagrebu, Rooseveltov trg 5.

Monografiju će predstaviti:
akademik Tonko Maroević, urednik monografije
dr. sc. Mirjana Repanić-Braun, povjesničarka umjetnosti
Dino Smrekar, grafički dizajner
Vinko Markulin, nakladnik i
Davor Vuković

Šumsku idilu pitoresknog češkog sela jednoga dana poremeti posjet Lupeža. U pohodu na neobičan plijen, nevino srce mlade Mimi, on neće birati sredstva. Od udvaranja, preko ljubavnih pjesama pa do dvocjevki: protiv roditelja, šumara i vojnih trupa, igrajući na sve ili ništa. Poznajete li vi tog Lupeža? Niste li ga već negdje susreli?

Komedija "Lupež" prva je samostalna drama velikana češke književnosti Karela Čapeka, objavljena 1920. Pripada dijelu Čapekova opusa koji je najbogatiji pravim češkim humorom, ispunjenim blagom ironijom te nepovjerenjem prema povijesti i autoritetima.

Nastala za vrijeme autorova izbivanja iz domovine, plod je nostalgije i oda divljoj i bezbrižnoj mladosti. To je mladost koja ne mari za posljedice, koja se bori za ideale i uživa u životu.

***

Karel Čapek (1890-1938) češki je dramatičar, prozaik, putopisac, pisac bajki, prevodilac i novinar. Svjetsku je slavu postigao dramom "R.U.R." kojom započinje niz utopističkih djela posvećenih problemu opasnosti od naglog razvitka tehničke civilizacije. Romanima "Tvornica Apsolutnoga", "Krakatit" i "Rat s daždevnjacima" začetnik je moderne znanstveno-fantastične književnosti. Utjecao je i na razvoj moderne bajke, a našoj je čitalačkoj publici poznat kao autor glasovite "Poštarske bajke".

Knjižnica Dugave,
ul.Sv.Mateja 7
22. travnja 2010. u 18 sati

predstavljanje knjige
Elfride Matuč Mahulje
'Mirno spavaj anđele'

Knjiga je posvećena tragično
preminulome
Luki Ritzu.

Sudjeluju:
autorica Elfrida Matuč Mahulja
priređivači i urednik knjige
Lukini prijatelji

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana J. Jelačića 7/I, Zagreb

poziva nas na predstavljanje
dviju knjiga Ogranka DHK u Rijeci

- Luigi Pirandello: Snima se!
(Ogranak DHK u Rijeci & Verba d.o.o., Rijeka , 2009.)

- Diego Zendel: Riječko istarske priče
(Ogranak DHK u Rijeci& Verba d.o.o., Rijeka, 2010.)

Prevela s talijanskoga Vanesa Begić

Sudjelovat će:
Giacomo Scotti
Enerika Bijač
Vanesa Begić
Diana Rosandić

Moderatorica Tribine DHK
Lada Žigo

Radujemo se Vašemu dolasku u DHK
u srijedu, 21. travnja 2010. u 12 sati

UTORAK, 20.04.2010. u 19h
knjižara Ribook, Rijeka

"ZAŠTO JE HOLLYWOOD OPSJEDNUT APOKALIPSOM?"
prva u nizu tribina Lijeva (s)kretanja
vodi: Srećko Horvat
gosti: Mima Simić i Velimir Grgić

Potaknuti novopokrenutom bibliotekom Jesenskog i Turka, Ribook od veljače pod uredničkom palicom Srećka Horvata kreće s tribinom pod nazivom Lijeva s(kretanja), koja će se održavati jednom mjesečno. Za razliku od drugih književnih tribina, ovdje u fokusu neće biti samo književna ostvarenja, već se knjige uzimaju samo kao povod za raspravljanje i problematiziranje različitih suvremenih fenomena u eri prestrukturacije neoliberalizma.

Miljenko Jergović: 'Freelander', Ajfelov most, Sarajevo, 2007.

Semezdin Mehmedinović, jedan od najboljih suvremenih bosanskohercegovačkih pjesnika, sredinom 2007. pokrenuo je novu izdavačku kuću u Sarajevu, nazvavši je prema poznatom željeznom mostu na sarajevskoj Skenderiji – Ajfelov most, čija se metalna konstrukcija pripisuje poznatom francuskom arhitektu. Iako za takvo autorstvo ne postoji realna potvrda, to je ime »dokaz da jezik ide iznad stvarnosti«, kako to i na klapni izdavačevih knjiga stoji. Roman 'Freelander' Miljenka Jergovića otvara prvu peterosveščanu ediciju novoga sarajevskog nakladnika, a to je ujedno i prva knjiga koju je u posljednjih petnaest godina Jergović izvorno objavio kod nekog bosanskohercegovačkog izdavača. Premda se u spekuliranje o izvanknjiževnim razlozima takvu autorovom povratničkom postupku ne namjeravam upuštati, valja reći kako se rukopis svojom fabulom na to ipak simbolički referira.
Radnja dvjestotinjak kartica duga romana naime prati umirovljenoga zagrebačkog profesora povijesti Karla Aduma, koji nakon primitka brzojava o stričevoj smrti kreće put rodnog Sarajeva na čitanje oporuke. Profesor je Sarajevo napustio još prije pedesetak godina i sad se prvi put vraća u rodni grad, a na putovanje kreće u svom trideset godina starom Volvu. Freelander tako, srodno Jergovićevu romanu Buick Rivera, između ostalog ponovno tematizira i opsesivnu mušku vezanost uz limenog ljubimca, u koju autor dakako upisuje i neka druga, simbolička značenja (očitovana i u pisanju marke automobila malim slovom). No, dok je Hasanova fascinacija tri desetljeća starim Buickom sadržavala i otpor spram američkoga potrošačkog društva, premda dobro očuvan, tridesetogodišnji Volvo ovdje simbolizira svojevrstan životni neuspjeh profesora Aduma. Profesor je auto kupio u svojoj 34. godini i nikad nije ni pomišljao da će u Volvu dočekati starost i pokopati sve svoje, te je imao fiksideju da bi njegov život mogao ponovno dobiti smisao kada bi mogao prodati Volvo i kupiti novi auto. Međutim, kupca je za njegov oldtajmer bilo nemoguće pronaći, a sudbina Karla Aduma, kako će fabula pokazati, nerazdvojivo do kraja ostaje vezana uz sudbinu njegova auta. Profesorov je život obilježen oportunizmom i konformizmom (simbolički očitovanima i u prezimenu koji u prijevodu znači eunuh ilitiga uškopljenik), a za oportunizmom se povodila, ali s mnogo više poduzetničkog duha, i Karlova majka. Nakon širenja nogu pod njemačkim i ustaškim oficirima, dolazak partizana na vlast ona je dočekala na istovjetan način, u komunizmu prepoznavši »nešto čemu treba težiti, čemu se treba radovati i za što treba položiti svoje još uvijek mlado i privlačno tijelo«. Na njezinu je primjeru Karlo shvatio da se, s vremena na vrijeme, počinje živjeti ispočetka, i da se život sastoji od nekoliko manjih života, u kojima čovjek promijeni različita lica. No njemu to ipak nije pošlo za rukom, nego je do posljednjega daha ostao bezličan, predrasudama, strahom i inercijom obilježen osamljenik...
Iako je Buick Riveru autor označio kao novelu, novu knjigu ne označava tako, premda je u ovome slučaju za to bilo više razloga. Freelander je Jergovićev najkraći roman, a od prijašnjih se – osim po tome što u dva navrata na hičkokovski način sama sebe prošetava mizanscenom – izdvaja i time što se ovaj put usredotočuje na samo jedan lik i samo jedan linearni pripovjedni tijek, povremeno prekidan analepsama koje posreduju pojedine događaje iz profesorova djetinjstva i mladosti, važne za oblikovanje njegove osobnosti i karaktera. Digresivnost je ovaj put svedena na mnogo manju mjeru, ali je metodom asocijativnosti ponovno vješto uporabljena, baš kao što je uspješno ispunjena i funkcija prostorne, vremenske i društveno-socijalne kontekstualizacije. Svakako valja prigovoriti zbog nedovoljne pozornosti usmjerene liku profesorova oca. Premda se razlog tomu vjerojatno nalazi u suženoj perspektivi junakova subjektivnog, dječjeg motrišta, lik Karlova oca ostaje potpuno nedorečen i neuvjerljiv jer je motiv njegove svađe s bratom neelaboriran, a psihologizacija gotovo posve izostala te svedena na karikaturalnost živčano rastrojene i u svoj unutrašnji svijet potpuno učahurene osobe, čiji se čitav život sveo na jedan odsječeni palac.
Roman je strukturiran prema matrici tzv. filma ceste, a junak se, putujući od Zagreba prema Sarajevu, osim sa sablastima vlastite prošlosti suočava i sa deevolucijskom zbiljom suvremene Bosne, posredovane na dojmljiv i već prepoznatljiv jergovićevski način, uz miješanje sirovosti dokumentarizma s emocionalnošću te zrncima magijskog realizma i groteske (ponajviše u epizodama stradanja konja u prometnoj nesreći te mučenja medvjeda tijekom nogometne utakmice). Možda kako bi izbjegao etiketu manirizma, Jergović ovaj put osjetno zatomljuje pretjeranu sentencioznost i metaforičnost iskaza, pa ako mu se i omakne pokoji rijetki aforističan iskaz (na tragu svojevrsne pučke filozofije) profesor ga i sam ironizira žaljenjem što uza se nema olovku i papir kako bi misao ovjekovječio. Za razliku od većine prijašnjih djela, Freelander je lišen melodramatičnosti, atmosfera odiše ogorčenjem, ironijom i cinizmom kao posljedicom shvaćanja kako protok vremena ne donosi ništa nova – istima jadom i bijedom obilježeni su ljudi svih epoha i nacija. Jergovićev je rukopis natopljen otprilike istim količinama bijesa i ogorčenosti spram sudbine Bosne i Hercegovine uvjetovane ignorantskim odnosom stranaca, kojima je dano pravo odlučivanja, kao i spram agramske malograđanštine i hipertrofirana hrvatstva, s kojima se autor obračunava u nekoliko dojmljivih, na krležijanskom stilskom tragu pisanih dionica, a koje se čine ostacima građe preostale nakon glancanja rukopisa njegove Rute Tannenbaum.
Jergovićev je (uvjetno nazvano) problem taj što nas je s nekoliko nesvakidašnje dojmljivih prethodnih romana (Dvori od oraha i Gloria in excelsis) prilično razmazio, pa kad napiše zanatski korektan, glatko ispričan i vješto zaokružen, no mnogo jednostavniji roman poput Freelandera, čitatelj se osjeća pomalo razočaranim, a piscu prijeti etiketa rutinera. No, iako ne pripada među njegova najbolja djela te ostavlja dojam da je napisan lijevom rukom, Freelander je ipak sasvim solidan uradak kakav bi vrlo rado mnogokoji domaći pisac potpisao. Ali ga, na svoju žalost, nije kadar napisati.

napisao Božidar Alajbegović
objavljeno u 'Vijencu', broj 362, siječnja 2008.

ponedjeljak, 19. 04. 2010. u 19 sati,
u HDP-u, Basaričekova 24, Zagreb,

Razgovor sa Nenadom Miloševićem (Beograd)

Nenad Milošević je pjesnik, novinar RTS-a, autor antologije novije srpske poezije 1988- 2008 „Iz muzeja šumova“ (VBZ, 2009.). U izdanju zagrebačke Aore prošle je godine objavljen izbor iz njegova pjesništva „Time Code“.

U razgovoru, uz autora, sudjeluju Ervin Jahić i Nela Milijić.

Voditeljica Tribine dekonstrukcije Darija Žilić.

Već neko vrijeme nije ga bilo u javnosti, čak ni preko tekstova kojima se znao obrušiti na književne pojave, a još više i nepojave na domaćoj ne samo književnoj sceni. I njegova izdavačka kuća već se dugo nije oglasila. I na koncu je, danas, došla vijest da je Branimir Donat, urednik, kroničar, kritičar, antologičar i, jednostavno, svjedok vremena, preminuo u 76. godini života.

Poznat kao žestok polemičar, koji je hrabro pisao i govorio čak i kad to nije bilo oportuno, zbog čega je bio proganjan pa je i promijenio ime, Donat je ostavio trag koji će teško zaobići svaki istraživač domaće književnosti koji neće ići utabanim putevima.

Upravo je to bila njegova misija - pronalaziti one nepoznate dijelove književnog krajolika, iskopati usamljenike čije je djelo ostalo izvan kanona i smjestiti ih u kontekst te im dati pažnju koju, možda ipak, zaslužuju. To, naravno, ne znači da se Donat bavio samo rubnim poljima književnosti, što dokazuje i jedna od njegovih najpoznatijih i najuspješnijih knjiga - "Antologija hrvatske fantastične proze".

Odlaskom Branimira Donata i hrvatska književnost i hrvatska povijest književnosti gube puno, ali, jednako tako, gube i svi oni koji nisu nužno zainteresirani za književnost, ali su u tisku ponekad mogli pročitati tekstove koji, izvan uobičajenog žurnalističkog žutila, govore o svijetu u kojem živimo. Takvih je, nažalost, sve manje.

O dojmovima sa sajma u Leipzigu te o književnim časopisima, za Vjesnik govori Branko Čegec, pjesnik i glavni urednik izdavačke kuće Meandar.

Razgovor čitajte na ovome linku

Ana Božičević (1977), hrvatska je pjesnikinja koja je preseljenjem u New York svoju pjesničku praksu smjestila su engleski jezik. Nedavno je objavila svoju prvu knjigu Stars of the night commute kojom je privukla pažnju i u domovini.

Razgovor s autoricom čitajte ovdje

U petak, 16. travnja 2010. godine, u sklopu Dana srpske kulture u Istri, s početkom u 12.00 sati u pulskom Rock Caffe-u, održat će se promocija časopisa za Balkan ''Think Tank'' s temom "Eros & Pornos".

O razbijanju tabua i prelasku kulture preko državnih granica govorit će glavni i odgovorni urednik časopisa - Saša Stojanović, čovjek kojeg su kritičari proglasili jednom od najzanimljivijih i najintrigantnijih pojava na suvremenoj balkanskoj književnoj sceni.

Odmah nakon ''Think Tanka'', Stojanović će promovirati ''Var'', svoj posljednji roman koji je izazvao velike kontraverze i podigao medijsku buru u Srbiji, ali i čitavom govornom području zemalja bivše Jugoslavije. Roman "Var", ispričan kroz trideset ljudskih ispovijesti, predstavlja drugačiji pogled na krvave sukobe na Kosovu iz 1999. godine.

"Pesničenje“, trening aktivnog čitanja poezije u javnim prostorima Beograda, nastao je s ciljem podržavanja pojedinaca u izražavanju kreativnih potencijala, istovremeno promovirajući novu formu predstavljanja i razmjene stvaralaštva te osnažujući neafirmirane umjetnike da javno izlažu svoje stvaralaštvo.
„Pesničenje“ pronalazi te podržava pojedince i grupe koje pišu poeziju van klasičnih/afirmiranih poetskih krugova i omogućava im da svoje poglede, želje, snove i strahove javno predstave publici, kako u svojoj sredini tako i u drugim mjestima.
U proteklih 17 mjeseci, organizirano je 16 festivala poezije i više manjih događaja u Beogradu, 9 gostovanja u 6 gradova (Pančevo, London, Leskovac, Riga, Vranje i Novi Sad), a prikupljenim novcem od prodaje ulaznica, izdano je 12 knjižica poezije.
Do sada je na sceni nastupilo preko 450 pjesnikinja, pjesnika, performera, kantautorki, strip autora, drugih umjetnika i izvođača, a na događajima je prisustvovalo preko 5.000 ljudi, što čini Pesničenje najposjećenijom literarnom priredbom u Beogradu.

Zagrebačko Pesničenje održat će se u petak 16.4, u Booksi u sklopu muzičkog programa Škrabica i u subotu 17.04., s početkom u 20 sati u MM centru.

Višnja Janošević
Dejan Čančarević
Minja Bogavac
Mileta Mijatović
Midica
Boban Ocokoljić
Kemal Mujičić Artnam
Rade Jarak
Dean Indžić
Boris Kvaternik
Siniša Labrović
Dino Tremens
Muhammad Chang & Muhammad Chang
Ivo Poparić
Paulina Lanceroti
Tereza Begović

Petak, 16. 04. 2010. u 12 sati,
u HDP-u, Basaričekova 24, Zagreb,

Razgovor sa Ljerkom Car Matutinović
(pjesnikinja, prozaistica, književnica za djecu, esejistica i prevoditeljica) .

O njezinu književnom radu govorit će
pjesnik i književni kritičar Branimir Bošnjak
i urednica Marijana Jerkić Rukavina.
Voditeljica tribine Dekonstrukcije Darija Žilić.

Proglašeni su ovogodišnji dobitnici nagrade "SFERA", jedine nacionalne nagrade za najbolja znanstvenofantastična djela objavljena u Hrvatskoj u 2009. godini.

Dobitnici nagrada po kategorijama:

- minijatura - Zoran Janjanin, "Quare desperamus?" (Treća stvarnost, Pučko otvoreno učilište, Pazin, 2009.)
- kratka priča - Milena Benini, "Plesati zajedno pod polariziranim nebom" (Priče o dinosaurima, Pučko otvoreno učilište, Pazin, 2009.)
- priča - Zoran Vlahović, "Svaki put kad se rastajemo..." (Ubiq 5, Mentor, Zagreb, 2009.)
- roman - Damir Hoyka, "Xavia" (VBZ, Zagreb, 2009.)
- roman za djecu - Ivana D. Horvatinčić, "Pegazari" (Knjiga u centru, Zagreb, 2009.)
- drama - Tanja Radović, zbirka drama "Ledeno doba" (Meandar, Zagreb, 2009.)
- ilustracija u boji - Tomislav Tikulin, ilustracija naslovnice "Staklene knjige kradljivaca snova" Gordona Dahlquista (Algoritam, Zagreb, 2009.)

SFerin žiri činili su Petra Bulić, Tihomir Macek, Mihaela Marija Perković (predsjednica žirija), Irena Rašeta, Davor Šišović i Monika Tresk te Žarko Radulović, Ivana D. Horvatinčić i Tatjana Jambrišak kao rezervni članovi.

Nagrade SFERA dobitnicima će biti dodijeljene u subotu 24. travnja 2010. u 20h na svečanoj skupštini društva SFera, u sklopu konvencije SFerakon 2010 - 32. Dana znanstvene fantastike u Zagrebu, na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, Unska 3.

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana J. Jelačića 7/I, Zagreb

Je li danas potrebno biti zgodan, imati dobar plakat, provokativnu naslovnicu i slično pa da se otvore vrata književnosti?
Ako izdavači predstavljaju neku knjigu, a ne književnost iz marketinških razloga, zašto to rade novinari, recenzenti i kritičari?
Je li nam jasno iz natpisa u posljednje vrijeme koje je knjige
vrijedno pročitati, a koje ne?
Je li današnja književnost “izgubila“ vrijednosne sudove?
Ukratko, što uvjetuje da se neka knjiga počne “vrtjeti“ po medijima?
I može li „dobra“ književnost danas preživjeti bez medijske reklame?
Je li negdašnja “šund“, odnosno žanrovska literatura danas postala majstorstvo u odnosu na poplavu diletantizma?

O svemu tome raspravljat će različiti autori
s različitih aspekata na književnoj tribini
PROFESIONALCI I AMATERI U ISTOM KOŠU?
(ili: zašto se u medijima poistovjećuju knjiga i književnost?)

Govorit će:
Stjepan Čuić, književnik
Ludwig Bauer, književnik
Nenad Rizvanović, književnik i izdavač
Marina Šur Puhlovski, književnica
Ana Žube, književnica, slavna autorica „ljubića“
Ranka Javor, antologičarka i knjižničarka

Moderatorica Tribine DHK
Lada Žigo

Dobro došli u DHK,
u četvrtak, 15. travnja 2010. u 12 sati!

U srijedu, 14. 04. 2010. u 19 sati ,
u HDP-u, Basaričekova 24, Zagreb,
Razgovor sa Željkom Ivankovićem (Sarajevo)

Neposredni povod za razgovor je njegova tek izašla knjiga
„Čitati Ivankovića u Sarajevu“
( Rabic, Sarajevo; Synopsis, Zagreb, 2010. ).

Željko Ivanković autor je knjige eseja i studija „Tetoviranje identiteta“ (2009.), a dijelovi te knjige su u obliku feljtona objavljeni u novinama „Oslobođenje“. Tada je uslijedila oštra osuda Ivankovićevog pisanja kao islamofobije od strane iranskog veleposlanstva u Sarajevu.
Kronologiju tog slučaja izlaže knjiga "Čitati Ivankovića u Sarajevu",
A razgovor će dotaknuti i pitanja o poziciji intelektualca u Bosni i Hercegovini i njegovu pravu na slobodu govora.
Željko Ivanković, član HDP-a, hrvatski je i bosanskohercegovački
pripovjedač, romanopisac, pjesnik, esejist, prevoditelj, radio-dramski pisac,
novinar, urednik, autor brojnih književnih djela i član više strukovnih udruženja, dobitnik niza nagrada.
O njegovu književnom radu govorit će Branko Čegec.

Voditeljica Tribine dekonstrukcije Darija Žilić.

Vlasnik psa stavlja sve na kocku, ulaže sav svoj novac na klađenje ne bi li dobitkom uspio platiti operaciju, nakon slučajnog susreta mladić i djevojka, negdašnji ljubavnici, razgovaraju čitavu noć, ona sluti zajednički život, ali on zna da nema sretnog završetka...

Meyerovi junaci prepušteni su životu na milost i nemilost, apatridi i sanjari koji noću lutaju gradom nadajući se glavnom zgoditku, posrnuli tragači za srećom, noćne ptice ispunjene nemirom. Stilski izbrušenim, jezgrovitim rečenicama, pripovijedajući o velikim iluzijama, čežnji i usamljenosti, pun nježnosti ali lišen sentimentalnosti, Meyer talentirano i precizno pogađa duh i ozračje našeg vremena.

Clemens Meyer (rođ. 1977. u Halleu) dobitnik je brojnih njemačkih književnih nagrada i stipendija, a za zbirku priča "Noć, svjetla" 2008. nagrađen je i Nagradom Leipziškog sajma knjiga.
Objavio je i roman "Als wir träumten" (Kad smo sanjali), 2006. i knjigu autobiografskih proza "Gewalten" (Sile), 2010.


***

Meyer piše svoje priče za sve koji se osjećaju usamljenima, koji osjećaju da život previše od njih zahtijeva ili da nepravedno s njima postupa. Priče s čijim likovima suosjećamo i zajedno s njima drhtimo. Briljantna, snažna knjiga.
Frankfurter Allgemeine Zeitung

Rijetka su u njemačkoj književnosti djela koja se tako znalački i s toliko ljubavi bave likovima s takozvanoga društvenog ruba.
Welt am Sonntag

O politici nikad nije riječ, pa ipak svaka Meyerova rečenica djeluje poput eksploziva u šupljinama političke retorike.
Die Zeit

Knjižnica Marije Jurić Zagorke
i izdavačka kuća Disput pozivaju
na predstavljanje
biblioteke
„Na tragu klasika“

koju izdaje Disput u sunakladništvu s
Hrvatskim filološkim društvom iz Zagreba

i izložbu fotografija

STANKA ABADŽIĆA
koje su autorov odabir naslovnica
iz biblioteke „Na tragu klasika“

utorak, 13. travnja 2010. u 18 sati


gosti:
Irena LUKŠIĆ, urednica biblioteke,
Josip PANDURIĆ, nakladnik,
Stanko ABADŽIĆ, umjetnički fotograf

Izložbu možete razgledati radnim danom od 8 do 20 sati, a subotom od 8 do 14 sati u Knjižnici Marije Jurić Zagorke
Krvavi most 2

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana J. Jelačića 7/ I, Zagreb

poziva nas
na književno-znanstveni kolokvij
u srijedu, 14. travnja 2010. u 11 sati
u povodu 90. obljetnice rođenja akademika
I V E F R A N G E Š A

P R O G R A M
Pozdravne riječi:
Predsjednik HAZU akademik Milan Moguš
Predsjednik MH Igor Zidić
Predsjednik DHK Borben Vladović

Izlaganja:
akademik Krešimir Nemec: Frangešova konstrukcija hrvatskoga književnog kanona
akademik Dubravko Jelčić: „Književnost o književnosti“
Na marginama znanstveno-kritičke i esejističke proze Ive Frangeša
akademik Miroslav Šicel: Frangešov Kranjčević
akademik Luko Paljetak: Ivo Frangeš ili misliti Dubrovnik
prof. dr. sc. Vinko Brešić: Ivo Frangeš i „barometri malih književnosti“
dr.sc. Katica Čorkalo: Frangeš, slavonistika i tema Tadijanović
prof. dr. sc. Stipe Botica: Ivo Frangeš i hrvatska usmena književnost i tradicijska kultura
mr. sc. Mira Muhoberac: Ivo Frangeš, profesor i gospar
akademik Tonko Maroević:Analitičar i tumač pjesništva
mr. sc. Božidar Petrač: Talijanske teme Ive Frangeša

Izbor iz djela akademika Ive Frangeša kazivat će dramski umjetnik Dragan Despot

Voditelj kolokvija
mr. sc. Božidar Petrač

Izdavačka kuća Aora
poziva nas
na promociju romana

„Duše od gume“
Dore Kinert Bučan.

Promocija će se održati u ponedjeljak, 12. 04. 2010. u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke, Dolac 8 (na vrhu desnih stepenica ka tržnici Dolac), s početkom u 19:30 h.

Knjigu će predstavljati književna kritičarka Jadranka Pintarić, autorica Dora Kinert Bučan i urednica romana Nela Milijić.
Ulomke iz djela čitat će glumac Šiško Horvat Majcan, za glazbeni ugođaj pobrinut će se Lidija Dokuzović, a knjiga će se moći kupiti po promotivnoj cijeni.

O knjizi ovdje

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana J. Jelačića 7/I, Zagreb

pozivana predstavljanje dviju knjiga

Tomislava Milohanića (Slavića)
- 'P. S. Dodir svjetlosti' (poezija)
- 'Satkan od zemlje i svjetla' (proza)

Sudjelovat će:
Diana Rosandić, književnica
Božidar Prosenjak, književnik
Davor Terzić, kantautor
Tomislav Milohanić, autor

Voditelj Tribine DHK
Božidar Petrač

Dobro došli u DHK,
u utorak, 13. travnja 2010. u 12 sati!

Moji novi tekstovi
na portalu za kulturu
Kupus.net :

- književna kritika ovdje

- tekst o jednom blogu ovdje

Na ovome linku nalazi se tekst u kojemu Viktor Ivančić briše prašinu zaborava s činjenice da je Branka Kamenski, urednica emisije 'Pola ure kulture', kako Ivančić kaže, ''bila među prvoborcima nacionalističke harange'' koja je Dubravku Ugrešić, Slavenku Drakulić, Radu Iveković, Vesnu Kesić i Jelenu Lovrić učinila disidentima i neke od njih otjerala iz Hrvatske.

5. međunarodni festival suvremene poezije održat će se od 13. do 15. travnja 2010. godine, u prostorima kluba “Gjuro II” i “Booksa” u Zagrebu.

Ove godine Festival predstavlja ukupno 6 mladih i priznatih autora, od njih petero iz inozemstva, i to iz Turske (Efe Duyan), Njemačke (Daniel Falb), Italije (Massimo Gezzi), Makedonije (Nikola Madžirov) i Portugala (Ana Salomé) te jedna autorica iz Hrvatske (Ana Brnardić).

Opširnije na ovome linku

Udruga KATAPULT nas poziva
na promociju knjige Maria Šurjaka "Liliputanci u zoološkom vrtu", koja će se odrzati u subotu, 10.4.2010. s početkom u 20 sati u prostoru Saveza udruga Molekula (Delta 5, Rijeka).

O Mariu Šurjaku: rođen je 1977. godine u Varaždinu. Živi i stvara u Ivancu. Završio je srednju ekonomsku školu, no nikada se nije bavio ekonomijom, već se nekoliko godina bavio novinarstvom u tiskanim i internet medijima. Takodjer je i fotografirao za te iste medije. Radio je sezonskeposlove poput branja grozdja na plantažama u Sloveniji i kao radnik na arheološkim istrazivanjima. Objavljivao je ponešto
proze i poezije u zbornicima, časopisima i novinama.
Knjiga "Liliputanci u zoološkom vrtu" je izdana u Ediciji
Katapult.

Voditeljica večeri je Dijana Merdanović, a ugodno
druženje se nastavlja uz otvoren šank i razgovor sa piscem

Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10,00 kn )
a u njemu,
između ostaloga,
i moja kritika
knjige priča
Diega Munoza Valenzuele
'Tajna mjesta'



Novi 'Vijenac još donosi:

- kolumna jezikoslovke Nives Opačić
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Marije Crvelin 'Zvijezde nad Kolimom'
- esej Krešimira Bagića 'Od figure do kulture - sinonimija i tautologija'
- tekst Strahimira Primorca o romanu Gorana Gerovca 'Razbijeni'
- tekst Davora Šalata o knjizi Branimira Bošnjaka 'Izgubljen u internetu'
- tekst Lovre Škopljanca o knjizi Anice Bilić 'Zapostavljena književna baština'
- tekst Ivana Rogića Nehajeva o knjizi Romana Karlovića 'Melankolija imperija'
- tekst Mate Marasa 'Kako prevoditi poeziju'
- tekst Maje Matković o trima novim knjigama NIves Opačić
- tekst Nike Štrige o knjizi Stjepana Domjanovića 'Jezik hrvatskih glagoljaša'
- intervju s prevoditeljicom Alidom Bremer
- kratka proza Dubravka Torjanca
- tekst Seada Begovića o knjigama Bože MImice 'Slavonija od antike do 20.stoljeća' i 'Slavonija u 20.stoljeću'

te još pregršt tekstova o teatru, filmu, likovnoj umjetnosti, plesu, arhitekturi, glazbi...

"Nemilosrdni gadovi" naziv je ovotjednog Književnog petka na kojem će biti predstavljena istoimena knjiga scenarija istomenog filma glasovitog Quentina Tarantina, koju je objavio koprivnički "Šareni dućan", a preveo Denis Peričić.

O knjizi će govoriti Dragan Jurak, Kristijan Milić, Denis Peričić te voditelj Književnog petka Boris Perić.

Tribina će se održati 9. travnja s početkom u 20 sati u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat.

O svome novom romanu
'Ljudožder vegetarijanac'
Alen Bović
govori
na
ovome linku

Velika hrvatska pjesnikinja Vesna Parun, rođena na otoku Zlarinu 10. travnja 1922. godine, krajem prošle godine objavila je opsežno izdanje s izborom iz svih svojih knjiga nazvano "Ja koja imam nevinije ruke". Naklada Zoro predstavila ju je prigodno na lanjskom Interliberu, a u četvrtak 8. travnja u podne predstavit će je uoči autoričina rođendana u atriju muzeja Mimara.

Knjigu će predstaviti i akademik Tonko Maroević te nakladnik Zoran Filipović. Ulomke iz knjige, u kojoj je osim poezije objavljena i autoričina proza, čitat će glumica Vesna Tominac-Matačić. Uglazbljene pjesme Vesne Parun uz klavirsku pratnju Darka Domitrovića izvodit će Sandra Bagarić.

Opsežnoj knjizi "Ja koja imam nevinije ruke" sama je pjesnikinja dala podnaslov asinkroni odabir, a u tom je izdanju objavila i autobiografske polemične fusnote. Prije dva tjedna u vlastitoj je nakladi pjesnikinja, koja je nepokretna već godinama i živi u lječilištu u Stubičkim toplicama, objavila i drugi dio knjige "Taj divni, divlji kapitalizam".

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana J. Jelačića 7/I, Zagreb

poziva na predstavljanje
novog romana

Anđelka Vuletića
'PORAZ OSVETNIKA'
(Alfa, Zagreb, 2009.)

Sudjelovat će :
prof. dr. sc. Ivan J. Bošković
dr. sc. Ivan Rogić Nehajev
i autor

Ulomak iz romana čitat će dramska umjetnica Suzana Nikolić.

Voditelj Tribine DHK
Božidar Petrač

Dobro došli u DHK,
u četvrtak, 8. travnja 2010. u 12 sati!

TREĆI PROGRAM HRVATSKOG RADIJA
EMISIJA: BIBLIOVIZOR
AUTORI: DAMIR RADIĆ, BOŽIDAR ALAJBEGOVIĆ, DARIJA ŽILIĆ
TEMA: IZ DOMAĆE KNJIŽEVNE PRODUKCIJE: DRAGO GLAMUZINA, DRAŽEN KATUNARIĆ, DAVOR ŠALAT
UREDNIK: GORDANA CRNKOVIĆ
ZA: 10.4. 2010.
OD: 16 sati

NAJAVA:
„Je li to sve“ naslov je pjesničke knjige koja zatvara pjesničko-proznu trilogiju Drage Glamuzine, započetu zbirkom pjesama „Mesari“, s nastavkom i razradom u romanesknoj debiju pod naslovom “Tri“. Zbirku pjesama „Je li to sve“ prikazuje Damir Radić.

Božidar Alajbegović piše o romanu „Prosjakinja“ Dražena Katunarića, a Darija Žilić prikazuje pjesničku zbirku „Tumačenje zime“ Davora Šalata. Glamuzinina i Šalatova zbirka pjesama objavljene su u izdanju VBZ-a, a Katunarićev roman u izdanju kuće Leykam International.

Uredila Gordana Crnković

Hrvatsko književno društvo
poziva
na 10. KNJIŽEVNI SET
u četvrtak 08. 04. 2010. u 19. h h
u caffe bar ''S E T''
Verdijeva 11/A,(pokraj riječkog kazališta I. pl. Zajca)

na kojem će predstaviti novi roman „SEDAM“
autorice Jadranke Bukovice

program će voditi dr. sc. Vasil Tocinovski
o knjizi će govoriti Cvjetana Miletić,
dijelove iz knjige kazivat će pjesnik Josip Eugen Šeta

Književni klub Matice hrvatske
organizira
književni susret sa Zvonimirom Majdakom
koji će se održati
07.travnja u 19 sati
u Knjižari Matice hrvatske u Zagrebu
(Ulica Matice hrvatske 2).

Voditelj: Božidar Petrač.

Ulaz slobodan

Srijeda, 07.travnja 2010. u 18 sati
Narodna čitaonica, Rijeka

Književna srijeda :
Drugačiji život - Janko Polić Kamov

- Kako su živjeli pisci i piesnici prije sto godina, a kako žive danas?
- Zašto iz proračuna financiramo pisce?
- Bi li Kamov bio jednako velik da ga je pomagala država?
- Jesu li književnici paraziti na grbači radnog naroda?
- Koga uopće zanimaju razgovori o književnosti?

Sudjeluje: Davor Mandić (pjesnik, novinar, kritičar)

Moderira: Zoran Krušvar

Dva romana
suvremenih
francuskih pisaca
objavio je
SysPrint :

- 'Zgaziti Nisarda' Erica Chevillarda

- 'Crni rajevi' Pierrea Jourdea

Klikom na naslov knjige otvara se stranica s podacima o romanu.

"Hazmat" je doista anarhistički roman, ili roman o anarhiji u kojem se recept za rješavanje stanja u kojem je baš sve trulo u državi Hrvatskoj pronađe u – nasilju.

Grupa mladih ljudi, svatko iz svoga vrlo osobnoga i vrlo tragičnoga razloga, u jednom trenutku shvaća kako se "neke stvari jednostavno ne može riješiti riječima", te pod svojevrsnom parolom "Mi ubijamo njih jer su oni ubili društveni moral" kreće u osvetničke akcije, fizičko eliminiranje "vladajućih".

Njihova ideja je u početku posve idealistička, no kako se val nasilja širi Karlovcem i šire, stvari polako počinju gubiti kontrolu, a skupina gotovo klinaca koja je odlučila uzeti stvari u svoje ruke sve dublje tone u kriminal, s kojim su povezani ne samo neočekivani događaji, kolateralne žrtve, već i sve jači prigovor savjesti.

U trenutku kada se njihove sudbine isprepletu sa sudbinom medicinske sestre koja je jednom takvom akcijom ostala bez muža i petogodišnje kćeri, a životi završe na autocesti Zagreb-Karlovac ili nešto ranije, pripovijedanje nastavlja žena koja također više nema nikakvog izbora, osim postati osvetnica, ubojica i narkomanka.
(Jagna Pogačnik)

Tekst
Srđana V.Tešina
o
Danilu Kišu
pročitajte
na ovome linku

Prvu nagradu za dramsko djelo ‘'Marin Držić'’ za 2009., koju dodjeljuje Ministarstvo kulture, osvojio je Slobodan Šnajder za crnu komediju '‘Enciklopedija izgubljenog vremena’'. Stručno povjerenstvo ove nagrade čine dramska umjetnica Branka Cvitković, književnik i dramski pisac Nino Škrabe te književnik i kazališni kritičar Boris T. Horvat. Po njihovim riječima, Šnajder je sagradio svoju čudesnu crnu komediju na motivima književnih velikana Kafke i Kiša. To je, kažu u povjerenstvu, mirakul o nedaćama svevremenog junaka, prezrenog malog čovjeka, u srazu s tranzicijskim probrazbama i surovom, prijetvornom današnjicom.

Drugu nagradu ravnopravno su podijelili Sanja Ivić s dramom ''Tartuffeerie'' i Tomislav Zajec s dramom ''Spašeni''. Treću nagradu za svoje drame osvojili su i Amir Bukvić, Nina Horvat i Nina Mitrović.

Unatoč recesiji, i ove godine prva nagrada iznosi 40 tisuća, druga 30 tisuća i treća 20 tisuća kuna, a Ministarstvo će sufinancirati i scensko postavljanje nagrađenih tekstova sa 50 tisuća (za postavljanje prvonagrađenog teksta), 30 tisuća (za postavljanje drugonagrađenog teksta) te 15 tisuća (za postavljanje trećenagrađenog teksta).

Ugledna romanistica Višnja Machiedo dobitnica je životne nagrade "Iso Velikanović" u 2009. za prevoditeljstvo koju dodjeljuje ministarstvo kulture, a godišnju nagradu dobio je Mladen Martić za prijevod djela "Trans-Atlantik" poljskog autora Witolda Gombrowicza.

Opširnije ovdje

"Tamo gdje si ti, nema paukova" naslov je nove zbirke pjesama, četvrte po redu, prozaika i pjesnika Roberta Roklicera. Nakon knjige pjesama "Underground", "O čemu pričaš" i "Pivo ne ostavlja mrlje od kave", te proze "Kako se ubiti" i "Oprosti, a i ne moraš", Roklicer se okreće jednom drugom načinu pisanja i svježijem pogledu u suvremenu hrvatsku književnost, bez psovki i vulgarizma, ironije i cinizma.
Kako je Sead Begović, pisac pogovora ove knjige zamijetio Roklicer stvara gdje "cirkulira vrela krv... gdje se dobro vidi da za njega jezik nije samo sistem znakova, već on zadobiva različite stupnjeve konkretizacije, napetosti i olujnosti sjećanja...."

O knjizi:

"...Po tim se pjesmama, u kojima cirkulira vrela krv, dobro vidi da za njega jezik nije samo sistem znakova, već on zadobiva različite stupnjeve konkretizacije, napetosti i olujnosti sjećanja. Egzotizam je prisutan u više pjesama. U njima osjećamo gotovo mistično iskustvo, kada je riječ o dalekim krajevima, a to je ujedno za autora uobičajeno središte njegove osobne energije kojom nas zapljuskuje. Kod publike će, svakako, ove pjesme izazvati pozitivne čitalačke rezonancije. A ono što začuđuje, i što svakako treba istaknuti, čini se da Robert Roklicer nema bliznika u sklopu srednje generacije suvremenih hrvatskih pjesnika."
Sead Begović

***

Robert Roklicer (Vukovar, 1970.) studirao je na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti (odsjek dramaturgije). Od 1995. godine do 2000. godine radio je u novinarstvu. Honorarno radi kao scenarist za Dramski program HRT-a i Jadran film te glumi u domaćim filmovima i serijama („Sigurna kuća“, „Živi i mrtvi“, „Metastaze“, “Mamutica”...).

Do sada je objavio: "Underground", pjesme (UDUTU, 2000. i 2005.); "Kako se ubiti", priče (AG Matoš, Samobor, 2007. drugo izdanje - Izdavačka kuća Draganić, Beograd, 2007. - treće izdanje - elektroničkeknjige, 2009.); "O čemu pričaš", pjesme, (RBP, 2007.); "Oprosti, a i ne moraš", priče (AG Matoš, Samobor, 2008.); "Pivo ne ostavlja mrlje od kave", pjesme (JP, 2009.); "Tamo gdje si ti, nema paukova", pjesme (Altagama, 2010).

Zastupljen je u desetak zbornika i panorama u Hrvatskoj i inozemstvu. Član je Društva hrvatskih književnika. Voditelj je tribine Jutra poezije. Živi u Zagrebu.

Zbirka "Progonitelj i druge priče" objedinjuje petnaest ponajboljih kratkih proza iz triju knjiga: "Bestijarij" (Bestiario, 1951), "Kraj igre" (Final des juego, 1956) i "Tajno oružje" (Las armas secretas, 1959), a naslov je dobila po najduljoj od njih, posvećenoj jazz-saksofonistu Charlieu Parkeru.
Zajedničku nit tvore susreti svakodnevnog i tajanstvenog, onostranog, katkad čak jezivog. Većina priča satkana je oko motiva dvostrukog identiteta ili svijesti - postojanja u paralelnim stvarnostima ili uplitanja oniričkih elemenata u javu. Protagonisti mahom bježe od konformizma i traže autentičniji vid življenja, no zagube se u kaosu i besmislu svijeta.
Autor se pritom poigrava konvencijama/pripovjedačkim motrištima i uzročno-posljedičnim odnosima, sustavno dezorijentirajući i uznemirujući čitatelja.
Njegov rukopis objedinjuje dramatsku napetost, osjetilno bogatstvo i metanarativna promišljanja. Višeslojne i otvorene strukture Cortázarovih priča omogućuju različita tumačenja, a inovativnost i gustoća teksture donijeli su mu ugled jednog od najinspirativnijih i najutjecajnijih autora svjetske književnosti sredine 20. stoljeća.

***

Argentinski pripovjedač i romanopisac Julio Cortázar rođen je 1914. u Bruxellesu, prve godine djetinjstva proveo je u različitim europskim zemljama, a školovao se i zaposlio kao nastavnik u Buenos Airesu. Godine 1951. odlazi u Pariz, gdje živi do smrti 1984., izdržavajući se prijevodima sa španjolskog. Osobito se zanimao za jazz; njegove ludičkeelemente unosio je u svoju prozu. Od Borgesa je preuzeo supstrat metafizičke tjeskobe i koncepciju pisanja kao intelektualne igre preko granica zbilje i fikcije, te ga zbog toga gdjekad svrstavaju među neofantastičare.
Svjetsku je slavu stekao djelom "Školice" (Rayuela, 1963), ekperimentalnim antiromanom koji je postao jednim od kamena-temeljaca postmodernizma. Istodobno, u nizu zbirki pripovjedaka i novela, Cortázar se pokazao podjednako velikim majstorom kratke forme.