Algoritam je objavio roman Nihada Hasanovica 'O roštilju i drugim smetnjama (ili kako rat ne zaboravlja svoje đake)', o kojemu urednik Kruno Lokotar veli sljedeće :

Prvi roman Nihada Hasanovića "O roštilju i raznim smetnjama (ili kako rat ne zaboravlja svoje đake)" otvara se i zavodi nas scenom prvomajskog roštiljanja pokraj Une, sasvim običnom i majstorski napisanom scenom iz života ljudi na pragu tridesetih. Priroda je impresivna, meso fino miriše, pije se i zeza - neki pritom i pretjeruju - sve je baš onako kako treba biti i vrijeme je, po svemu sudeći, u smislu povijesnom i meteorološkom, čovjeku sklono. No likovi, u prvom redu Šefik, Selver i Mirela, počinju se razvijati i otkrivati u svoj svojoj, nedavnim ratom i poslijeratnim životom, izrovanoj nježnosti, otkrivaju naprsline koje iz podzemlja psihe rastu i pretvaraju se u rasjede. Normalno se pokazuje kao teško održiv ideal, a banalan liječnički propust i jedna smrt kao da su otponac koji budi strašila što čuče u lubanji. Pokazuje se da ništa nije gotovo, da je život proces koji truje, da su se, primjerice, zlostavljanja koja je Selver proživio u mrklom ratnom Mrkonjić-Gradu samo pritajila u njemu, da Šefik nakon mnogih lutanja i traženja pokušava riješiti svoju muku tako da preuzima novi identitet pa mijenja ime, dok Mirelu snalaze napadaji panike. Korijen tog demonskog što ih obuzima i polako njima ovladava pritom se ponajprije može locirati u nadosobnom, političkom, tek potom u privatno-sobnom i nasljedno-osobnom kompleksu. Jedina konkretna kolektivna i korektivna, a vjerojatno i terapeutska akcija naših junaka, pretvaranja Muzeja AVNOJ-a u suvremeni građanski klub-muzej, kao pokušaj emancipiranja od prošlosti i otvaranja prema budućnosti, neslavno šaptom propada. Hasanovićev prikaz nije dakle samo psihobiografija njegovih likova nego i satira i individualizacija povijesti bosanskog i srodnih prostora - od Mrkonjić-Grada, Sarajeva, Zagreba i Velebita do norveške zabiti - uranjanje ili barem očijukanje s globalnim i lokalnim tokovima duhovnosti, opservacija o životu, ljubavi, ratu, seksu, bolestima, opsesijama, potiskivanju...
Ovo nije knjiga za trkače, nego za bosonoge hodače, za one koji slow food pretpostavljaju fast foodu.

Nihad Hasanović (1974., Bihać) je objavio drame 'Podigni visoko baklju' (1996.) i 'Zaista?' (2000.), te zbirku kratkih priča 'Kad su narodi nestali' (2003.). Objavljivao i pjesme, priče, eseje i prijevode (uglavnom s francuskog, a ponešto i s engleskog i španjolskog) po književnim časopisima, tiskanim ili on-line.