PROMOCIJA dviju knjiga Lydie Salvayre

subota , 31.05.2008.






U sklopu Festivala europske kratke priče u Profilovom Megastoreu (Bogovićeva 7) će u ponedjeljak, 2.6.2008. u 18:00 nastupiti francuska autorica Lydie Salvayre, koja će predstavljati upravo izašle romane "Moć muha" u izdanju nakladničke kuće Aora (prevela Suzana Kubik, uredila Vera Vujović) i "Običan život" u izdanju SysPrinta.
S autoricom će razgovarati Marinko Koščec.

O autorici: Rođena 1939. u Francuskoj kao dijete španjolskih izbjeglica (od majke anarhistice i oca komunista), Lydie Salvayre živi između dva jezika, dvije povijesti i dva stila. Književnu je karijeru započela na pragu svojih pedesetih, objavivši prvi roman, La Déclaration (1990.). Studij književnosti napustila je kako bi se posvetila studiju medicine i psihijatrije. Rad u psihijatrijskoj ustanovi iz osnova joj je promijenio život i nadahnuo njezino stvaralaštvo. Danas uz pisanje i dalje radi kao psihijatrica za djecu.

O romanu "Moć muha": Glavni lik i pripovjedač u romanu "Moć muha" muzejski je vodič u opatiji Port-Royal-des-Champs, pasionirani čitatelj i poklonik misli Blaisea Pascala. U monološkoj formi protkanoj sarkazmom, filozofskim citatima, sentencama, liričnošću i izuzetnom duhovitošću, u njegovu pripovijedanju pred sucem, psihijatrom i bolničarom zrcale se problematični socijalni i obiteljski odnosi. Uz ironijski odmak, pripovjedač svjedoči o životu čovjeka nesretnog djetinjstva, otuđena u braku, izuzetno senzibilna i načitana, pravog mizantropa koji se u potpunosti poistovjećuje s misijom svoje sitne dužnosti govorenja o Pascalu muzejskim posjetiteljima (čiju površnost i suvremenost duha ne podnosi). Od početka je jasno da je priči prethodilo počinjeno umorstvo, no koga je pripovjedač ubio ostaje neizvjesno i na kraju se tek naslućuje.




KRITIKA: Svjetlana Gjoni - 'Nula Nemo' (V.B.Z., 2007.)



KRITIKA: Svjetlana Gjoni - 'Nula nemo' (V.B.Z., 2007.)

Pišući o romanu "Nula Nemo" - ovogodišnjem dobitniku V.B.Z.-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman - neki su se kritičari već upustili u špekulacije o tome kako etablirani pisci zaobilaze taj natječaj jer ne žele biti poraženi od "potpunih ili poluanonimaca i debitanata". Pritom međutim zaboravljaju kako je ovogodišnja pobjednica natječaja – Svjetlana Gjoni – ustvari prva debitantica u šestogodišnjoj povijesti te nagrade (prošlogodišnji je laureat Hrvoje Šalković prije osvajanja nagrade već imao iza sebe dva objavljena romana, iako su ga neki i unatoč tome smatrali i nazivali debitantom, a ni ostali laureati – Koščec, Mlakić, Špišić, Nura Bazdulj-Hubijar - nisu bili debitanti). Mišljenja sam da je takva situacija ustvari posljedica okrupnjavanja nakladničke scene dok su priče o taštini etabliranih pisaca, zbog koje oni navodno izbjegavaju taj natječaj, potaknute estradizacijskim motivima.

Za razliku od prošlogodišnjeg pobjednika Hrvoja Šalkovića, Svjetlana Gjoni ustrajava u samozatajnosti u intervjuima, iz kojih je moguće saznati tek kako se radi o umirovljenoj profesorici iz Zagreba. No i bez poznavanja tog podatka, čitanje njezina romana asocira upravo na školska predavanja koja se, kao što se još dobro sjećamo, gotovo u pravilu sastoje od nizanja prevelike gomile uglavnom nevažnih i suvišnih informacija. Nažalost, od slične boljke - koju bismo mogli uvjetno nazvati nekakvim 'sindromom hrvatskog prosvjetnog sustava' - pati i njezino pisanje. Istina, rukopis otvara intrigantna situacija s lešom muškarca odjevenog u žensku odjeću u poplavljenome stanu, no takav je kriminalistički motiv tek zamašnjak (pre)opširne priče o životima triju žena izloženima u zapisima koje policija pronalazi kod žene koju zatječu u spomenutom poplavljenom stanu. Čitatelj tako ustvari prati policijski prijevod rukopisa romana koji, na nagovor kćeri Ire, piše njezina majka Maša, razlažući u njemu osim svoje i kćerine, još i životnu priču vlastite majke, a Irine bake, Ane Vasiljevne.

Radi se o rukopisu prepunom asocijativnih digresivnih bljeskova koji razbijaju linearnost narativnog toka odvodeći često priču u sasvim nepredvidljivim smjerovima, što u početku zna biti intrigantno ali nakon nekog vremena počinje zamarati, posebno kad tematski primat preuzmu financijski mešetari, mafijaši i perači novca. Roman je pisan tzv. svakodnevnim, razgovornim jezikom, a osim Mašinog pripovijedanja u prvome licu, autorica pripovjednu palicu nerijetko predaje i Mašinoj kćeri Iri - studentici slikarstva u Beču - iznoseći u obliku upravnog govora neke dionice ispričane njezinim glasom, a koji rukopis osvježava elementima govora ulice, žargona i slenga. Priča je i prostorno i vremenski vrlo razvedena; brodeći različitim prostornim i vremenskim koordinatama (od logora u Njemačkoj tijekom Drugog svjetskog rata, preko poslijeratnog SSSR-a pa sve do Zagreba osamdesetih godina i ovodobnog Beča) autorica razlaže tri životne priče ali i opisuje različite socijalno-društvene i političke sisteme (rigidni sovjetski spram nešto blažeg, bivšeg našeg jugo-socijalizma, te turbulentna, tranzicijska Hrvatska i blagostanje suvremenog Beča), kao i raznolike životne stilove (umjetnosti i slikarstvu posvećena Ira, hedonizmu i narkoticima sklon homoseksualac Venio, intelektualno znatiželjna Maša, vulgarni materijalistički pragmatizam Katarine i Lojza). I inače vrlo razvedeno pripovijedanje autorica još dodatno garnira brojnim esejističkim razmatranjima mnogih tema poput suvremenog slikarstva, umjetnosti i književnosti, zdravstvenog i obrazovnog sustava ili popularne kulture osamdesetih godina, uz vrlo česte i brojne citate, i to uglavnom ruskih pisaca (najčešće Nabokova). Sve to nije bez šarma, a Svjetlana Gjoni osim velike načitanosti i upućenosti u npr. filozofiju i suvremenu kulturu ali i umjetnost nekoliko prošlih desetljeća, pokazuje i da vrlo pozorno, širom otvorenih očiju i vrlo kritički promatra svijet oko sebe. Međutim, antiklimaks otvorenog kraja priče prilično je kontraproduktivan, a i autoričina tvrdnja iz tzv. bilješke o piscu gdje kaže kako je "napisala roman jer je inače stalno prekidaju dok govori" u rukopisu nažalost također pronalazi uporište. Roman bi naime ostavljao puno bolji dojam da je autoricu i pri pisanju tu i tamo netko prekinuo - time naravno mislim na strogog urednika - koji bi građu očistio od čestih ponavljanja i brojnog suvišnog materijala koji je zagušio i onako prelabavo postavljenu fabulu za koju čitatelj nakon nekog vremena gotovo potpuno gubi zanimanje. Ukratko, Svjetlana Gjoni svakako ima što za reći, a sad joj preostaje naučiti na koji to način - uz prešućivanje manje bitnog i suvišnog - pisanim putem dojmljivo, pregledno i zanimljivo uobličiti.

Napisao Božidar Alajbegović, prosinca 2007.
objavljeno na portalu kupus.net



LEIPZIG ČITA U HRVATSKOJ: Susret hrvatske i njemačke književnosti

petak , 30.05.2008.





Susret njemačkih i hrvatskih autora, novinara i prevoditelja pod
nazivom "Leipzig čita u Hrvatskoj".

Autori Edo Popović, Ivana Sajko, Clemens Meyer i Jo Lendle nakon Leipziga ponovno se
sreću u Hrvatskoj i predstavljaju publici u Zagrebu, Osijeku i Splitu.

Prvi susret održat će se u ponedjeljak, 2. lipnja 2008. u 20.00 sati u
Goethe-Institutu u Zagrebu
gdje će se autori međusobno predstaviti, čitati ulomke iz
svojih djela i razmijeniti iskustva.
Moderatorice susreta bit će književna kritičarka i prevoditeljica Jagna Pogačnik i
njemačka književna kritičarka Katrin Hillgruber a u raspravi će sudjelovati i
novinarka Karolina Lisak-Vidović.
Ulaz je slobodan i osiguran je simultani prijevod cijelog programa.

Nakon čitanja pozivamo vas na druženje uz glazbeni program za koji će se pobrinuti DJ
duo Eddy Meets Yannah.

Ovaj svojevrsni nastavak čitanja sa Sajma knjiga u Leipzigu Goethe-Institut Kroatien
i Veleposlanstvo SR Njemačke organiziraju za hrvatsku publiku u Zagrebu, Osijeku - u
partnerstvu s Galerijom Waldinger i Splitu - u partnerstvu s Multimedijalnim
kulturnim centrom.

Sve dodatne informacije možete dobiti na tel: 6195 000, Jasmina Vukas i Petra Sapun
te na web stranici www.goethe.de/kroatien




'Festival europske kratke priče'



7. Festival europske kratke priče ove se godine održava od 1. do 6. lipnja u Zagrebu i Dubrovniku. Festivalski program i ove godine uključuje predstavljanje ponajboljih europskih i domaćih autora, autorsko čitanje priča, prevoditeljske radionice, okrugle stolove, druženja pisaca i prevoditelja s publikom i druge akcije.

Programska je koncepcija ove godine osvježena jednim novim elementom: uvođenjem zemlje partnera.

Zemlja partner Festivala europske kratke priče u 2008. je Škotska, a pisci koji će je predstavljati neki su od najnagrađivanijih i najcijenjenijih predstavnika suvremene škotske književne scene (ALAN SPENCE, LAURA HIRD, ALAN BISSETT, SUSIE MAGUIRE, KEVIN WILLIAMSON).

Uz to, jedan od najznačajnijih suvremenih mađarskih pisaca ÁDÁM BODOR predstavljat će svoju knjigu «Okrug Sinistra», a po istom poslu u Hrvatsku dolaze i francuska autorica LYDIE SALVAYRE («Običan život" i "Moć muha" ) te izvrsni katalonski pisac JORDI PUNTÍ («Tužne životinje» ), dok će na predstavljanju antologije nizozemske kratke priče «Protiv mora» sudjelovati ponajbolja mlađa nizozemska autorica, SANNEKE VAN HASSEL.

Naravno, na svaku preporuku su i ostali autori FEKP-a: otkačeni baskijski surfer WILLY URIBE; dobitnik najizdašnije svjetske nagrade za kratku priču, Irac JULIAN GOUGH, kultni talijanski pisac STEFANO BENNI, ili već nam dobro znani autor «Kandži», MARKO VIDOJKOVIĆ...

Uz strane pisce nastupa i prva domaća kratkopričaška liga (BORIS DEŽULOVIĆ, LUKO PALJETAK, RADE JARAK, SENKO KARUZA, ROBERT MLINAREC...), a nastupi se događaju na više vrućih gradskih kulturnih punktova (SC, Polukružna dvorana Teatra &TD, Booksa, Filozofski fakultet, Profil Megastore, British Council, Talijanski institut za kulturu, Medijateka...).

Ulaz na sva čitanja je besplatan, atmosfera odlična, a detaljan program i info o autorima dostupan je ovdje



Izvor : Moderna Vremena Info

PROMOCIJA dviju novih knjiga Luke Paljetka






Naklada LJEVAK i DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
imaju čast pozvati Vas na
predstavljanje
dviju novih knjiga

Luka Paljetka

PREGOVARANJA
(pjesme)
i
VANJSKI RUB
(Studije i ogledi o stranim književnostima i književnicima)



Knjige će predstaviti:
prof. dr. sc. Tatjana Jukić, akademik Tonko Maroević
Nives Tomašević, urednica i autor akademik Luko Paljetak


Voditelj Tribine je Tito Bilopavlović

Radujemo se vašem dolasku u DHK,
Trg bana Jelačića 7/I
u petak, 30. svibnja 2008. u 12 sati
!




INTERVJU: Edi Matić

četvrtak , 29.05.2008.



O svom debitantskom romanu 'Ovdje fali ženska ruka' (izd. Naklada Ljevak, 2008.) Edi Matić je za Slobodnu Dalmaciju razgovarao s Renatom Baretićem - čitaj ovdje



DHKP poziva...






Društvo hrvatskih književnih prevodilaca

Poziv svim prijateljima, a osobito neprijateljima!

U petak, 30.05. u 17 sati (petak u pet), u Knjižnici Bogdana Ogrizovića otvorit ćemo izložbu odabranih književnih prijevoda realiziranih u razdoblju od godine dana, odnosno od 1. do 2. izložbe Društva hrvatskih književnih prevodilaca.
Otvorenje će biti popraćeno s ne više od nekoliko prigodnih rečenica, no zato će one sadržavati razne tvrdnje podložne raspravi, a bit će ilustrirane i prigodnim filmom koji s tim tvrdnjama ni na koji način nije unaprijed usklađen. Taj organizirani kaos dat će priliku da se u njega uključe:

- svi izdavači koji su uspjeli izdati dobar i/ili uspješan naslov
- svi izdavači kojima su kolege prava za objavljivanje gornjeg objekta odnijeli ispred nosa
- svi oni koji usamljenički ispravljaju naše gluposti i propuste
- svi oni koji seciraju i mijenjaju ono što mi mislimo da treba ostati kako jest
- svi oni koji smatraju da treba završiti s potrošnjom papira i cjelokupnu književnost staviti na internet, a prevođenje prepustiti strojevima
- svi oni koji u ovoj izložbi vide obrise Četvrte internacionale
- svi oni koji zahvaljujući sretnom položaju studenta osim roditeljima i samima sebi u vezi s gornjom problematikom još ništa nisu ni krivi ni dužni
- svi duhovni i fizički vlasnici ozbiljnih životnih djela koji se neće dati impresionirati našom multimedijom
- i svi ostali koji nemaju pojma o čemu govorimo, ali imaju snažnu želju da u kulturi djeluju bilo konstruktivno, bilo subverzivno

Želja nam je da tako stvorene napetosti prenesemo u Klub književnika, gdje će 05.06. u 18 sati biti održan okrugli stol na temu zastarijevanja prijevoda (postoji li ono, kako izgleda, kako ga izbjeći) i pretvorimo ih u konstruktivnu diskusiju, nakon koje ćemo utrošene kalorije, jone, feromone i enzime diskutanata nastojati barem djelomice nadoknaditi zaključnim domjenkom.


U Zagrebu, 25.05.2008.

U ime društva spektakla i Organizacijskog odbora izložbe DHKP
Andy Jelčić





NOVO: Dragan Velikić - 'Ruski prozor' (Profil, 2008.)

Dragan Velikić
'Ruski prozor'

roman
Profil International
322 str. , meki uvez
cijena: 99,00 kn

Riječ izdavača


Suvremeni srpski prozaik Dragan Velikić poznat je hrvatskim čitateljima još iz razdoblja postojanja zajedničke države. Njegovi rani romani "Via Pula" i "Astragan" (tiskan u renomiranoj biblioteci HIT zagrebačkoga Znanja) imali su velik odjek i u našoj sredini, to više što se Velikić bavio gradom Pulom, koji ima povlašteno mjesto u njegovu literarnom imaginariju.
Devedesetih je Velikić postigao zavidnu međunarodnu karijeru, osobito na njemačkome govornom području, gdje mu je preveden doslovno cijeli književni opus. Unatoč rafiniranosti autorskoga intelektualističkog rukopisa, Velikićevi su romani dopirali i do šire publike te u pravilu doživljavali više izdanja.

Posljednji roman "Ruski prozor" (2007.) doživio je najveći uspjeh: ubrzo nakon objavljivanja dobio je dvije prestižne nagrade: NIN-ovu i nagradu Meša Selimović. Dosad je tiskano čak deset izdanja i prodano petnaest tisuća primjeraka knjige.

Taj trodijelni roman-omnibus govori o egzilantsko-pikarskoj sudbini Rudija Stupara, koji potkraj devedesetih bježi iz Miloševićeva Beograda, potucajući se po raznim europskim gradovima. On promišlja srpsku turobnu stvarnost, ali - kao da gleda kroz mali ruski prozor (fortočku) - prisjeća se i prošlosti; pripovijedano je to narativnom tehnikom koja je neke kritičare podsjetila na "Proljeća Ivana Galeba" Vladana Desnice.
Koliko je ljudski život uvjetovan genetskim kodom... a koliko smo kreatori vlastite sreće pod suncem... možemo li putovati kao sanjari kroz život dok "stvarni" život putuje polako pored nas? Na ta pitanja pokušavaju odgovarati junaci Velikićeva omnibusa... Ljepota ovog romana upravo je u neodređenim odgovorima na ta pitanja... iako sve ukazuje na činjenicu da od vlastite "genetski" oblikovane sudbine teško može pobjeći...



Izvor: Moderna Vremena Info


Nova besplatna elektronička knjiga





Društvo za promicanje književnosti na novim medijima (DPKM) objavilo je u okviru projekta “Besplatne elektroničke knjige” novi naslov: roman “Cipele za padanje” Lade Puljizević.
Autorica je za rukopis dobila Književnu nagradu Drago Gervais za najbolje neobjavljeno književno djelo u 2005. godini. Knjigu je 2006. godine u tiskanom obliku objavio Izdavački centar Rijeka.
Trenutno je na mrežnim stranicama projekta “Besplatne elektroničke knjige” (www.elektronickeknjige.com) dostupno 79 naslova.

Moja kritika romana Lade Puljizević 'Cipele za padanje' dostupna na ovome linku





Dobrotvorna promocija knjige blogerice Julijane Adamović





U utorak, 3. lipnja s početkom u 18 sati, u osječkoj knjižari Nova na Trgu A. Starčevića, održat će se promocija knjige priča 'Kako su nas ukrali ciganima' Julijane Adamović.

Autorica, inače socijalna pedagoginja, priče je prvo objavljivala na blogu, da bi ih tek početkom ove godine ukoričila.

Na promociji će uz autoricu govoriti i g. Martin Grgurovac i prof. Helena Voda iz izdavačke kuće Privlačica, te g. Duško Kostić iz Udruge romskog prijateljstva Luna iz Belog Manastira.

Priče ne govore izravno o Romima, već o našoj „ukradenoj“ divljoj prirodi i o pravu na različitost, a naslovna priča prevedena je i na romski jezik. Događaj će, stoga, uljepšati nastup plesne skupine koja djeluje u sklopu Udruge romskog prijateljstva.

Promocija će imati i humanitarni karakter. Naime, autorica je polovicu prihoda od knjiga prodanih do toga dana preko Interneta, kao i na samoj promociji, odlučila darovati 18-godišnjoj Dijani Bajić, voditeljici plesne skupine, koja iza sebe ima dvije teške operacije, a kao mali poticaj u daljnjem životu i radu.

Više o samoj akciji doznajte na autoričinom blogu itsprobablyme.blog.hr




Tribina HDP-a : Sjaj i bijeda književnih nagrada

srijeda , 28.05.2008.



Hrvatsko društvo pisaca

P O Z I V A VAS

u četvrtak, 29. 05. 2008. u 19 sati
u sjedište Društva, Basaričekova 24, Zagreb


na
Ciklus tribina "Grički dijalog” o temi

Sjaj i bijeda književnih nagrada


Na tribini će se raspravljati o "vrućim" pitanjima kao što su:

 Imamo li previše književnih nagrada? Kolika je im je "težina" i kako se izražava: u novcu, slavi, nakladi ili omiljenosti kod publike? Jesu li neke previše razvikane, a druge zapostavljene?
 Postoji li "red čekanja" na neke književne nagrade? Služe li neke nagrade ispravljanju prethodnih nepravdi?
 Biraju li se članovi žirija i laureati u skladu s lijevim ili desnim svjetonazorom? Je li istina da se prema sastavu žirija unaprijed može znati koga će nagraditi?
 S obzirom na to da smo mala zajednica a imamo mnogo nagrada o kojima odlučuju ljudi koji sjede i u nekoliko žirija, te ih dodjeljuju piscima koje poznaju i s kojima se druže, nije li tu riječ o onome što je članica jednog žirija nazvala "incestuoznošću domaće kulturne scene"? Kako razlikovati sukob interesa kad je npr. urednik u žiriju od takve "incestuoznosti"?
 Koliko neke nagrade pridonose estradizaciji književnosti i je li to pozitivan učinak za književnu proizvodnju?
 Prevladavaju li među nagrađenima posljednjih godina novinari-pisci – jer dobivaju najveću medijsku pozornost?
 Služe li nagrade koje daju velike kompanije njihovom marketingu ili poticanju književnog stvaralaštva?


O tim i drugim temama razgovarat će moderatorice
Jadranka Pintarić i Jagna Pogačnik
te njihovi gosti, nagrađeni pisci i oni koji odlučuju o nagradama:
Sanja Lovrenčić, Robert Perišić, Dalibor Šimpraga,
Tomislav Brlek, Stipe Ćuić, Miroslav Mićanović





Jendričkova 'Metafizika kaveza'

Ekskluzivno donosim novu pjesmu Slavka Jendrička, koju autor posvećuje 'rvackim pjesnicima' :




Slavko Jendričko
METAFIZIKA KAVEZA

posvećemo rvackim pjesnicima

Svako malo oslobođen
u kavezu slova
mladalački šizne Jendričko.

Neukrotiv razmaše se
mrežicom skuplja
sisatu svjetlost zvijezda.

Da li se i Ezra Pound
srčano sričući utopiju
okliznuo u besmrtnost.

U padu žilav
nije osjetio miris
zagorjele ljudske krvi.

Sitniš posvojene
slobode anarhizma
svom silom trpam
u sužanjsku ladicu.

No rep viri
ne predaje se
titra dok ti
ne zapali samačku sobu.

Pomakni se Ezra
da se ispružim u kavezu.




Program Festivala pripovijedanja priča 'Pričigin'



U sklopu Festivala pripovijedanja priča, splitskog 'Pričigina' (29-31. 5.) između ostaloga u prilici ste pogledati i ovo :

a) četvrtak, 29. svibnja, Dom mladih, Split, od 20 h: na temu 'Priče koje lede krv u žilama', pričama zamrzavaju: Inoslav Bešker, Emir Imamović Pirke, Nenad Stipanić, Belmondo Miliša, Faruk Šehić

b) petak, 30. svibnja od 19 h, Dom mladih, Split: polemičko predstavljanje knjige 'Radionica pisanja fikcije' Josipa Novakovića: odgovara: Nenad Veličković, zagovara: Kruno Lokotar

c) subota, 31. svibnja, 17.30, Kavana Bellevue, Split, žiri u sastavu Renato Baretić, Boris Škvorc, Kruno Lokotar proglašava pobjednike Pričiginova natječaja za najbolju kratku priču


Više o Festivalu ovdje






PROMOCIJA novih izdanja knjiga Bore Ćosića







Meandarmedia Zagreb
i klub Booksa
s osobitim zadovoljstvom
pozivaju vas na
predstavljanje novih izdanja knjiga Bore Ćosića.

Radi se o knjigama 'Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji' i 'Priče o zanatima'.

Sudjeluju:
Bora Ćosić
Zdravko Zima
Branko Čegec


Ulomke iz djela čitat će glumac
Milivoj Beader

Klub BOOKSA, 29.05.2008. u 19:00


Više o knjigama ovdje





INTERVJU: Filip David

utorak , 27.05.2008.



Prilikom nedavnog gostovanja Filipa Davida u Zagrebu povodom izlaska hrvatskog izdanja njegove knjige 'San o ljubavi i smrti' autor je dao intervju za Radio 101 u kojemu osim o svojoj novoj knjizi govori i o prijateljstvu s Mirkom Kovačem, Danilom Kišem i Borislavom Pekićem, te o svojoj suradnji s Lordanom Zafranovićem i o scenarističkom radu na filmovima 'Maratonci trće počasni krug' i 'Ko to tamo peva'

Intervju čitajte ovdje



Btw, nikako mi nije jasno zašto na internetskim strnicama Radija 101 novinari ne potpisuju svoje tekstove, intervjue isl.



Booksina tribina o suvremenoj književnoj kritici



U Booksi je u prošloga utorka održana tribina na kojoj se razgovaralo o suvremenoj književnoj kritici. Gosti tribine bili su Katarina Luketić, urednica u Zarezu, Dean Duda, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Saša Ćirić, urednik beogradskog Betona, književnog dodatka koji izlazi dvotjedno uz dnevne novine Danas, a ima i svoju internetsku stranicu www.elektrobeton.net.
S gostima je razgovarala Miljenka Buljević.

Tko je što rekao saznajte ovdje



Sa nekim se iznesenim tezama teško složiti.
Dean Duda primjerice veli: "Kakva je književnost, takva je i književna kritika. U trenutku kad je nakladništvo postalo pristojnom industrijom, umjesto da se dogodio izvjesni oblik pluralizma i jačanja književne kritike, dogodio se njen totalni kolaps."

Duda je, kako se čini, previdio da se u zadnjih nekoliko godina pojavio relativno velik broj kritičara koji pišu o domaćoj i stranoj poeziji i prozi - Boris Postnikov, Matko Vladanović, Dora Golub, Nenad Perković, Marko Pogačar, Adrian Cvitanović, Marina Kelava, Davor Šišović, Darija Žilić, Davor Mandić, Gordan Duhaček, itd. - što je, s obzirom na višegodišnju praksu istjerivanja kulturnih tema iz medija, činjenica koju valja pozdraviti.

Međutim, ovakvo ignoriranje njihova truda (i izvrtanje istine, uostalom) teško da će spomenute autore potaknuti na ustrajnost u pisanju kritika.












Promocija otkačenih ruskih klasika iz biblioteke 'Na tragu klasika!'






Disput i Hrvatsko filološko društvo iz Zagreba s radošću vas pozivaju na
promociju otkačenih ruskih klasika iz biblioteke 'Na tragu klasika!'

Riječ je o sljedećim naslovima:

- 'Sveta knjiga vukodlaka' Viktora Pelevina,
- 'Živjet ćete u Moskvi' Dmitrija Prigova i
- 'Mrtvi mogu plesati' Ilje Stogoffa


Booksa, Zagreb, Martićeva 14d – srijeda, 28. svibnja 2008. u 20 sati.


Pelevin i Prigov su, što se kaže, moderni klasici, dok je Stogoff 'klasik žanra' i kandidat za modernog klasika. Sva trojica su otkačeni, neordinarni, neponovljivi i nezaboravni.
Na druženju u Booksi o svakoj od knjiga kratke informacije (tko, što, kada i kako) izložit će književni kritičar Adrian Cvitanović,
odabrane ulomke interpretirat će dramska umjetnica Marija Borić,
a o povezanosti svjetova Pelevina, Prigova i Stogoffa s aktualnom situacijom u politici, zabavnoj glazbi i medijima govorit će prevoditeljica otkačenih klasika i urednica biblioteke Na tragu klasika Irena Lukšić.
Častit će se i odgovarajućom glazbom!

Veselimo, veselimo se svima!




INTERVJU: Pavao Pavličić




Jedan od najplodnijih i najčitanijih suvremenih hrvatskih prozaika Pavao Pavličić (Vukovar, 1946.) objavio je novi roman »Literarnu sekciju«, u izdanju Mozaik knjige, u kojemu je Varoš ponovno mjesto zbivanja kao i u nekoliko njegovih prijašnjih romana. Devet dana opsade toga panonskoga grada opisat će devetero polaznika literarne sekcije: jedna profesorica hrvatskoga, željezničar, inženjer arhitekture, medicinska sestra, urar, knjižničarka, novinarka, grafičar i student. I tek će njihove priče zajedno, sklopljene u jedan mozaik, dati cjelovitu sliku događaja koji je obilježio njihove sudbine.

O romanu Pavao Pavličić govori ovdje



Književna tribina Veronike Santo

ponedjeljak , 26.05.2008.




SFera, društvo za znanstvenu fantastiku, i knjižnica Bogdan Ogrizović
pozivaju vas da u utorak, 27. svibnja 2008. u 20h dođete na književnu
tribinu Veronike Santo
, povodom objavljivanja knjige njezinih izabranih
novela "Vrt pramčanih figura". I autoricu i zbirku predstavit će urednik
Aleksandar Žiljak.

"Posrijedi je knjiga za apsolutnu preporuku za sve ljubitelje SF-a, kao i
za književne sladokusce: prva knjiga Veronike Santo, jedne od
najistaknutijih postjugoslavenskih spisateljica znanstvene fantastike i
kućne autorice Ubiqa",
kaže Tomislav Šakić, jedan od urednika književnog
časopisa za znanstvenu fantastiku Ubiq.

Više o Veroniki Santo i njezinoj zbirci, čitajte na ovome linku





Natječaj za neobjavljeni roman





Solinska tvrka Mense medio, organizator Splitskoga gitarističkog festivala i Flamenco večeri u Solinu, raspisala je natječaj za neobjavljeni roman. Riječ je o drugom po redu natječaju kojemu je cilj pomoći autorima koji žele objaviti svoj prvijenac.

U obzir dolaze isključivo neobjavljene zbirke priča i romani, a natječaj je otvoren do 1. rujna ove godine.

Pobjednika natječaja čeka objavljivanje rukopisa, a Mense medio preuzima obvezu svih promocijskih i distribucijskih aktivnosti. Objavljivanje pobjedničkog rukopisa predviđeno je za prosinac.

Na prošlogodišnji, prvi natječaj pristigla su 32 rukopisa, a najboljim je proglašen roman »Caffetin« Danijela Vuinca. Predstavljanje njegove knjige Mense medio nastavlja u zagrebačkoj Booksi 27. svibnja.

Izvor: Vjesnik



Malo nejasno, natječaj za roman, a primaju i zbirke priča?!?





SURFAJ!





Moja rubrika SURFAJ! u kojoj na portalu Kupus.net predstavljam zanimljive blogove dopunjena je novim tekstom.

Čitajte ovdje





KRITIKA : Ernesto Sabato - 'Tunel' (SysPrint, 2005.)





KRITIKA : Ernesto Sabato - 'Tunel' (SysPrint, 2005.)

Premda autor samo tri romana (i cijelog niza knjiga eseja i kritika), Ernesto Sabato (rođ. 1911.) smatra se, uz Borgesa i Cortazara, najznačajnijim argentinskim književnikom. U svom debitantskom, egzistencijalističkom romanu 'Tunel', pisanom u obliku monološke ispovijesti jednoga ubojice, Sabato progovara o nemogućnosti komunikacije između ljudskih bića kao otponcu za put ka ludilu i (samo)uništenju.
Već naslovnim motivom tunela Sabato apostrofira svoju tematsku preokupaciju - ljudsku alijeniranost, nepristupačnost, izdvojenost i učahurenost u vlastitu samoću. Sabatova je pesimistična, mizantropska teza da ljudi žive svako u svome tunelu staklenih stijenki, a providnost njegovih zidova daje im iluziju mogućnosti komunikacije i međusobnog sjedinjenja. No upravo je ta staklena opna, taj providni zid ono sudbonosno mjesto loma u komunikaciji, ona letalna providna nepropusna prepreka koja ljude zauvijek onemogućava u približavanju jednih drugima, koja njihove međusobne odnose izobličava, a namjere izokreće. Gledane kroz staklenu membranu, tuđe grimase gnušanja i nesklonosti često se čine facijalnim izrazima simpatije i dostupnosti, pa tako, jer nisu drugo doli izobličeni izrazi prijezira i mržnje u začetku, postaju uzrocima fatalnih nesporazuma i skorašnjih emocionalnih lomova.

Svako je umjetničko stvaranje određeni (neki čak kažu, patološki) tip pokušaja komuniciranja s drugima, a u sadržinu svog artefakta svaki umjetnik (uglavnom svjesno ali velikim dijelom i bez namjere) upisuje svoje viđenje svijeta, odnosno samoga sebe, i svog mjesta u svijetu, pa recipijentovo prepoznavanje toga, za umjetnika predstavlja najizrazitiji znak bliskosti i srodnosti. Upravo se iz tog razloga Sabatov antijunak, slikar Juan Pablo Castel impulzivno zaljubljuje u djevojku koja jedina na izložbi pomnu pozornost pridaje skrivenom, a ključnom detalju na njegovoj slici - motivu prozora u kutu slike koji predstavlja umjetnikov pogled na vanjski svijet iz mračnog, samotničkog tunelskog prostora u kojemu on (i svi mi, po njemu) obitavamo. Sabato u romanu vrlo dojmljivo dočarava gradaciju slikarevih emocija i postupnu transformaciju njegove ljubavi u opsesivnom, bolesnom ljubomorom uzrokovanu mržnju, koja ga naposljetku pretvara u ubojicu svoje muze i ljubavnice. Sabatov slikar, kako sam kaže, 'ne gaji prevelike iluzije prema čovječanstvu' i 'ljude vidi prljavima, pokvarenima, kukavnima, gramzljivima, ružnima i zlima'. No, shvačajući da je i sam sastavni dio takvoga svijeta, često ga obuzima bijes samouništenja, a njegovu mizantropiju niti ljubavni emocionalni zanos ne uspijeva otkloniti. Usto je i hipersenzibilan, vrlo nepovjerljiv, sumnjičav i pretjerano analitičan, svaku rečenicu ili gestu sugovornika on je spreman do u detalje raščlanjivati, tražeći u slučajnom podizanju obrve ili titraju usne skriveno, protiv sebe upereno značenje, što uz emocionalni kaos ljubavlju izazvan, ubrzo dovodi do ubilačke paranoje.

Sabato se izražava kratkim, jezgrovitim, jednostavnim rečeničnim sklopovima, lišenim pretjeranog kićenja i elaboracija i izraženima u monološkom, kontemplativnom obliku Castelove struje svijesti. U 'Tunelu' on istražuje neistražene, mračne zakutke svijesti, dojmljivo dočaravajući grčevitu umjetnikovu borbu s vlastitim unutrašnjim demonima i opsesijama teško dokučiva porijekla. Ukupan dojam nespoznatljivosti i postupnu prevlast iracionalnog autor naglašava oniričnom, snovitom atmosferom, pa je često teško razlučiti stvaran događaj od Castelovog umišljaja ili snoviđenja.

Slikar Castel tipični je egzistencijalistički junak, neuklopljeni individualist, (samo)izopćeni intelektualac čiji nonkonformizam autoru služi za iskazivanje vlastitog svjetonazora i kritičkog stava spram tadašnje argentinske socijalno-društvene zbilje, a to posebno prepoznajemo u dvije duhovite sekvence – prilikom Castelovog susreta s Marijinim rođacima na ladanju Sabato ismijava buržoasku skorojevićku snobovštinu, dok birokratsku okoštalost i nefleksibilnost opanjkava komičnom epizodom u pošti. Slijedom toga podrazumijeva se da je rukopis premrežen brojnim esejističkim dionicama, od kojih se najzanimljivijima ispostavljaju raščlamba odnosa dobra i zla, autoironična analiza ljudske
(i umjetnikove, autorske) taštine i oholosti, te duhovit, cinično-prkosan Castelov odnos spram kritičara, kao 'pošasti koju nikad nije uspio shvatiti'.

'Tunel' je originalno objavljen 1948. godine i predstavlja prvi dio Sabatove kultne trilogije o mračnim stranama ljudske psihe, te nam ostaje nada da ćemo od SysPrinta uskoro dobiti i ostatak Sabatova troknjižja, romane 'O herojima i grobovima' i 'Anđeo uništenja'.

(Napisao : Božidar Alajbegović, svibnja 2006.
objavljeno u 'Vijencu', broj 321, 22.06.2006.)








Cjelovečernji književni dernek s Nenadom Veličkovićem





Četvrtak/Thursday, 29.05.2008.
GHETTO SALON
2nd floor
Start: 21.00 sati
Gostionica Utopia
Split


Cjelovečernji književni dernek s Nenadom Veličkovićem

Gostuju: Nenad Veličković and special guests

Program:
- 'Sto zmajeva' (priča o književnosti za mladež, javnim čitanjima i izviđačkim pohodima)
- Zloupotreba književnosti u obrazovanju (analiza školskih udžbenika u Bosni i Hercegovini)
- 'Viva Sexico!' (erotika u patrijarhalnom društvu i još mnogo više)

Biografija:
Nenad Veličković
1962. 02. maj, Sarajevo
Prijepoljčeva 22, e-mail: omnibus@bih.net.ba
web strana: www.velickovic.ba
Oženjen, kćerka.
Viši asistent na Katedri za srpsku književnost Odsjeka za književnosti naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta u Sarajevu, od 01.01.1999.
Magistrirao s tezom Politički teatar Dušana Kovačevića u maju 2006.
Član P.E.N. centra BiH.




INTERVJU: Richard Morgan

nedjelja , 25.05.2008.



Richard Morgan, jedan od najpoznatijih živućih pisaca znanstvene fantastike, za Zarez govori o položaju tog, još uvijek omalovažavanog, žanra, razlozima zbog kojih piše upravo u njemu, svojoj zahvalnosti holivudskoj filmskoj industriji koja mu je omogućila da piše što želi i ne pristaje na kompromise, korporativnim interesima kakvi su danas i o tome zašto je teško biti optimistom a zašto ipak moguće.

Razgovor čitajte ovdje



Kandidati za književnu nagradu 'Meša Selimović'

subota , 24.05.2008.






Organizacijski odbor Međunarodnih književnih susreta "Cum grano salis", koji će ove godine biti održani od 4. do 7. rujna u Tuzli, objavio je na posljednjoj sjednici odluke selektora iz BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore koji su kandidirali najbolje romane iz 2007. godine za prestižnu književnu nagradu "Meša Selimović".

Selektor Tvrtko Kulenović iz BiH nominirao je romane - Josip Mlakić "Tragom zmijske košuljice" (V.B.Z., Zagreb), Jasna Šamić "Carstvo sjenke" (Zoro, Sarajevo), Emsura Hamzić Sladoje "Jabana" (Narodna knjiga, Beograd - Bosanska riječ, Tuzla), Hazim Akmadžić "Gazi Isa-beg" (nezavisno izdanje, Sarajevo), saopćeno je iz Organizacionog odbora susreta.

Selektorica Tatjana Rosić iz Srbije nominirala je romane - Mirjana Đurđević "Čuvari svetinje" (Agora, Zrenjanin), Igor Marojević "Šnit" (Laguna, Beograd), David Albahari "Ludvig" (Stubovi kulture, Beograd), Dragan Velikić "Ruski prozor" (Stubovi kulture, Beograd) te Uglješa Šajtinac "Vok on! manifest razdraganosti" (Narodna knjiga, Beograd).

Za područje Crne Gore selektor Andrej Nikolaidis odabrao je dva romana koji će biti u izboru za nagradu "Meša Selimović" - Mirko Kovač "Grad u zrcalu" (Fraktura) i Olivera Kujundžić "Zaboravljena zemlja" (OKF Cetinje).

Zvonko Kovač, selektor za Hrvatsku nominirao je pet romana, među kojima je roman Josipa Mlakića, koga je odabrao i selektor iz BiH, te roman Mirka Kovača koga je nominirao selektor iz Crne Gore. Pored ovih romana u izbor su ušli i Sibila Petlevski "Moj Antonio Diavolo" (Fraktura, Zaprešić), Dalibor Šimpraga "Anastasia" (Durieux) te Nikola Petković "Uspavanka za mrtve" (Profil International, Zagreb).

Prema pravilima, uži izbor od pet romana do kraja kolovoza odabrat će žiri u sastavu Robert Hodel, Andrew Wachtel, Davor Beganović, Semezdin Mehmedinović i Mile Stojić.

Najbolji roman za 2007. godinu bit će proglašen na ceremoniji zatvaranja Međunarodnih književnih susreta "Cum grano salis", koja će biti upriličena u Tuzli 6. rujna.

Nagrađeni autor dobit će nagradu "Meša Selimović" za najbolji roman, statuu mastionicu i pero, te novčanu nagradu koja bi ove godine trebala iznositi 10.000 KM.

Dosadašnji dobitnici nagrade 'Meša Selimović':

2002. - Marinko Koščec, 'Netko drugi' (Hrvatska)
2003. - Irfan Horozović, 'Shakespeare u Dar es Salaamu' (BiH)
2004. - Ivica Đikić, 'Cirkus Columbia' (Hrvatska)
2005. - Ognjen Spahić, 'Hansenova djeca' (Crna Gora)
2006. - Sanja Domazet, 'Ko plače' (Srbija
)



Izvor : Knjizevnost.org


Pozivnica: deveta 'Vampirska noć u Kringi'

petak , 23.05.2008.





Književnica iz Kanfanara Marina Jadrejčić gošća je devete večeri horor-književnosti iz ciklusa «Vampirske noći u Kringi», koja će se održati u križanskom kafiću «Vampire» ove subote, 24. svibnja, s početkom u 21 sat.

Na ovoj će književnoj večeri biti predstavljena nedavno objavljena zbirka znanstvenofantastičnih i fantasy priča «Tužna madona» (u izdanju Naklade ZORO) u kojoj je Marina Jadrejčić, uz svoje klasične i višestruko nagrađivane SF priče, objavila i podulju novelu «Jure Grando», u kojoj se ovaj križanski vampir iz 17. stoljeća predstavlja u sasvim drukčijem svjetlu: kao vremenski putnik, prosvjetitelj i humanist.



Izvor: Bookaleta

NOVO : Allan Lazar, Dan Karlan, Jeremy Salter - '101 najutjecajniji lik koji nikad nije živio' (Naklada Ljevak, 2008.)


Allan Lazar, Dan Karlan, Jeremy Salter
'101 NAJUTJECAJNIJI LIK KOJI NIKAD NIJE ŽIVIO'

Područje: publicistika
Biblioteka: Biblioteka POP
Izdavač: Naklada LJEVAK
Godina: 2008
Broj stranica: 282
Uvez: tvrdi
Cijena: 159,00 Kn

Riječ izdavača


Kako su likovi iz književnosti, mitova, legendi, televizije i filmova oblikovali naše društvo, mijenjali naše ponašanje i utjecali na tijek povijesti

'101 NAJUTJECAJNIJI LIK KOJI NIKAD NIJE ŽIVIO' duhovita je knjiga u kojoj je jedna originalna ideja ostvarena na zabavan i nepretenciozan način. Čak i kada se ne slažete s izborom nekog od likova autori se trude što bolje obrazložiti uvrštavanje svojih omiljenih junaka – od Odiseja do Bonda, Jamesa Bonda, od Barbike do Miša, Mikija Miša.
Svaka knjiga koja uspijeva na istom mjestu okupiti Otela, Hijavatu, Žapca Kermita i Sherlocka Holmesa pobuđuje znatiželju i poriv da je se pročita. Autori koriste različite stilove i pristupe (jedna je priča ispričana iz pseće perspektive) a ton varira od popularnoznanstvenog do farsičnog.

Do ideje za knjigu došli smo nakon zaključka da likovi ne moraju biti stvarni da bi bili utjecajni te da izmišljene osobe imaju važno mjesto u našim životima, u nekim slučajevima i važnije od stvarnih ljudi“, rekao je jedan od autora knjige, Allan Lazar.





Nedjeljko Fabrio i Mirko Kovač dobitnici 'Nagrade Vladimir Nazor'

četvrtak , 22.05.2008.




Odluke o dobitnicima "Nagrade Vladimir Nazor" za 2007. za životno djelo i godišnje nagrade jučer je donio Odbor Nagrade s akademikom Milanom Mogušem na čelu, izvijestilo je Ministarstvo kulture.

"Nagradu Vladimir Nazor" za životno djelo na području književnosti dobio je književnik Nedjeljko Fabrio, na području glazbe baletni prvak Damir Novak, likovne i primijenjene umjetnosti akademski kipar Dušan Džamonja, na području filmske umjetnosti skladatelj Arsen Dedić, kazališne umjetnosti redatelj Georgij Paro te arhitekture i urbanizma arhitekt Ante Vulin

Godišnju nagradu na području književnosti dobio je književnik Mirko Kovač za roman "Grad u zrcalu", na području glazbe pijanistica Martina Filjak za izvedbe 1. koncerta za klavir i orkestar J. Brahmsa te Koncerta za klavir i orkestar Milka Kelemena.

Na području likovne i primijenjene umjetnosti godišnju nagradu je dobio akademski slikar Munir Vejzović za izložbe u Galeriji Kula i Palači Milesi u Splitu, na području filmske umjetnosti redatelj i scenarist Ognjen Sviličić za igrani film "Armin", kazališne umjetnosti Boris Svrtan za dramatizaciju romana "Metastaze" Ive Balenovića te za režiju i scenografiju predstave u Satiričkom kazalištu Kerempuh u Zagrebu.

Na području arhitekture i urbanizma godišnju nagradu su dobili arhitekti Lea Pelivan i Toma Plejić / Studio UP za projekt zgrade Gimnazije i Sportske dvorane u Koprivnici.

"Nagrade Vladimir Nazor" uručit će se dobitnicima na obljetnicu smrti Vladimir Nazora, 19. lipnja, na prigodnoj svečanosti u Velikoj čitaonici Hrvatskoga državnog arhiva.



Pisci fantasyja na 'Zagrijavanju'






Dragi te poštovani,

Ono što na Zagrijavanju nismo imali nikada (pored svih onih fantastičnih pisaca koji su gostovali) su pisci fantasyja!

Čast mi je dakle i zadovoljstvo najaviti da će
u petak, 23. svibnja 2008. u 19.30 h
biti predstavljena godišnja zbirka domaćeg fantasyja
'Zmajev zlatni svitak'


a govorit će se i o puno drugih lijepih stvari:

o nagradi SFERA, pisanju fantasyja i SFa, njihovim podžanrovima, te naravno o likovima&djelima naše fantasy&SF reprezentacije,

koju u petak čine:

*Irena Rašeta*
*Ivana Delač Horvatinčić*
*Nikola Kuprešanin*
*David Kelečić*
*Dario Rukavina*

te
Jedna & jedina
Spisateljica, urednica, a večeras i ko-moderatorica
*Tatjana Jambrišak*


Dođite, ne propustite
(i obavijestite zainteresiranu rodbinu, znance i prijatelje)
fantastična večer je pred nama

Roman Simić Bodrožić




Prvi riječki sajam knjiga i festival časopisa 'Kičma'






Od 29. svibnja do 1. lipnja u Rijeci će se održati prvi sajam knjiga i festival časopisa „Kičma" (Knjige i časopisi na morskoj ariji), u organizaciji udruge parNas i nakladničke kuće V.B.Z. kao partnera sajma, te uz financijsku potporu Grada Rijeke.

Četverodnevni program „Kičme" će osim prodaje knjiga i časopisa omogućiti posjetiteljima i upoznavanje autora, urednika i drugih tvoraca zaslužnih za njihovo izdavanje. Program također uključuje i rock koncerte, crtanje grafita, izložbe fotografija, razna glazbeno-scensko-likovna događanja, te svakodnevne After Partyje u jazz caffeu „Tunel".

Većina programskih aktivnosti i prodaja časopisa i knjiga održavat će se u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku (Rijeka), koji će biti središnje mjesto KIČME, i to u atriju HKD-a te Galeriji Kortil (u sastavu zgrade HKD-a).

Festival ima i svoje internetske stranice (vidi ovaj link ) na kojima je dostupan i cjelovit program događanja - vidi ovdje



Riječka promocija novog broja 'Libre libere'

srijeda , 21.05.2008.



Predstavljanje časopisa za književnost i drugo 'Libra Libera' i promocija najnovijeg broja dvadeset i dva.

datum: 27.5.2008.
mjesto radnje: Infoshop Škatula (MOLEKULA – Delta 5/I, Rijeka),
vrijeme radnje: 20.00 sati.


Teme aktualnog broja kreću se od samopomoći u preživljavanju u hororima, preko oprava za papu u svim prigodama pa sve do predstavljanja Rusulice .
kao odabranice u kategoriji najbolja blogerska književnost

Časopis će predstaviti urednici Katarina Peović Vuković i Ognjen Strpić s posebnom gošćom Sanom Perić (Rusulica).

O popularnosti casopisa govori i tragični nestanak jednog primjerka iz knjižnice Infoshopa Škatula, koji još uvijek nije pozitivno riješen :-)

Časopis je dostupan i online i to na adresi: http://www.jedinstvo.hr/libra/





'Homo necans' na 'Književnom petku'





Na ovotjednom 'Književnom petku' bit će predstavljena knjiga "Homo necans: Interpretacije starogrčkih žrtvenih obreda i mitova" Waltera Burkerta, profesora klasične filologije na ciriškom sveučilištu, autora s reputacijom jednog od najboljih poznavatelja grčke religije, njenih tajnovitih kultova, misterija, rituala i mitova.
Govoreći o obredima i ritualnom jedenju žrtvovane životinje, Walter Burkert svojevremeno je u jednom intervjuu šaljivo primijetio kako se do danas nije mnogo promijenilo budući da većini ljudi još uvijek teško pada prehranjivati se isključivo vegetarijanski jer - istinska svetkovina nezamisliva je bez poštene porcije mesa...

O knjizi će govoriti prof. dr. Vitomir Belaj i prof. dr. Hotimir Burger te voditelj tribine Boris Perić.

Tribina će se održati 23. svibnja s početkom u 20 sati u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, u Galeriji Kupola.



Zanimljivo je kako velika većina organizatora raznih tribina, promocija isl. iz svojih najava izostavlja Zagreb kao mjesto događanja.
To je već toliko učestalo da već pomišljam kako se više ni ne radi o slučajnosti...


NOVO: Elmore Leonard - 'Kaubojske priče : U 3:10 za Yumu i druge priče sa Divljeg zapada' (Šareni dućan, 2008.)


Elmore Leonard:
'Kaubojske priče : U 3:10 za Yumu i druge priče sa Divljeg zapada'

izd. Šareni dućan
prijevod: Miodrag Maričić
317 str. , meki uvez
cijena: 89,00 kn

Riječ izdavača


Vestern na papiru nikada nije umro - ta, pogledajte samo naše kioske, nakrcane tzv. kaubojskom pulp literaturom koja je ponosno preživjela nestanak "Ninje", "Hejzija" i "Luna kralja ponoći". A kaubojci na filmu? Unatoč nemirnom, ali uvijek uzbudljivom jahanju kroz povijest, uvijek su se vraćali čak i onda kada bi ih svi otpisali - bilo da su špageti eksploatacije zamijenile retro domoljublje Johna Waynea, bilo da su novodobne retro revizije nagrizle mit o poštenom revolverašu koji odlazi u zalazak sunca...
Poznato je da je Tarantino kao tinejdžer zaluđen pisanjem Elmorea Leonarda ukrao njegov roman "The Switch" iz knjižare, ne bi li ga uhvatili i kaznili... Puno godina kasnije snimio je "Jackie Brown" prema Leonardovom romanu "Rum-punč". Tarantino je pošteno platio i prava za adaptacije čak pet različitih Elmoreovih romana, a u toj hrpici naslova su njegove tipične priče o lopovluku, gangsterima, prevarantima, lakim ženama i teškim poslovima, pa sve do dobrih starih kaubojaca.

Leonard ne samo da je "znao pisati", već je na njima i započeo svoju karijeru u svijetu slova, još tamo sredinom 20. stoljeća. Takva je i knjiga koju držite u rukama: prva zbirka legendarnih Leonardovih kaubojskih priča prevedena na hrvatski jezik. Zato, ugasite TV i mobitel, ohladite kompjuter i udobno se zavalite negdje gdje vam neće smetati zvukovi automobila. I krenite na putovanje Divljim zapadom... (iz pogovora Velimira Grgića)

***

Punim imenom Elmore John Leonard, Jr., pisac je kriminalističkih romana poznat po realističnim dijalozima. Diplomirao je filozofiju na Sveučilištu Detroit 1950. Pisao je scenarije za reklame i obrazovne filmove, westerne i kratke priče. Prešao je na pisanje kriminalističkih romana 1969., objavivši «The Big Bounce».
Napisao je tridesetak romana i scenarija po kojima je snimljeno desetak filmova, a za svoj rad pokupio je sve moguće žanrovske nagrade, neke i više puta.
Nevjerojatna maštovitost, narativna energija, nabrijani dijalozi i majstorski orkestrirana poglavlja, maestralnom su Dutchu, kako ga zovu prijatelji, osigurali kultni status među poklonicima krimića.



Izvor : Moderna Vremena Info

BiH antiratna literatura





Pregled nekih od najznačajnijih antiratnih knjiga bosansko-hercegovačkih autora sastavio je Mile Lasić i objavio ovdje a nama ostaje tek žaliti što većina tih djela u hrvatskim knjižarama (još) nije dostupna.




INTERVJU: Drago Glamuzina

utorak , 20.05.2008.



Povodom izlaska romana prv(ij)enca 'Tri' Drage Glamuzine, autor je dao intervju Vjesniku – čitaj ovdje - ali nećete puno novoga saznati ako ste već čitali ovo ili ovo



Natječaj za priče, pjesme i eseje




Književni konkurs
'Ulaznica 2008'
za NEOBJAVLJENE priče, pesme i eseje


Pravo učešća na književnom konkursu Ulaznica 2008. imaju svi autori sa područja Balkana koji pišu na bhs jezicima.

Radovi se primaju do 15. septembra 2008. godine na adresu Gradska narodna biblioteka „Žarko Zrenjanin“, Trg slobode 2, 23000 Zrenjanin, Srbija sa naznakom: za Konkurs Ulaznica 2008.

Otkucani ili odštampani radovi potpisuju se šifrom, a rešenje šifre sa podacima, brojem telefona, adresom i e-mail adresom autora šalje se u posebnoj koverti koji se prilaže uz radove. Očekuje se da stigne najviše do 5 pesama, 3 priče i 3 eseja. Rukopise slati u dva primerka. Rukopisi se ne vraćaju.

Odluku o nagradama koje se sastoje od novčanog iznosa, diplome i objavljivanja u posebnom broju časopisa 'Ulaznica' doneće žiri koji će imenovati redakcija časopisa. Proglašenje dobitnika i uručenje nagrada obaviće se na završnoj svečanosti u Gradskoj narodnoj biblioteci „Žarko Zrenjanin“, u Zrenjaninu u petak, 12. decembra 2008. godine. Tom prilikom biće promovisan broj 'Ulaznice' u kojem će biti objavljeni nagrađeni radovi.

Za bliže obaveštenja obratite se na telefon +38123566210 ili na e-mail adresu ulaznica@zrbiblio.org.

Redakcija časopisa ULAZNICA




Kvirinovi poetski susreti



Dvanaesti Kvirinovi poetski susreti održati će se 30. i 31. svibnja 2008. godine u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Sisak.
Ovogodišnji dobitnik Plakete sv. Kvirina za ukupan doprinos hrvatskom pjesništvu je književnik Branko Čegec.
Nagradu za najbolju knjigu poezije autora do 35 godina starosti dobio je mladi pjesnik Franjo Nagulov iz Vinkovaca za knjigu poezije «Tanja», Naklada Breza, Zagreb, 2008., objavljenu u periodu od 1. svibnja 2007. do 1. svibnja 2008. godine.

Nagradu Branku Čegecu za ukupan doprinos hrvatskom pjesništvu dodijelio je žiri u sastavu: Milorad Stojević, Goran Rem, Slavko Jendričko i Đurđica Vuković.

Izbornica najbolje knjige mladog autora je kritičarka Sanja Jukić.

Prvog dana Susreta bit će dodijeljene nagrade laureatima i održana poetsko-glazbena večer, na kojoj će nastupiti dvadesetak renomiranih hrvatskih pjesnika, a Ludwig Bauer čitat će svoje prepjeve pjesama njemačkih pjesnika. U glazbenom dijelu programa nastupit će Drago Mlinarec.

Drugog dana Susreta bit će održan okrugli stol o poeziji Branka Čegeca. O pjesničkom opusu ovogodišnjeg laureata izlaganja će održati Milorad Stojević, Miroslav Mićanović, Goran Rem i Tvrtko Vuković.

Na Susretima će se promovirati novi trobroj 'Riječi', časopisa za književnost, kulturu i znanost, Ogranka Matice hrvatske Sisak.

Sva zbivanja održat će u prostoru Ogranka Matice hrvatske Sisak, 30. svibnja s početkom u 20 sati, a 31. svibnja u 11 sati.

Izaslanstvo pjesnika posjetit će grob kultnog pjesnika Josipa Severa na groblju u Komarevu i njegovu rodnu kuću u Blinjskom Kutu kraj Siska.

Slavko Jendričko, urednik KPS
Đurđica Vuković, predsjednica






KRITIKA: Jeffrey Eugenides - 'Srednji spol' (Vuković&Runjić, 2007.)







KRITIKA: Jeffrey Eugenides - 'Srednji spol' (Vuković&Runjić, 2007.)

Najzanimljivija osobitost prvoga romana Jeffreyja Eugenidesa ''Nevina samoubojstva'', u nas objavljenog 2004. godine, bila je njegov kolektivni pripovjedni subjekt, sastavljen od grupice adolescenata iz čije je vizure, u prvom licu množine ('mi') radnja bila ispripovijedana. Osim što ponovo, kao i u tom romanu, iz post festum pozicije pratimo događaje koji se i ovoga puta svojim najvećim dijelom odnose na protagonista adolescentske dobi, autorov je drugi roman 'Srednji spol' također ponovo izložen iz nesvakidašnje pripovjedačke pozicije. Radi se o pripovijedanju u prvome licu, tzv. Ich formi, pri čemu je posebnost u tome što 'ja' pripovjednog subjekta tijekom pripovijedanja neprestano mijenja rod – iako se kod naratora cijelo vrijeme radi o jednoj te istoj osobi, pripovjedač pojedine dionice svoga životopisa izlaže iz pozicije ženskoga roda dok neke druge pripovjeda koristeći se prvim licem muškoga roda. Tomu je tako iz razloga što je glavni lik i pripovjedač/ica romana ''Srednji spol'' Callieope Stephanides ustvari – hermafrodit. Odnosno, kao što sam u prvoj rečenici romana objašnjava: ''Rodio sam se dva puta: prvi put kao curica, jednog neobično bistrog detroitskog dana bez smoga u siječnju 1960.; i onda ponovo kao dečko tinejdžerske dobi, u hitnoj službi kraj Petoskeya u Michiganu, u kolovozu 1974.''

Callieope Stephanides se dakle rodila i rasla kao djevojčica dok s četrnaest godina nije shvatila da je zapravo dječak. Dječak je u međuvremenu odrastao, promijenio ime u Cal te se zaposlio u diplomaciji, i sada, u dobi od 41 godine pripovijeda svoju životnu priču i povijest svoje obitelji. Odnosno, Cal Stephanides opisuje vrtoglavo putovanje jednog recesivnog mutiranog gena kroz vrijeme, od 1922.g. kada njegovi baka i djed pred ratnih vihorom koji je poharao Grčku bježe u Ameriku gdje se rađaju njegovi roditelji, te, naposljetku, i on. Odnosno, ona. Prvotno zamišljena osobna priča jednoga hermafrodita tako se s vremenom - roman je nastajao oko 8 godina - pretvorila u zanimljivu, ambicioznu i vrlo vješto ispripovjedanu romanesknu sagu o tri generacije jedne grčke doseljeničke obitelji koja obuhvaća osamdesetak godina složene obiteljske povijesti – priču o doseljeničkom grčkom paru u potrazi za boljim životom u Novom svijetu, njihovoj prilagodbi novoj sredini i životu u uvjetima neimaštine ali i s velikom incestnom tajnom na dušama (Callieni baka i djed su ustvari brat i sestra!), zatim priču o ostvarenju Američkog sna njihovog sina, a Callienog oca Miltona, te naposljetku priču o odrastanju jednog hermafrodita koji se na vrlo bolan način suočava sa svojom različitošću.

Grad Detroit u romanu nije tek puko poprište događanja već autor svoj rodni grad promovira u važnog čimbenika radnje s pažnjom poprativši pozitivne i negativne mijene koje je tehnološki razvitak tome gradu i njegovom stanovništvu donio. Eugenidesovi junaci suvremenici su ali i sudionici važnih društvenih i povijesnih događaja - od tzv.Velike depresije i Prohibicije, preko industrijalizacije i uspona Fordovog automobilskog carstva, te Drugog svjetskog rata i detroitskih rasnih nemira pa sve do afere Watergate, vijetnamskog rata i seksualne revolucije. Pažljiva kontekstualizacija obiteljsku sagu postupno pretvara u društveno-socijalnu i političku kroniku osamdesetogodišnje povijesti detroitskog društva, ali onkraj potrebe za kritičkim komentarom s vremenske distance. Autor naravno ne propušta popratiti i suptilne mijene koje se dešavaju unutar obitelji Stephanides i njihovih članova jer se oni od konzervativne pravoslavne siromašne obitelji postupno pretvaraju u potpuno amerikaniziranu dobrostojeću porodicu višeg srednjeg staleža, koja, unatoč odbacivanju utega religije ipak ne zanemaruje u potpunosti običaje, tradiciju i nasljeđe sredine iz koje potječe. Eugenides u svom romanu iz različitih uglova tematizira identitet i identitetne mijene, ali osim onih najizrazitijih promjena poput Callienih spolnih odnosno rodnih kao i onih promjena kojima je izvorište u emigrantskoj sudbini protagonista, bitnu identitetnu mijenu iskusit će i Callieni roditelji (po pitanju klase) ali i njezini djed i baka (s uzrokom u incestu, ali i neposredno prije toga kada prilikom putovanja do Amerike pred suputnicima na brodu utjelovljuju izmišljene identitete).

Svoj vrhunac roman doseže sedamdesetih godina kada Callie ulazi u pubertet i počinje zapažati razlike između sebe i svojih vršnjaka. Tu autor dolazi na teren svoga prethodnog romana ''Nevina samoubojstva'' ponovo se iskazujući majstorom u psihologizaciji i umješnoj literarizaciji nemira, nesigurnosti i tjeskobe kojima dotadašnju djecu ''nagrađuje'' zakoračenje u adolescentsku dob. Izraženoj dramatičnosti u Callienom slučaju pritom naravno doprinosi njezina stvarna različitost, a ne tipična adolescentska umišljena ''drukčijost''. Najzanimljivijim se dionicama ispostavljaju one koje prate Callieno otkrivanje seksualnosti popraćeno zaljubljivanjem u školsku kolegicu. Svoju potajnu istospolnu ljubav Callie bunuelovski naziva ''Mračni predmet želja'', a autor se i putem imena nekih drugih svojih junaka (npr. Desdemona, Milton i Talia, ali i Callieno spolno 'stanje' koje u sebi nosi imena grčkih bogova, te ime koje Callie duguje muzi epskog pjesništva i govorništva) dodatno referira na mitologiju i književnost, implicirajući time neporeciv i vrlo važan utjecaj baštine i nasljeđa, a kojim je - onim genetskim dakako - i Calliena sudbina obilježena. Ipak, Callie se opire fatalizmu ne pristajući na ulogu objekta medicinskih eksperimenata. Njezin bijeg od operacije (a koji je dovodi do epicentra seksualne revolucije i hipi pokreta San Franciska) tijekom kojega ona odbacuje svoj ženski spol i počinje živjeti kao muškarac Eugenides iskorištava kako bi roman obogatio novim žanrovskim slojem. Tako dotadašnja obiteljska saga s elementima društveno-socijalne kronike, ljubavne priče i Bildungsromana naposljetku poprima i pikarske značajke romana ceste.

Roman je strukturiran linearno, kronološkim epizodičnim nizanjem događaja iz života triju generacija obitelji Stephanides izloženih, kako je već rečeno, od strane glavnog lika koji je ujedno i pripovjedač. Eugenides je prvenstveno usredotočen na fabulu i tečno izlaganje priče ali u njegovu izričaju nema ni natruha šabloniziranosti većine bestselerske američke proze; njegov diskurs nije nezanimljivo 'ravan' i banalan niti sveden isključivo na svoju fabularizacijsku funkcionalnost, već je garniran čestim ubodima inteligentna, na ironiji bazirana humora ali i nanosima nostalgije kojima je začinjena retrospekcija prošlih vremena (a što je posebno primjetno pri reminiscencijama sedamdesetih godina, što je i razumljivo kod autora rođenog 1960.godine). Tijekom pripovijedanja Cal u nekoliko navrata izražava želju da priču o svojoj obitelji jednoga dana zapiše, pa treba žaliti što roman nije izložen u takvome obliku. Osim što bi priča time dobila čvršći okvir i bolju zaokruženost Cala bi eventualno suočavanje sa sobom kao književnim likom možda potaknulo na problematizaciju odnosa književnosti i stvarnosti, čime bi roman dodatno dobio na slojevitosti. Primjedba o zapostavljanju nekih likova koji se zatim iznenada ponovo pojavljuju u priči također bi se možda mogla uputiti ali bi - kao i prethodno iznesena zamjerka - predstavljala pretjerano zanovijetanje u slučaju vrlo dobrog, ambiciozno zamišljenog ali nimalo pretencioznog, tečnog, zanimljivog, vješto napisanog i duhovitog romana, prepunog zanimljivih događanja i pamtljivih dionica, a koji Jeffreya Eugenidesa čini jednim od najzanimljivijih suvremenih američkih autora.

Napisao Božidar Alajbegović
objvaljeno u Vijencu, broj 370, svibnja 2008.)





Tribina HDP-a : Jasenka Kodrnja

ponedjeljak , 19.05.2008.





U srijedu, 21. 5. u 19 sati
U HDP-u, Basaričekova 24, Zagreb,u ciklusu tribina "Dekonstrukcije"
održat će se
razgovor sa Jasenkom Kodrnjom
o njezinoj nedavno objavljenoj knjizi
'Žene zmije- rodna dekonstrukcija'.

Riječ je o knjizi koja prikazuje promjenu teorijskog i svjetonazorskog koncepta kada je riječ o ženi, rodu i spolu tijekom posljednjih trideset godina.

Voditeljica Darija Žilić

Više o autorici ovdje


NOVO: Frank McCourt - 'Učitelj' (Algoritam, 2008.)



Frank McCourt
'Učitelj'

roman
izd. Algoritam
prijevod: Predrag Mavar
ilustracija: Nenad Martić
godina: 2008
naklada: 1000
stranica: 268
uvez: meki
cijena : 129,00 kn

Riječ izdavača


Trideset godina Frank McCourt predavao je engleski jezik u srednjim školama i koledžima New Yorka, pokušavajući održati osjetljivu ravnotežu između privlačenja pažnje svojih učenika, zadovoljavanja nerijetko suludih zahtjeva školske administracije i roditelja i uživanja u onome što radi. Nakon mnogo puta primijenjene metode pokušaja i pogrešaka, otkrio je ono što mu je poslužilo kao kamen temeljac u njegovom učiteljskom radu – vlastito životno iskustvo. Na početku njegove učiteljske karijere, Franku McCourtu nije palo na pamet da bi se njegovo iskustvo traumatičnog odrastanja u Limericku, koje je maestralno opisao u klasiku suvremene književnosti, Angelinom prahu moglo pretvoriti u dragocjeni nastavni plan. Njegovo ga je, naime, obrazovanje poučavalo drugačije – nikada ne govoriti o osobnim iskustvima, buditi u učenicima strah, biti strog i nikada u potpunosti zadovoljan učeničkim postignućima. McCourt je, naprotiv, bio previše zainteresiran za svoje učenike i previše voljan (raz)otkriti samog sebe kako bi im pomogao na njihovom životnom putu, ali i – svom.

Nakon bestselera 'Angelin prah' i 'Irac u New Yorku', u trećem dijelu svoje memoarske proze - romanu 'Učitelj' - neizrecivom lakoćom pripovijedanja Frank McCourt će se pozabaviti teškoćama i radostima koje donosi učiteljski poziv, tako podcijenjeno i toliko zahtjevno zanimanje, pokazujući nam kako je ono više od postizanja dobrih rezultata na testovima i dobrih ocjena – ono je obrazovanje u punom smislu te riječi, formiranje umova i učenje mladih ljudi kako misliti vlastitom glavom. Od dobitnika nebrojenih književnih nagrada i titulom ovjenčanog profesora godine 1976. u Americi stiže nam još jedna nezaboravna priča o tri desetljeća učiteljskog iskustva koja će popuniti praznine i zaokružiti jednu od najzanimljivijih, najpotresnijih i najdojmljivijih osobnih ispovijesti.

U prijevodu Predraga Mavara i uz ilustraciju Nenada Martića, nakon poduže pauze, Zlatko Crnković predstavlja vam pedeset prvi naslov u svojoj biblioteci.



'Prvi Festival pop književnosti'






Od 29. svibnja do 1. lipnja 2008., u Studentskom Centru u Zagrebu održat će se 'Prvi Festival pop književnosti' po imenu 'KLIKER!

Što ovaj Festival čini jednistvenim?

KLIKER! je prvi festival u Hrvatskoj koji spaja književnost s popularnom kulturom kao što je film, glazba, strip, performance, fotografija, video itd. S obzirom na to, posjetitelji ce po prvi puta moći vidjeti drugačije književne žanrove kao što je video književnost, književni performace, stand up poezija i mnoge druge - od kojih će neki nastati uživo na festivalu! Također, po prvi puta će se u Zagrebu okupiti mlađa generacija književnika s područja cijelog Balkana ( iz BiH, Srbije, Slovenije, Crne Gore i Hrvatske!) - i spojiti svoju književnost s popularnom kulturom

Književni buvljak, poezija u balonu, poezija na travi, čitanje na uho, čitanje s razumjevanjem, rock poezija i koncerti samo su neke od stvari koje će se, također, događati tokom festivala!

A cijelom programu, rasporedu, gostima i općenito o festivalu možete saznati
na sajtu SC-a - vidi ovdje




Književna večer : pjesnici otoka Krka





Gradska knjižnica Krk
poziva sve ljubitelje poezije
na poetsku večer

'NAŠI PJESNICI'

23.05.2008.
Gradska knjižnica Krk
s početkom u 20,30 h


Sudjeluju:
Nikola Kraljić (Omišalj)
Marina Valković (Vrbnik)
Elfrida Matuč Mahulja (Krk)

DOBRODOŠLI!!!





Program 'Foruma Tomizza'

nedjelja , 18.05.2008.



Međunarodni književno-znanstveni skup »Forum Tomizza« u organizaciji umaške Gradske knjižnice i koparskih Primorskih novica, ove godine pod radnim naslovom »Off Limits«, počet će u srijedu, 21. svibnja, u Trstu. Na simpoziju će tog popodneva u Narodnom domu govoriti nekoliko uglednika, nakon čega će biti predstavljen zbornik »Tomizza 2005.-2007.«. Navečer će na literarnom koncertu Artistra u restoranu Time out nastupiti književnici Laura Marchig, Josip Osti i Milan Rakovac te glazbenici Klarisa Jovanović i Vasko Atanasovski.
Dan kasnije program se seli u Kopar u palaču Armeriju gdje će se ponovno tijekom dana održati simpozij. Popodne će sudionike u literarnu šetnju Tomizzinim itinerarijem voditi Martina Gamboz i Mario Steffe, uslijedit će predstavljanje kiparske intervencije u prostor »Labirint« autora Beline i dvorište Fakulteta za humanistiku, a navečer je opet zakazano druženje uz Artistru u Zajednici Talijana »S. Santorio«. Umag će manifestaciju ugostiti u petak u Zajednici Talijana koja nosi ime slavnog književnika rođenog u Materadi na kojem će sudjelovati brojni govornici.
Pogranični kulturni forum promiče ideju povezanosti svih naroda koji žive na pograničnom prostoru, posvećen je Tomizzi (1935. - 1999.) i bavi se temama suživota kao temeljnog načela njegovog života i književnog opusa. Voditelj projekta je Milan Rakovac.
Na temu »Off Limits« raspisan je međunarodni književni natječaj »Lapis Histriae« za izvorne i neobjavljene tekstove na jednom od jezika ili narječja regije. Ocjenjivački sud odabrat će najboljeg autora koji će postati počasni gost 9. susreta uz granicu. Nagrade će biti dodijeljene u petak navečer u umaškoj Gradskoj knjižnici, nakon čega će ovogodišnji Forum Tomizza biti zaključen Artistrom na kojoj će nastupiti Daniel Načinović, Edi Shukriu, Roberta Razzi, Luigi Nacci, Gašper Malej, Isabella Flego, Alfredo Lacosegliaz, Ricchi Bosazzi, Mojca Maljevac, Drago Mislej Mef, Dario Marušić i Livio Morosin & band.



Izvor : Glas Istre

Zvonko Todorovski nagrađen za roman 'Vjetrovi Lampeduze'



Na književni natječaj za Nagradu ANTO GARDAŠ za 2007., koja se dodjeljuje drugi put za dječji roman ili zbirku priča, pristigla su 24 naslova.
Žiri koji je radio u sastavu Branka Primorac, predsjednica, Tito Bilopavlović i Stjepan Tomaš, na sjednici 3. travnja 2008. donio je jednoglasnu odluku da nagrada pripadne Zvonku Todorovskom za roman "Vjetrovi Lampeduze" u izdanju Naklade Lukom iz Zagreba.

Opširnije na ovome linku



NOVO: Vasilis Aleksakis - 'Poslije Krista' (Vuković&Runjić , 2008.)

subota , 17.05.2008.

Vasilis Aleksakis
'Poslije Krista'

izd. Vuković&Runjić
prevela Mihaela Vekarić
dimenzije: 215 x 140 mm
stranica: 232
uvez: meki šivani
Cijena 109 kn

Riječ izdavača


'Poslije Krista', djelo hvaljenoga grčko-francuskog prozaika Vasilisa Aleksakisa, neobičan je žanrovski hibrid na razmeđu romana i kulturne studije koji plijeni uzbudljivom pitkošću štiva. Saga počinje kad 89-godišnja bogatašica Nausikaja zamoli svoga stanara, mladoga studenta povijesti, da istraži redovničku zajednicu grčke Svete Gore, autonomne monaške republike koja na brdu Atos okuplja dvadeset manastira. Junaka će istraga odvesti tisuću godina u prošlost, u doba gradnje prvog manastira, ali i dalje u davninu, u vrijeme prvih stanovnika Atosa.
Doznat će kako se kršćanstvo nametalo kroz stoljeća, te kako je i starogrčki politeizam imao svoje mučenike. Srest će niz fascinantnih likova koji će mu malo-pomalo slagati mozaičnu sliku uloge bizantskog pravoslavlja u grčkoj povijesti i suvremenom životu, no traganje će mu pružiti i osobit uvid u vlastiti, osobni i obiteljski odnos prema toj kulturnoj tradiciji. Naposljetku će iz prve ruke upoznati monašku zajednicu Svete Gore, koja i danas uživa silan utjecaj u političkom životu zemlje i čije se povlastice nitko ne usuđuje osporiti.
Roman 'Poslije Krista' dobitnik je Velike nagrade za roman Francuske akademije 2007.

«'Poslije Krista' nije povijesni vjerski tekst, ali ni klasično fikcionalno djelo, nego nov oblik romana koji obuhvaća stari i novi svijet, pripovijeda prošlost koja neprestano izmiče i dojmljivo progovara o suvremenom životu, njegovim povlasticama i tajnama, zabranama i tjeskobama. […] Aleksakisovo velikodušno pismo spaja narodsku raspojasanost i bizantsku eleganciju.»
francuski književni časopis Lire, rujan 2007.

«U ovome inicijacijskom tekstu u nijansama sna na javi Aleksakis nam donosi drevne slikovite legende, pregršt izgubljenih ikona koje su se naposljetku ipak otele zaboravu i čudesnu povorku likova, jedan osebujniji od drugoga. Poslije Krista pravi je hvalospjev znatiželji.»
francusko izdanje časopisa Elle, rujan 2007.

Rođen 1944. u Ateni, Vasilis Aleksakis u Francusku stiže sa 17 godina. Zavidnom će brzinom naučiti francuski jezik i početi se baviti književnim novinarstvom. Prvi roman, 'Le Sandwich' (1974), napisat će na francuskome. Već trideset godina živi na relaciji Pariz-Atena. Objavio je dvadesetak romana i zbirki pripovijedaka, među kojima se ističu 'Talgo', 'Paris - Athenes', 'Avant', 'La langue maternelle' (dobitnik prestižne francuske nagrade Médicis), 'Les mots étrangers' i 'Je t'oublierai tous les jours'. Najnoviji mu je roman 'Poslije Krista' (2007) donio jedno od najvećih francuskih književnih priznanja, Veliku nagradu za roman Francuske akademije.




ZSK - subota, 17.05.2008.





ZSK - subota, 17.05.2008.
Profilov Megastore, Zagreb

12:00 - Knjiga ispod čekića
Sandra Babac: 'Drugo stanje'
sudjeluju: Julijana Matanović, Sonja Šarunić, Tanja Radočaj, Gordana Baljak, Barbara Finderle i Sandra Babac
13.00 - Knjiga ispod čekića
Predrag Lucić: 'Ljubavnici iz Verone'
sudjeluju: Miloš Đurđević, Katarina Luketić i Predrag Lucić
14.00 - Konferencija za novinare
'Knjiga u centru' (najava festivala PAZI, KNJIGA!)
sudjeluju: Mihaela Marija Perković, Ana Đokić i Ratko Bjelčić
18.30 - Do posljednjeg slova
Dragan Velikić: 'Ruski prozor'
ovogodišnji dobitnik NIN-ove nagrade
sudjeluju: Velimir Visković, Jagna Pogačnik i Dragan Velikić
20.00 - ZSK Specijal : NOVI HRVATSKI ROMAN
Darko Lukić: 'Bijeg od budućnosti'
sudjeluju: Andrea Zlatar, Drago Glamuzina, Darko Lukić
ulomke iz romana čita Leona Paraminski








12. međunarodni susret izdavača u Pazinu

petak , 16.05.2008.






U Pazinu će 16. i 17. svibnja biti održan 12. međunarodni susret izdavača »Put u središte Europe«, a tema skupa bit će književnost i javnost.
Dio programa bit će posvećen Albertu Goldsteinu, legendarnom uredniku, izdavaču, književniku i prevoditelju, koji je preminuo prošle godine, a bit će priređena i izložba prošlogodišnje književne produkcije izdavačke kuće što ju je vodio Goldstein, Izdanja Antibarbarus iz Zagreba.
Osnovni je cilj susreta »Put u središte Europe«, što ga je 1996. godine pokrenuo Austrijski kulturni forum, okupljanjem nakladnika iz različitih srednjoeuropskih zemalja potaknuti razmjenu nakladničkih projekata te poticati prevođenje književnosti iz zemalja iz kojih dolaze nakladnici na jezike zemalja njihovih partnera. Ove će godine tako, među inima, na susretima gostovati Jovan Nikolaidis iz beogradske izdavačke kuće »Plima«, Tanja Tuma iz ljubljanske Založbe Tuma, Igor Brlek i Mitija Čander iz Študentske založbe u Ljubljani, prevoditeljica Ljiljana Avirović i mnogi drugi.
Na književnoj večeri, u petak, predstavit će se nagrađeni autori 11. susreta izdavača - Branko Čegec, čija je kuća Meandar lani proglašena izdavačem godine, Igor Grbić i Srđa Orbanić, koji su dobili Županijsku nagradu za prijevod djela o Istri, knjige Nelide Milani Kruljac »Nezamjetne prolaznosti« (Čakavski sabor), i Albino Crnobori, koji je osvojio istu nagradu za djelo o Istri - za knjigu »Pedeset pulastri« (Profil).
Među piscima koji će sudjelovati na susretima bit će Delimir Rešicki, Robert Perišić, Ivica Prtenjača, Daša Drndić, Edo Popović, Senko Karuza (koji je lani nagrađen stipendijom Mreže gradova za knjigu »Teško mi je reći«,Profil) te Snežana Bukal, koja je osvojila istu stipendiju za knjigu »Milion, libar Marka Pola«.
Nakon što je noseća tema lanjskoga susreta izdavača u Pazinu bila »Smrt knjižara«, ove će se godine okrugli stol održati s temom »Književnost i mediji«, koji će voditi Miroslav Mićanović. Skup će završiti objavom imena ovogodišnjih nagrađenika. Organizator susreta je Pučko otvoreno učilište u Pazinu.

piše Sandra-Viktorija Antić,
izvor : Vjesnik



'Jutra poezije'




subota 17.05.2008.g, u 11 sati

'jutra poezije'
u
buffetu
'Pod starim krovovima'
Basaričekova 9, Zagreb

Gostuju pjesnici
Hrvatskog književnog društva ''Osvit''
:

Sanja Kozlica
Nadija Rubeša
Tatjana Udović
Lazar Radmanović
Valerio Orlić


voditelj: Saša Meršinjak




Greške u koracima - nagrada 'roman@tportal.hr'



Eto, saznali smo i ime dobitnika nagrade T-portala za najbolji roman u 2007. , teške 100 tisuća kuna - Dalibor Šimpraga , autor romana 'Anastasia' (izd. Durieux).

Obrazloženje ovdje

Dobar odabir, iako bih osobno nagradu dao Daši Drndić za roman 'Sonnenschein'.

Nažalost, što se tiče ispunjavanja obećanja, žiri kao da je imenovan od strane Sanadera - T-portalovci su naime zanemarili ove svoje riječi vidi ovaj link :

''Posebnost u radu žirija koji će odlučiti o dobitniku nagrade roman@tportal.hr bit će zadatak naslovljen 'Žirirana lektira'. Svaki će član prilikom iščitavanja prošlogodišnjih romana voditi svoj dnevnik čitanja te u konačnici predstaviti ulomke, karaktere, opise i situacije koje smatra najboljim ostvarenjima u romanima s uže liste kandidata. 'Žirirana lektira' bit će objavljena na internetskoj stranici roman.tportal.hr, na kojoj od 4. veljače možete pronaći sve bitne informacije o novoj hrvatskoj književnoj nagradi.''

'Žirirana lektira' nažalost još uvijek nije objavljena na internetskoj stranici roman.tportal.hr.

Također je šteta što ni ovaj žiri nije odolio incestuoznosti (čitaj: sukob interesa) - jedan od članova žirija nagrade „roman@t-portal.hr“ (mislim na Romana Simića Bodrožića) urednik je kod izdavača (Profil) koji je imao više naslova u konkurenciji, a taj je izdavač (Profil) ujedno i organizator Zagrebačkog sajma knjiga, a koji je, gle čuda, suorganizator te iste nagrade.

Ipak, među finalistima nije bilo knjige u izdanju Profila, pa ćemo im to ovoga puta progledati kroz prstiće (prvi mačići, itd.)...

Na kraju, poželimo organizatorima i članovima žirija još veću količinu dobrih romana u ovoj godini.




INTERVJU: Borben Vladović




Borben Vladović istaknuti je pjesnik, prozaik, scenarist, književni i likovni kritičar.
Godinama je već glavni urednik edicije Mala knjižnica Društva hrvatskih književnika, a za njegova mandata u toj su knjižnici dosad objavljena čak 74 naslova. Mnoge knjige iz toga niza nagrađene su uglednim književnim nagradama.
Ipak, paradoks je, što graniči s kulturnom sramotom, da novinari kulturnih rubrika dosad nisu smatrali važnim o toj ediciji porazgovarati s urednikom.

'Vijenac' na ovome linku donosi prvi cjeloviti razgovor o spomenutoj ediciji tijekom Vladovićeva uredništva.





Predstavljanje knjige Divne Vuksanović 'Filozofija medija'



Sekcija za filozofiju medija Hrvatskog filozofskog društva
Poziva na
UVODNA PREDAVANJA U RAZGOVORE
O FILOZOFIJI MEDIJA

(uz predstavljanje knjige Divne Vuksanović 'FILOZOFIJA MEDIJA')

Ponedjeljak,19. svibnja 2008 u 18. sati
Klub sveučilišnih nastavnika, Andrije Hebranga 17, Zagreb



Nakon razgovora o McLuhanovoj knjizi 'Razumijevanje medija', na tribinu naše Sekcije pozvali smo autoricu knjige FILOZOFIJA MEDIJA, ontologija, estetika, kritika, Divnu Vuksanović. Želja nam je, zajedno, multimedijski, misliti, propitivati i predstavljati potrebu i domete moguće - filozofije medija.
Uz autoricu, Divnu Vuksanović, o knjizi 'Filozofija medija', govorit će i Sead Alić.

*****

Divna Vuksanović rođena je u Beogradu, 1965. godine. Diplomirala je na Fakultetu dramskih umjetnosti (Odsjek: Menadžment u kulturi, pozorišna i radio produkcija) i na Filozofskom fakultetu u Beogradu (Odsjek za filozofiju). Magistrirala je 1993. ( Teatrologija), a doktorirala 1998. (područje suvremene filozofije i estetike) na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Od 1992. godine, na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu, predaje Menadžment u kulturi i Medije masovnih komunikacija, a od 2001. Estetiku i Teoriju kulture. Na interdisciplinarnim master i doktorskim studijama Univerziteta umjetnosti u Beogradu - Grupa za teoriju umjetnosti i medija, prof. dr Divna Vuksanović predaje Teoriju medija i Estetiku komunikacija. Autorica je do sada objavila preko 70 znanstvenih i stručnih radova u domaćoj i stranoj periodici, dve znanstvene studije (Barokni duh u savremenoj filozofiji: Benjamin, Adorno, Bloh, 2001., i Aesthetica Minima, 2004. godine), kao i 9 knjiga iz oblasti književnosti. Članica je Izvršnog odbora Estetičkog društva Srbije i urednica edicije “Multimedia” izdavačke kuće Clio iz Beograda.

Sead Alić - Na poslijediplomskom doktorskom studiju književnosti u Rijeci obranio doktorat Filozofija i književnost, Od ideologija zavođenja do manipuliranja medij(im)a.
Na poslijediplomskom doktorskom studiju filozofije u Zagrebu, prijavio doktorsku radnju: Filozofija medija Marshalla Mcluhana



ZSK - petak, 16.05.2008.






ZSK - petak, 16.05.2008.
Profilov Megastore, Zagreb

12:00 h - Knjiga ispod čekića
Srećko Lorger: 'Dalmatinske riči'
sudjeluju: Ervin Jahić i Srećko Lorger
16.00 h - Predstavljanje nakladničkih kuća
Dvostruka duga - Adrian Predrag Kezele: 'Tajna i Oblak'
sudjeluju: Aleksandra Hampamer i Adrian Predrag Kezele
17.00 - Predstavljanje nakladničkih kuća
DPKM (Besplatne elektroničke knjige)
sudjeluju: Krešimir Pintarić i Ivica Prtenjača
18.30 - Do posljednjeg slova
Vjeran Katunarić: 'Lica kulture'
sudjeluju: Žarko Paić, Rade Kalanj i Vjeran Katunarić
20.00 - ZSK Specijal :NOVI HRVATSKI ROMAN
Pavao Pavličić: 'Literarna sekcija'
sudjeluju: Tomislav Brlek, Zoran Maljković i Pavao Pavličić




Natječaj za nagradu 'Albert Goldstein'

četvrtak , 15.05.2008.






U svibnju 2008. navršava se godina dana od smrti hrvatskog izdavača, urednika, književnika i prevoditelja Alberta Goldsteina (1943-2007). Tim povodom Austrijski kulturni forum uvodi godišnju nagradu za objavljivanje suvremenog austrijskog djela na hrvatskom jeziku. Nagradom se odaje počast četrdesetogodišnjem djelovanju ovog istaknutog hrvatskog i europskog nakladnika koji se snažno zalagao za objavljivanje austrijske književnosti.

Nagrada se dodjeljuje kao jednokratna potpora za promicanje nakladništva, u iznosu od 2000 eura, jednom hrvatskom nakladniku za objavljivanje jednog suvremenog austrijskog naslova (proza ili poezija).

Nominacije, koje uključuju prijedloge jednog naslova, kratki opis projekta, životopis austrijskog autora / autorice kao i financijski plan za izdavanje naslova, predaju se najkasnije do 15. lipnja Austrijskom kulturnom forumu, Gundulićeva 3, 10 00 Zagreb, email: literatur@kulturforum-zagreb.org.

Odluka o dodjeli novčane potpore bit će objavljena 1. srpnja 2008.

Naslov mora biti preveden najkasnije do 1. listopada 2008. Po objavljivanju naslova, Austrijski kulturni forum dodatno će financirati i, zajedno s nakladnikom, organizirati austrijskom autoru ili autorici nagrađenog djela putovanje u Hrvatsku, te održavanje književnih večeri uz čitanje iz vlastitih djela.



Izvor: Culturenet.hr



Milovanu Tatarinu nagrada DHK-a





Knjiga Milovana Tatarina "Ljubavi nebeske, ljubavi zemaljske" koju je Disput objavio prošle godine, na nedavno završenim Marulićevim danima u Splitu dobila je nagradu Društva hrvatskih književnika (DHK) "Judita" kao najbolja knjiga o hrvatskoj književnoj baštini u 2007.

Više o knjizi ovdje





19 kandidata za književnu nagradu 'Ivan Goran Kovačić'





Iz prošlogodišnje plodne književne produkcije hrvatskih pisaca, žiri (u sastavu Helena Sablić Tomić (predsjednica), Velimir Visković, Zdravko Zima, Miroslav Mićanović i Branka Džebić, urednica Vjesnikove kulturne rubrike) najstarije Vjesnikove nagrade za umjetnost - književne nagrade 'Ivan Goran Kovačić' na svom je prvom, nedavno održanom, sastanku u širi izbor uvrstio 19 naslova koja su po njegovu sudu bila među najuspješnijim literarnim ostvarenjima u protekloj godini.

O kojim se naslovima radi saznajte ovdje




500.000



Statistika
(vidi ovdje)
veli da je tijekom
jučerašnjeg dana
ukupan broj posjeta
premašio

500.000
(pola milijunčića)


ZSK – četvrtak, 15.05.2008.



ZSK – četvrtak, 15.05.2008.
Profilov Megastore, Zagreb

12,00 h - Knjiga ispod čekića
Tena Štivičić – 'Drame'
Sudjeluju : Vjeran Zuppa, Velimir Visković i Tena Štivičić
17,30 hPredstavljanje nakladničkih kuća
Ceres : Anita Juzbašić - 'Baloni naših želja'
Sudjeluju: Sead Begović, Anita Juzbašić, Dragutin Dumančić
18,30 hDo posljednjeg slova
Nadežda Čačinović – 'Vodič kroz svjetsku književnost za inteligentnu ženu'
Sudjeluju : Snježana Delalić i Nadežda Čačinović
20,00 hSvečana dodjela nagarde roman@tportal.hr
21,00 hParty u Školi – nakon dodjele nagrade







NOVO: Veronika Santo - 'Vrt pramčanih figura' (SFera, 2008.)

srijeda , 14.05.2008.

Društvo za znanstvenu fantastiku SFera iz Zagreba objavilo je knjigu izabranih priča jedne od najuglednijih domaćih autorica
znanstvenofantastične i fantastične književnosti Veronike Santo :

Veronika Santo:
'Vrt pramčanih figura'

SFera, Društvo za znanstvenu fantastiku,
Zagreb, svibanj 2008.
239 str., tvrdi uvez
cijena: 99,00 kn

Riječ izdavača


U suton jedne države, mlada se žena, tražeći sebe, upleće u nerazmrsivo
klupko vidovnjačkih moći...
Putnik kroz vrijeme osigurat će besmrtnost legendarnom razbojniku i dokopati se njegova blaga...
U dalekoj budućnosti, posebne se čete bore protiv davno izumrlih čudovišta što ih na svjetlo danavraća prastara Zemlja...
Neobični vrt skriva kartu, koja će okorjeloga gusara odvesti do spasenja, a njegova roba do daleke mu domovine...
Dvije su sestre uvučene u bespoštedni rat između ribara i zagonetnih morskih stvorenja...
Koji će stanovnik ličke šume ustupiti tijelo bezobličnom putniku što je stigao iz hladnih svemirskih dubina?

Veronika Santo jedna je od najcjenjenijih hrvatskih spisateljica znanstvene fantastike. Njene priče, antologizirane i nagrađivane (nagrada SFERA 1991. godine), uvijek iznova oduševljavaju bogatstvom ideja, snažnim likovima i vještinom kojom su ispripovijedane. U ovoj zbirci sabrano je ono najbolje iz spisateljskog opusa Veronike Santo: jedanaest uzleta mašte što vas skrivenim putevima vode u 'Vrt pramčanih figura'.



Mate Maras : predavanje 'Hrvatski Shakespeare'






''KULTURNI ČETVRTAK''
U
SESVETAMA


MATE MARAS

održat će predavanje

'Hrvatski Shakespeare'


i predstaviti svoj prijevod
'Sabranih djela Williama Shakespearea'

u izdanju Matice Hrvatske

u čitaonici Knjižnice Sesvete
Trg D. Domjanića 6,


u četvrtak 15. 05. 2008. u 18,00 h






KRITIKA: Milana Vuković Runjić - 'Ulica nevjernih žena' (Naklada Ljevak, 2006. )




KRITIKA: Milana Vuković Runjić - 'Ulica nevjernih žena' (Naklada Ljevak, 2006. )

'Ulica nevjernih žena' novi je roman Milane Vuković Runjić, koji se logično naslanja i nadovezuje na dosadašnji pjesmotvorni, prozni, ali i kolumnistički rad te 37-godišnje zagrebačke spisateljice i urednice u vlastitoj izdavačkoj kući. Naime, osim što se, baš kao i u prijašnjim romanima i kratkim prozama, poigrava autobiografizmom, Milana Vuković Runjić i u novome romanu kombinira, ali i parodira, niz književnih žanrova, dok erotika i bračna nevjera kao dominantne tematske okosnice novoga romana čine poveznu nit s autoričinim kolumnističkim radom u tjedniku »Globus«, gdje Milana već nekoliko godina ispisuje tjednu kolumnu seksualne tematike. Ipak, ono što najizrazitije povezuje sve Milanine proze jest otklon u bajkovito, snovito i čudesno; Milana Vuković Runjić prozu redovito smješta u realne ambijente da bi stvarnosnost potom razbila uvođenjem fantastičnih elemenata, što je i više nego dobrodošao postupak u kontekstu domaće proze prezasićene društveno-socijalnim temama i književnim kritikama devijacija zbilje. No, dok su njezini romani 'Seuso' i 'Revolver' imali čvrsta fabularna uporišta u krimi-pričama, od kojih bi se radnja potom raspršivala u raznim smjerovima (i žanrovima), novomu romanu osjetno nedostaje upravo jedna takva fabularna osnovica, pa rukopis ostavlja dojam prevelike razbarušenosti i raspršenosti.

'Ulica nevjernih žena' zapravo je priča o Vrapčanskom odvojku, slijepoj ulici zagrebačke periferije smještenoj u neposrednoj blizini stenjevačke umobolnice, ulici u kojoj svoje živote provode mnogobrojne žene različitih generacija i sudbina, koje sve dijele zajedničku osobinu: sve su vrlo sklone preljubu, bile udane ili ne, i sve su barem jednom (ali ipak najčešće više puta) spavale s Robertom, patuljkom zelene brade i nenadmašne potencije. Pričom nas vodi neimenovana pripovjedačica koja u ispovjednom tonu, uz mnoštvo digresija, fabularnih skretanja i asocijativnih meandara izlaže svoju i životne priče svojih sumještanki. Pripovjedačica ne poštuje kronološki slijed događaja jer, kako na jednom mjestu citirajući Kanta kaže, »prostor je forma vanjskog osjećaja a vrijeme unutarnjeg, što znači da postoje samo osjećaji, a ostalo su tek mreže za njihovo hvatanje«. Time smo došli do još jedne, vrlo bitne dimenzije autoričina pisma, prepoznatljive i u njezinim dosadašnjim prozama: izrazita sklonost citatima i referencijama, kojih je ovdje uistinu mnogo, od ironijskog izokretanja bajke o Snjeguljici ili referiranja na Nabokovljevu 'Lolitu' pa sve do citiranja ili barem spominjanja brojnih slavnih autora poput Ericha Fromma, Marguerite Yourcenar, Simone Weil, Simone de Beauvoir, Luigija Pirandella ili Juliana Barnesa, kao i brojnih pop- i rock-pjevača i bendova te filmova.

U Vrapčanskom odvojku vrijeme sporije protječe, stanovnici su pošteđeni napetosti (už)urbanoga života, a autorica kao da se trudi stvoriti mističnu ruralnu opreku kapitalističkoj strci i zaposlenosti — u Vrapčanskom su odvojku pitanja srca ispred pitanja novčanika, a tranzicijska stvarnost prisutna je tek u tragovima, a i tada propuštena kroz ironijski filtar. No, premda nezaražene potrošačkom, shopping-groznicom, žene Vrapčanskog odvojka odaju se drugoj vrsti konzumerizma: onog seksualnog, redovito se i vrlo rado i zdušno trošeći izvan vlastite bračne ložnice. Tu dolazimo do vrlo zanimljiva tretmana muških likova — Milana Vuković Runjić kao da se želi osvetiti zbog stoljeća neravnopravna tretiranja spolova u književnosti pa su svi muškarci Vrapčanskog odvojka odreda šonje, mekušci i rogonje, dok je ženama suprotan spol potreban tek poradi zadovoljenja pohote, s vrhuncem ironije u liku patuljka Roberta kao nenadmašna ljubavnika, čijem ljubavnom umijeću nijedna stenjevačka žena ne može odoljeti. Fantastične motive poput patuljaka, proročkih sposobnosti likova, inkarnacije i duhova umrlih autorica je skladno uklopila u priču koju je usprkos razbarušenosti i maštovitosti ogrnula prevladavajućim melankoličnim ozračjem. Njegovo je izvorište, jasno, u liku, odnosno psihološkom profilu i karakteru naratorice, koja je vrlo introvertirana, osamljena i stidljiva, a svoj unutrašnji svijet kao i tuđe literarne svjetove iz knjiga pretpostavlja onom izvanjskom i zbiljskom, preferirajući život u mašti i konstruktu, a strast tažeći i tražeći na papiru. A to što je naratorica po profesiji prevoditeljica sa spisateljskim sklonostima autorici služi za metatekstualna poigravanja i razvijanje autoreferencijalnih veza, ali i aluzija na domaću literarnu scenu, što ponekad zna posljedovati određenim balastima i suvišcima (poput npr. nefunkcionalnog i nepotrebnog uvođenja bračno-izdavačkog para u fabulu).

Nasljeđe bajke prepoznaje se u fantastičnim motivima, ali i u pojedinim kontrastnim likovima (stidljiva pripovjedačica spram fatalne, raskalašene Marije ili ružno-lijepi par blizanki), kao i u nedostatku nijansiranja, posebice primjetna u površnu oslikavanju likova, koji u najvećoj mjeri ostaju na razini skice. No, iako prevladava žanr bajke, autorica pojedine dijelove rukopisa piše u obliku kronike, a koristi se također elementima horora, ljubavne drame i erotskog štiva. Osim na prevelik broj fabularnih digresija, epizoda i rukavaca, recipijentova pažnja raspršuje se i na preveliku množinu protagonista, zbog čega postoji opasnost gubitka interesa. No Milana Vuković Runjić to kompenzira njegovanim, elegantnim i profinjenim, na mjestima možda čak odveć kićenim stilom, nimalo ne sputavajući svoj lirski senzibilitet, koji pušta da se razmaše kako bi rukopis obilježio obilnim nanosima lirskog.

'Ulica nevjernih žena' ironična je ruralno ambijentirana inačica chick-lita, suvremena bajka 'Seks i selo', u kojoj otpor patrijarhalnom društvu autorica apostrofira kako u seksualnom eksperimentiranju onkraj granica i okova bračne ložnice tako i u ženskom samoostvarenju umjetničkim, odnosno književnim stvaranjem, s protagonisticom koja ljubavnu strast svjesno zamjenjuje stvaralačkom. Pritom je bajka kao eskapistički žanr, ali i žanr prepun optimizma i mistike, dobro odabran okvir, jer dopušta i neutralizira dozu sladunjavosti i kiča, u koji Milana Vuković Runjić povremeno, ipak odsklizne.

Napisao Božidar Alajbegović
objavljeno u Vijencu, br. 344, svibnja 2007.





Milana Vuković Runjić svoje čitatelje smatra redikulima






Ako ste možda kojim slučajem (ili greškom) prisustvovali nekoj od promocija knjiga Milane Vuković Runjić, znajte da vas autorica smatra redikulima (to je naime njezina tvrdnja iz današnjeg Jutarnjeg lista).

Nažalost, osvetit joj se ne možete bojkotiranjem njezinih novih knjiga jer ih najmanje godinu dana neće ni biti u prodaji - autorica, kako saznajemo u intervjuu dostupnom na ovome linku , planira pauzirati s književnim radom i počinje s pisanjem televizijske sapunice.

Međutoa, ako čitatelje svojih knjiga (odnosno posjetitelje promocija njezinih knjiga) Milana Vuković Runjić smatra redikulima, kojim će tek terminom počastiti gledatelje svoje sapunice, baš me zanima...



INTERVJU: Rade Jarak



Rade Jarak objavio je novi roman ''Pustinje'' u izdanju zagrebačkog Litterisa.

O svojoj novoj knjizi Jarak govori za Nacional na ovome linku



NOVO : Edi Matić - 'Ovdje fali ženska ruka' (Naklada Ljevak, 2008.)



Nova knjiga u biblioteci '21' Naklade Ljevak, koju uređuje Edo Popović :

Edi Matić
'Ovdje fali ženska ruka'

Naklada Ljevak
260 str. , meki uvez
cijena: 129,00 kn

Riječ izdavača



'Ovdje fali ženska ruka' vjerojatno je prvi ženski roman u Hrvatskoj čije autorstvo potpisuje muškarac.

Junak Matićeva prvijenca kroz cijeli roman prolazi onom tankom linijom između uzbudljiva života i letargičnog postojanja. Nimalo zabavan i lagan put, ali to glavnog junaka (ujedno i pripovjedača) uopće ne zabrinjava.
Njegova želja za uspjehom u svijetu estrade u stalnoj je opreci s duhovima prošlosti i emocionalnim stresovima kojima je svakodnevno izložen. Ne ide mu baš glatko, njegove poslovno-kreativne ideje nailaze na prepreke i nerazumijevanje svih mogućih mediokriteta, od medijskih nadalje, ali on svejedno pronalazi suborce, spremne da zauzmu prve redove u naguravanju sa smiješnim estradnim okvirima i redkarpetovskim donjim limitima. Dok rat oko granica neukusa traje, dok bira između podnošljivog i iritantnog, junak sjeda za kompjutor i pokušava nam dočarati jednu bitku iz tog rata koju pokušava dobiti.

Djevojka sa „čardaš nogama“ i dugom crnom kosom, sjedila je pokraj mene drhteći od želje da pokaže svoju čast i čednost, za koje je međutim bilo pretpostaviti da su davno oskrnavljene, već prvim dolaskom ovdje. Rekla je da se zove Ana, da joj je tata zaposlen u Frankfurtu u jednoj bolnici, a mama ne radi, da je završila fakultet građevine i da čeka posao. Rekla je još puno toga, kao da je na obavijesnom razgovoru ili na castingu za „top-model of the Penthouse“. Da, da, a ja sam preplivao Majnu... ma, tko bi još slušao Anu dok je bend svirao temu iz filma „Underground“? Repertoar je obećavao bućkuriš koji će krenuti od ciganskih pjesama, na koje se violinist naoštrio već po izlasku na binu…

Edi Matić rođen je 1962. Radi kao samostalni grafički dizajner i audio-video producent. Pokrenuo je i producirao mjuzikl Sarajevski krug te je autor glazbenoga spota za gluhonijeme, zasad jedinog takve vrste u svijetu.



Prema navedenom, rekao bih da je Edi Matić Balaševićev fan - ako mene pitate, to je razlog za preporuku (iako se mnogi neće složiti...)


ZSK – srijeda, 14.05.2008.





ZSK – srijeda, 14.05.2008.
Profilov Megastore, Zagreb

12,00 hKonferencija za novinare
Austrijski kulturni forum : nagrada za promicanje suvremene austrijske književnosti 'Albert Goldstein'
Nagradu će predstaviti dir. Izdanja Antibarbarus d.o.o. Simona Goldstein, i dir. Austrijskog kulturnog foruma u Zagrebu Christian Ebner
13,00 h - Knjiga ispod čekića
'Povijest Venecije'
Sudjeluju : Robert Matijašić i Miroslav Bertoša
16,00 hPredstavljanje nakladničkih kuća
Glas Koncila : Adolf Bele - 'Izbavi nas iz pakla droge, Gospodine!'
17,00 hPredstavljanje nakladničkih kuća
Jesenski i Turk : Srećko Horvat - 'Znakovi postmodernog grada'
Sudjeluju: Žarko Paić, Tonči Valentić, Srećko Horvat
18,30 hDo posljednjeg slova
Pavle Kalinić – 'Andrija Hebrang, svjedoci govore'
Sudjeluju : Pavle Kalinić, Branko Hebrang, Milan Bandić, Ivo Banac
20,00 h ZSK Specijal - novi hrvatski roman
Finalist nagrade roman@tportal.hr
Josip Mlakić : 'Tragom zmijske košuljice' ,
Sudjeluju : Julijana Matanović, Jagna Pogačnik, Josip Mlakić
21,00 hČitanje : finalisti nagrade roman@tportal.hr
Čitaju : Dalibor Šimpraga, Nada Gašić, Mirko Kovač, Josip Mlakić, Edo Popović
Booksa, Martićeva 14 d



Međunarodni pjesnički susret

utorak , 13.05.2008.



Na inicijativu kulturne udruge "Iniziativa Europea" iz Trsta te riječkog književnika Giacoma Scottija, u srijedu 14. svibnja poslijepodne u talijanskom gradu Gorizia održat će se međunarodni pjesnički susret.
S riječke, odnosno hrvatske strane, svojim će lirskim tekstovima nastupiti Diana Rosandić, Nikola Kraljić i Giacomo Scotti.
S talijanske strane učestvovat će pjesnici Marina Moretti, Silvio Cumpeta, Giovanni Fierro, Alberto Princis i Klaudio Vončina, te glumac Gualtiero Giorgini.

A gdje je najavljena 'Žirirana lektira' ?



Za dva dana, 15.05.2008. bit će proglašen dobitnik/ca nagrade T-portala za najbolji hrvatski roman objavljen u 2007.

No, nažalost, žiri (još) nije ispunio jedno obećanje.

O čemu je riječ, pitate se?

Evo izvatka iz T-portalovog teksta u koji najavljuje nagradu roman@t-portal.hr (cijeli tekst dostupan na ovome linku:

''Posebnost u radu žirija koji će odlučiti o dobitniku nagrade roman@tportal.hr bit će zadatak naslovljen 'Žirirana lektira'. Svaki će član prilikom iščitavanja prošlogodišnjih romana voditi svoj dnevnik čitanja te u konačnici predstaviti ulomke, karaktere, opise i situacije koje smatra najboljim ostvarenjima u romanima s uže liste kandidata. 'Žirirana lektira' bit će objavljena na internetskoj stranici roman.tportal.hr, na kojoj od 4. veljače možete pronaći sve bitne informacije o novoj hrvatskoj književnoj nagradi.''

Šteta, a baš bih volio to pročitati.

Ipak, strpljen-spašen, još su dva dana do dodjele nagrade - možda ipak utaže moju znatiželju...





PROMOCIJA: Filip David - 'San o ljubavi i smrti' (Fraktura, 2008.)






FRAKTURA
poziva
na predstavljanje knjige
"San o ljubavi i smrti"
Filipa Davida

na Zagrebačkom sajmu knjiga
u Profil Megastoreu,
Bogovićeva 7.

Predstavljanje knjige Filipa Davida 'San o ljubavi i smrti' održžat će se danas u utorak, 13. svibnja u 18.30 sati.

O romanu će govoriti Mirko Kovač, Filip David i Seid Serdarević.

Više o knjizi ovdje



NOVO: Shan Sa - 'Aleksandar i Alestrija' (Vuković&Runjić,2008.)


Shan Sa
'Aleksandar i Alestrija'

izd.Vuković&Runjić
prevela Anja Jović
dimenzije: 215 x 140 mm
stranica: 208
uvez: meki šivani s ovitkom
Cijena 109 kn

Riječ izdavača


Ona je Alestrija, divlja djevojčica koja je postala kraljicom Amazonki što jašu stepama, vole rat, bore se s muškarcima i ne boje se smrti.
On je Aleksandar Veliki, Filipov sin, legendarni potomak Ahila i Zeusa, kralj Makedonije, rođen u Peli 356. g. prije Krista. Nakon što je pokorio Malu Aziju i Perziju i pobijedio Darija III., preostaje mu samo da nađe kraljicu s kojom će učvrstiti carstvo. Kraljicu po svojoj mjeri ili, bolje rečeno, po mjeri svoje neumjerenosti. Susreće je u liku nepobjedive ratnice u nepreglednoj mongolskoj stepi. Oboje su vojskovođa na vrhuncu slave. On voli muškarce, ona voli žene. Dva su suprotstavljena sunca, no oba pogoni žudnja da osvoje svijet. U srazu kultura i u srcu ratnog vihora između njih će bljesnuti iskra iskonske strasti.
Od orgija do holivudskih bitaka, preko požudnih zagrljaja, izdaja, urota, blistavih osvajanja, teškom mukom izvojevanih pobjeda i vjerovanja u pradavne mitove, novi roman Shan Sa u epskom nas zamahu vodi u izmaštani antički svijet. Zanemarimo povijesne činjenice i prepustimo se pjesničkom snu prepunom putene naslade i pustolovnih uzbuđenja – i istinskome užitku čitanja.

Shan Sa rođena je u Pekingu 1972. Dokazavši se kao vrsna pjesnikinja na materinskom jeziku, godine 1990. napušta domovinu i kineski jezik zamjenjuje francuskim. U Parizu upisuje studij filozofije i postaje tajnica slikara Balthusa. Godine 1997. prima nagradu Goncourt za debitantski roman 'Vrata nebeskog mira', 1999. nagradu Cazes za 'Četiri života jedne vrbe', a 2001. nagradu Goncourt po izboru gimnazijalaca za roman 'Igra go'. Njezin roman 'Carica', objavljen i u prijevodu na hrvatski, bio je veliki knjižarski uspjeh u Francuskoj 2003.





ZSK – utorak, 13.05.2008.



ZSK – utorak, 13.05.2008.
Profilov Megastore, Zagreb

12,00 h Knjiga ispod čekića
Edi Matić : 'Ovdje fali ženska ruka'
Sudjeluju : Edi Matić i Edo Popović
13,00 h - Knjiga ispod čekića
Predrag Raos : 'Naprijed natrag! – zbirka tipskih stranačkih programa
Sudjeluju : Boris Rašeta, Božo Rudež, Predrag Raos
17,30 h Predstavljanje nakladničkih kuća
Naklada Ljevak : Slavoj Žižek - 'O nasilju' i Jacques Ranciere – 'Mržnja demokracije'
Sudjeluju : Nadežda Čačinović, Marijan Krivak, Leonardo Kovačević, Tonči Valentić i Kristijan Vujičić
18,30 hDo posljednjeg slova
Filip David : 'San o ljubavi i smrti'
Sudjeluju: Filip David, Mirko Kovač i Seid Serdarević
20,00 hZSK Specijal - novi hrvatski roman
Finalist nagrade roman@tportal.hr
Edo Popović : 'Oči' ,
Sudjeluju : Alida Bremer, Gordana Farkaš Sfeci, Edo Popović




INTERVJU: Igor Grbić

ponedjeljak , 12.05.2008.




Igor Grbić, pulski pisac i prevoditelj, indolog i anglist, u razgovoru za Feral Tribune govori o vulgarizaciji kulture, Istri, Indiji, te o mitovima i vremenu.
Intervju čitajte ovdje




INTERVJU: Dubravka Ugrešić






Portal Knjizevnost.org na ovome linku prenosi intervju kojega je beogradskoj Politici dala Dubravka Ugrešić, povodom izlaska srpskog izdanja njezine nove knjige ''Baja Jaga je snijela jaje''



Najbolje internetske stranice domaćeg pisca





Ako pažljivo pratite zbivanja na Zagrebačkom sajmu knjiga, sigurno ste saznali kako Hrvoje Šalković ima novu knjigu. Točnije, roman, naslovljen 'Oko cucka pa na mala vrata', kojega je objavio zagrebački Profil. No, osim novoga romana Šalković ima i vlastite internetske stranice. Koliko su nove, ne bih znao reći (ja ih tek nedavno otkrih) a nije ni važno, ali je važno da je autorov web izuzetno dobro dizajniran, vrlo pregledan i izrazito bogat sadržajem – pregršt fotki, biografskih podataka, ulomaka iz knjiga, autorovih kratkih priča i putopisa, popisi najdražih knjiga i filmova, brojne cjelovite recenzije i kritike njegovih djela, itd. – nema čega nema, i sve to, ponavljam, odlično grafički uređeno i vrlo pregledno.

Uostalom provjerite sami na ovome linku .

Inače, na ovome linku možete pročitati jedno besplatno poglavlje Šalkovićevog novog romana 'Oko cucka pa na mala vrata'.





ZSK – ponedjeljak, 12.05.2008.



ZSK – ponedjeljak, 12.05.2008.
Profilov Megastore, Zagreb

12,00 hKnjiga ispod čekića
Tarik Kulenović : 'Politički islam'
Sudjeluju : Ervin Jahić i Tarik Kulenović
16,00 hPredstavljanje nakladničkih kuća
Skener studio : Slavica Šišara - 'Urušena obala'
17,00 hPredstavljanje nakladničkih kuća
Naklada Jurčić : Juraj Bubalo - 'Put Indije'
18,30 hDo posljednjeg slova
Ivo Pranjković : 'Sučeljavanja'
Sudjeluju: Lada Badurina, Mateo Žagar, Ivo Pranjković
20,00 hZSK Specijal - novi hrvatski roman
Finalist nagrade roman@tportal.hr
Mirko Kovač : 'Grad u zrcalu' ,
Sudjeluju : Mirko Kovač, Seid Serdarević, Filip David, Žarko Paić



Promocije novih knjiga Mirka Kovača i Filipa Davida

nedjelja , 11.05.2008.



FRAKTURA
poziva
na promocije knjiga u Profilovom Megastoreu (Bogovićeva 7, Zg)

Predstavljanje knjige Mirka Kovača 'Grad u zrcalu' održat će se u ponedjeljak, 12. svibnja u 20.00 sati.
O romanu će govoriti Filip David, Mirko Kovač, Žarko Paić i Seid Serdarević.

U utorak, 13. svibnja u 18.30 sati, bit će predstavljen roman Filipa Davida 'San o ljubavi i smrti'.
O knjizi će govoriti: Mirko Kovač, Filip David i Seid Serdarević.

Tim povodom, moja kritika romana Mirka Kovača :



KRITIKA: Mirko Kovač -'Grad u zrcalu' (Fraktura, 2007.)

Dvanaest godina nakon izlaska svoga posljednjeg romana 'Kristalne rešetke' Mirko Kovač objavio je novi romaneskni naslov 'Grad u zrcalu'. Inače, to je već osma knjiga u sklopu Frakturine edicije sabranih djela toga pisca, rođena u Hercegovini 1938. i dugo godina nastanjena u Beogradu, odakle je zbog glasna i oštra protivljenja Miloševićevu režimu početkom devedesetih bio primoran odseliti, disidentsko utočište pronašavši u Rovinju. Učlanjenjem u Hrvatsko društvo pisaca i objavljivanjem svojih djela u Hrvatskoj Kovač dodatno zbunjuje povjesničare književnosti, koji ne znaju u koju ga nacionalnu ladicu svrstati, pri čemu im pisac nimalo ne pomaže uporno ignorirajući pripadnost nacijama i potvrđujući tako titulu »oskvrnitelja mitova« koju mu je davnih dana dodijelio Predrag Matvejević. To je titula koju Kovač s ponosom nosi jer, kako u nekom intervjuu obrazlaže, »nacije su zapravo proizvod ‘mitotvorne svijesti’, a mitovi o narodima su opasni jer su mitovi najpogodnija sredstva za sukobe, za opravdanja svih vrsta zlodjela«.

Romanom 'Grad u zrcalu' Kovač zaključuje ciklus proza posvećenih zavičaju, naglašavajući u izjavama za medije kako je taj roman zrcalo njegovih prijašnjih knjiga, odnosno njihov posljednji odraz u tom zrcalu. Roman je ispripovijedan iz pozicije prvoga lica jednine, od strane lika koji je i sam književnik, čime se sugerira autobiografičnost teksta. Ipak, iako bi bilo pogrešno sudbine protagonista iščitavati kao istinite i prenesene iz stvarnoga piščeva života, u građu je pisac ipak utkao i neka vlastita iskustva, kao i djeliće biografija svojih bližnjih, što je uostalom činio i u svojim ranijim djelima, neprestano svjestan da, ma koliko pisali o sebi, to je uvijek život drugoga, i obratno. U Kovačevim je prozama uloga pripovjedačeva literarnog ja da na svome tijelu u naše doba donese barem djelić povijesti, a u Kovačevim se djelima – kao što je to slučaj kod svih velikih književnika uostalom – prošlost uvijek prelama kroz ljudske sudbine i njihovu intimu, što je i u novome romanu neizostavno.

Pripovjedač 'Grada u zrcalu', inače i sam književnik, vere se po obiteljskom stablu i njiše mu grane tresući na papir plodove životnih priča koje tvore kroniku njegove porodice, odnosno obiteljski nokturno, što je i podnaslov romana. Iz pozicije odrasle dobi pripovjedač rekonstruira prošlost i prisjećajući se vremena svoga odrastanja sabire rasute trenutke svoga i života svojih bližnjih proživljenih na tvrdom hercegovačkom kamenjaru. Pritom se ponajviše ipak zadržava na životnoj priči i sudbini svoga oca, pomalo neodgovornog i prilično grubog, ali inteligentnog patera familiasa, koji je u čestim lutanjima u koja se upuštao – ako ništa drugo, onda u zemlju alkohola – neuspješno pokušavao pobjeći od sebe sama. Uzevši književnika za pripovjedača Kovač se upušta i u propitivanje procesa nastanka književnoga djela, odnosno umjetnosti, kao i osvješćivanje smisla umjetničkoga stvaranja, odnosno pisanja, ali se ne libi ni komentiranja i analize vlastita rukopisa, posredujući pritom i pojedine anegdote iz svoga bogatoga književničkog iskustva. No, pri pisanju ipak neprestano pazi na koherenciju rukopisne arhitektonike koja unatoč čestim metaliterarnim ekskursima i digresijama ni u jednom trenutku ne biva narušena, niti poljuljana.

Iako su sudbine ljudi o kojima piše ponovno obilježene političkim i ideološkim silnicama Kovačev je novi roman ipak lišen oštre društvene kritičnosti koja je obilježavala njegova prethodna djela. Unatoč nokturalnosti naznačenoj u podnaslovu, autorov je izričaj mnogo manje opor i turoban u odnosu na ostatak piščeva opusa, a erotika koja je jedan od Kovačevih najčešće rabljenih motiva u novome je romanu tek u naznakama i u mnogo blažoj varijanti, što je također u svrhu omekšanja iskaza, odnosno ostvarenja blaga i melankolična ozračja, kakvo je i imanentno sjećanjima, odnosno podvlačenju crte pod prijeđeni put. Pojedine su dionice novoga romana nabijene izrazitom emotivnošću što posebice odlikuje zaključnu epizodu posljednjega pripovjedačeva susreta s ocem u sanatoriju.
Tijekom toga susreta pisac otkriva novu, dotad nepoznatu, stranu očeva karaktera, doživljavajući ga na poseban način, »kao novo srodstvo, kao nepoznatog oca, ali nažalost na njegovu samom kraju, kad je čak i za svijeću kasno«. Iako svjestan svoga kraja koji je sve bliži – pa tako ni svoj boravak u sanatoriju nije nazivao liječenjem, nego »vježbom da se umre bez žaljenja« – pripovjedačev otac tijekom tog susreta – koji se sastojao čak i od čitanja oporuke – neprestano održava veselo raspoloženje i time ponovno iskazuje vlastitu opsjednutost »vedrinom smrti«. A ta je ljubav prema crnom humoru baš kao i sklonost nelinearnom pripovijedanju – otac je naime smatrao da je pripovijedanje bez digresija sporo i dosadno – tek dio očeva nasljeđa, prepoznavanje kojega se u piščevu vlastitu dvojničkom identitetu i karakteru nadaje vjerojatno i najosebujnijom odrednicom rukopisa.

Izvrsnim romanom 'Grad u zrcalu' Mirko Kovač suvereno dovršava višesveščanu ali i višedesetljetnu »vožnju uskotračnom prugom obiteljskoga vlaka« krševitim predjelima zavičaja, rasplićući magije života i halucinacije dječaštva na literarno nesvakidašnje moćan način te potvrđujući ponovno predjele djetinjstva kao nepresušno vrelo umjetničkoga stvaranja.

(Napisao Božidar Alajbegović
objavljeno u 'Vijencu', broj 368, travanj 2008.)



PROMOCIJA: Ivo Pranjković - 'Sučeljavanja' (Disput, 2008.)






Izdavačka kuća
DISPUT

poziva
na predstavljanje knjige

Ive Pranjkovića
'SUČELJAVANJA'
(Polemički dueli oko hrvatskoga jezika i pravopisa)
/Disput, 2008/



Knjigu će predstaviti recenzenti
Lada Badurina
i Mateo Žagar
te autor Ivo Pranjković


Predstavljanje će se održati u sklopu Zagrebačkog sajma knjiga
u ponedjeljak, 12. svibnja 2008. u 18.30 sati,
u knjižari "Profil Megastore", Zagreb, Bogovićeva 7



O knjizi detaljnije ovdje




ZSK – nedjelja, 11.05.2008.





ZSK – nedjelja, 11.05.2008.
Profilov Megastore, Zagreb

18,30 hDo posljednjeg slova
fra Josip Blažević : 'Sai Baba i/ili Isus Krist
Sudjeluju: fra Josip Blažević, prof.dr.sc. Mijo Nikić, dr.med Ivan Čelić i Ivica Domaćinović.

20,00 hZSK Specijal – Novi hrvatski roman
Finalist nagrade roman@tportal.hr
Nada Gašić : 'Mirna ulica, drvored'
Sudjeluju : Sinan Gudžević, Tonko Maroević i Nada Gašić




KRITIKA: Michal Viewegh - 'Izvan igre' (Profil, 2006.)

subota , 10.05.2008.



'Anđeli naši svagdašnji' naslov je novoga romana Michala Viewegha koji je ovih dana u nakladi Profila doživio i svoje hrvatsko izdanje.
Autor je prije nekoliko dana svoj roman predstavio na Zagrebačkom sajmu knjiga (vidi izvještaj ovdje , a intervju s autorom na ovome linku) a ja vam donosim svoju kritiku prethodnog Vieweghovog romana 'Izvan igre' :




KRITIKA: Michal Viewegh - 'Izvan igre' (Profil, 2006.)

Roman Michala Viewegha "Odgoj djevojaka u Češkoj" 1998.godine je bio najtraženiji naslov u hrvatskim knjižarama pa ne čudi što smo u narednih osam godina dobili još šest prijevoda knjiga tog književnog hit-mejkera. Uspjeh na ljestvicama čitanosti i prodavanosti nikako nije i jamac kvalitete, što se u nas u zadnje vrijeme često zaboravlja, a Vieweghov je uspjeh kod čitateljskog puka svakako nesrazmjeran u odnosu na kvalitativne dosege njegova pisma. No i takvim skromnim dosezima Viewegh ipak nadvisuje neka u našega publikuma još obljubljenija imena (da spomenem samo Dana Browna i Coelha). Ipak, budući da hrvatski izdavač Profil Vieweghov novi roman "Izvan igre" najavljuje kao svojevrsnu, kako na koricama kažu, "kreativnu prekretnicu" jer pisac u njemu, da nastavim s prilično nespretno sročenom izdavačevom formulacijom, "opis dubokih i važnih trenutaka u ljudskom životu donosi bez moraliziranja i dublje nego u dosadašnjim djelima", red bi bio da se to provjeri. S prilično skepse prionuh čitanju i zaklopivši nakon 244 stranice knjigu ne mogu reći da se moje ne baš povoljno mišljenje o tom piscu promijenilo. No, da se razumijemo, svakako sam imao i neugodnijih čitateljskih iskustava od ovoga!

Viewegh je lukavi i vješti manipulator emocijama ali i prepredeni laskavac koji svoje pitke ljubiće i limunade omata u postmodernističko ruho kako bi stvorio privid kompleksnosti i višeslojnosti svoga rukopisa i time impresionirao neiskusna i nezahtjevna čitatelja. U slučaju romana "Izvan igre" on je, slično kao i u romanu "Zapisivači očinske ljubavi", odabrao veći broj protagonista (točnije, ukupno pet) od kojih troje (Tom, Skippy, Hujerova) pripovjedaju u prvom licu (tzv. Ich-forma), dok su nam iskustva i razmišljanja preostalih dvoje aktera priče (Eva i Jeff) predočena posredstvom tzv. sveznajućeg pripovjedača (treće lice jednine). Iza takvog različitog tretiranja likova - osim želje za formalnim usložnjavanjem rukopisa (a čime se pokušala prikriti njegova fabularna nezanimljivost) - krije se autorova nesigurnost po pitanju provedbe diferencijacije likova i njihove međusobne raspoznatljivosti (što je posebno uočljivo u slučaju Toma i Jeffa). No, osim toga, Viewegh još potpuno nepotrebno i bez ikakve fabularne utemeljenosti rukopis nadograđuje i sa šest vrlo kratkih poglavlja u kojima donosi autobiografske isječke iz vlastita života, a za koje se - samo ako želimo biti izrazito dobronamjerni i ako za autora ustvari tražimo nategnutu izliku - može reći da donose neku vrst poveznice opisanih autorovih iskustava s nekim iskustvima likova. A da apsurd bude veći (baš kao i dojam o Vieweghovoj pretencioznosti) – te autobiografske isječke Viewegh piše u trećem licu jednine!!! (Naravno, postoji mogućnost da je povod takvom postupku u referiranju na vlastitu uspješnicu "Odgoj djevojaka u Češkoj" gdje smo također imali metafikcijsko pretvaranje kvazi-factiona u fiction, ali time nepotrebnost i pretencioznost nikako nisu smanjene, a kamoli poništene.)

Pripovijedanje je fragmentarno, nelinearno (uz česte skokove iz sadašnjosti u prošlost i nazad) i provedeno brzom izmjenom kratkih poglavlja, čime je uspješno postignuta dinamizacija (a da preglednost radnje nije dovedena u pitanje, što zaslužuje pohvalu). Što se tiče fabule, ona govori o petero srednjoškolskih prijatelja (dvije cure i tri dečka) i njihovim međusobnim vezama, kako onim tokom školovanja tako i današnjim, kada su na početku svojih četrdesetih. Roman najvećim svojim dijelom zapravo govori o suočavanju likova s vlastitom sredovječnošću (čime se skladno nadovezuje na korpus recentnih djela Ferića, Radakovića, Koščeca, Vadanjela, pa smo možda i zbog toga tako žurno dobili prijevod); svi Vieweghovi protagonisti iz perspektive sredovječnosti rekonstruiraju dane odrastanja i prvih međusobnih zaljubljivanja (koja neki od njih, kako vidimo, još uvijek nisu preboljeli), na različite se načine boreći sa svješću o vlastitoj prolaznosti i nemogućnosti ostvarenja mladenačkih žudnji i htijenja. Kako ubrzo uviđamo, svi su oni izrazito ranjivi, ali to maskiraju na različite načine - tražeći zaborav, bilo u alkoholu (Tom) ili promiskuitetu (Jeffove turneje bordelima); bilo da se osamljuju i otuđuju (Eva) ili glupiranjem stvaraju lažnu sliku o sebi (Skippy). A na sve te načine ustvari samo potvrđuju i potenciraju svoju poziciju "izvan igre" (uz napomenu da je metaforiku naslova autor dodatno naglasio čestim referiranjem na popularnu školsku igru "Graničara").

U ovome romanu Vieweghu ne uspijeva u potpunosti ono u čemu je inače najdojmljiviji – uvjerljivo ocrtavanje likova. Da se razumijemo, svi su likovi (pa čak i sporedni, primjerice otac Hujerove) vrlo životni, ali stupanj postignute empatije ovoga puta umanjuje karakterna jednodimenzionalnost i preočita upotreba likova u svrhu beletrizacije odabrane teme. Naime, tokom cijeloga romana likovi ostaju tek nosiocima jedne glavne karakteristike koja ih obilježava, pa tako primjerice na svakoj stranici posvećenoj Hujerovoj Viewegh razglaba o njezinoj ružnoći i njezinom intimnom suočavanju s tim problemom, dok mu Tom služi tek kao primjer za tematizaciju nesretne, neuzvraćene ljubavi (pa njegovo samosažaljenje vrlo brzo počinje živcirati), a Skippy nadopunjuje kvotu stereotipa na sve moguće načine skrivajući od okoline svoju homoseksualnost. Istina, teme ružnoće i ožiljaka koje na duši mlade žene može ostaviti svijest o vlastitoj neatraktivnosti Viewegh je vrlo dobro i detaljno obradio (premda, s obzirom na iznimnu inteligenciju Hujerove, njezino u tolikoj mjeri pretjerano lamentiranje o vlastitoj ružnoći naprosto nije uvjerljivo i zato s razlogom s vremenom počinje iritirati). Međutim kad je već nepobitno da je likove žrtvovao zbog njihova služenja tematici, onda svakako treba žaliti što je temu ljepote (utjelovljene u navodno prekrasnoj i neodoljivoj Evi) tek ovlaš dodirnuo i pristupio joj s puno manje entuzijazma nego što je to s ružnoćom Hujerove bio slučaj (ako me sjećanje ne vara, kod Pirandella, ali i u Woody Allenovoj "Purpurnoj ruži Kaira" likovi se pobune protiv svoga autora, a šteta je što Vieweghovim ipak nedostaje hrabrosti za takav čin; razloga su uistinu imali...).

Svakako treba primijetiti (te autoru i zamjeriti!) da je, vjerovatno u cilju bolje prijemčivosti svoga romana, Viewegh propustio ukazati na mijene (i pozitivne i negativne) koje su protok vremena i promjena društvenog ustroja donijele češkom društvu, a čega su njegovi likovi (koje, ne zaboravimo, prikazuje u rasponu od dvadesetak godina) bili svjedoci.
Na kraju još napomena da je i nespretnost prevoditeljice (npr. "vjekovita stabla", "sladokusno isplažen jezik", ili rečenice poput "Ne mogu objasniti gdje sam izvukla upravo ovu sliku?") u skladu s kvalitativnom osrednjosti samoga štiva.

Sve u svemu, od Viewegha ništa novo; on je tip pisca koji je u stanju bez većih problema nanizati još desetak sličnih, pitkih, čitkih, neopterećujućih i nezahtjevnih romana usredotočenih na tematizaciju muško-ženskih odnosa, uz prihvatljiv omjer humora i sjete, gorčine i meda, nostalgije i smijeha. Odnosno, on je tvorac idealnog štiva za čitatelja nesklona pretjeranom zdvajanju i, ma koliko mu kritičnije nastrojeno, zahtjevnije čitateljstvo s razlogom bilo nesklono, svakako treba naglasiti da je svakoj nacionalnoj književnosti barem jedan takav pisac nasušno potreban. Jer, podsjetimo, nije sva književnost usmjerena Vječnosti, a Vieweghova i štiva njemu srodnih autora svakako pridonose popularizaciji čitanja (a pritom ipak nisu uvredljiva po inteligenciju recipijenata, poput primjerice Coelhovih ili npr. Biondićkinih knjiga).

(Napisao Božidar Alajbegović
objavljeno u Bibliovizoru 3.programa Hrvatskog radija, siječnja 2007.)






Proljetni susret riječkih haiku pjesnika




Štovani ljubitelji HAIKU-stiha
obavještavamo vas da će se održati
tradicionalni proljetni susret riječkih haiku pjesnika,

u ponedjeljak,12. 05.2008. u 18 sati,
u zgradi Filodrammatice, na drugom (II) katu,
(mala dvorana ), Korzo 28. Rijeka.



U organizaciji:
DRUŠTVA HAIKU PJESNIKA - Rijeka,
DRUŠTVA PRIJATELJA HRVATSKA - JAPAN - Rijeka,
I HRVATSKOG KNJIŽEVNOG DRUŠTVA ''OSVIT''


Ovim vas putem pozivamo da nam se priključite
i uveličate ovaj događaj.



ZSK – subota, 10.05.2008




ZSK – subota, 10.05.2008.
Profilov Megastore, zagreb

12,00 hKnjiga ispod čekića
Marina Šur Puhlovski : 'Novi zapisi s koljena'
Sudjeluju : Darija Žilić, Tanja Tarbuk, Marina Šur Puhlovski
13,00 hPotpisivanje :
Alistair Keddie, autor adaptacije Šume Striborove, Naklada Bulaja
17,00 hPredstavljanje nakladničkih kuća
Univerzalni život
Ivica Grbčić : 'Katastrofa korjenite promjene Zemlje'
18,30 hDo posljednjeg slova
Bora Ćosić : 'Put na Aljasku'
Sudjeluju: Velimir Visković, Nenad Popović i Bora Ćosić
20,00 hZSK Specijal – Novi hrvatski roman
Finalist nagrade roman@tportal.hr
Dalibor Šimpraga : 'Anastasia'
Sudjeluju : Dubravka Crnojević Carić, Nenad Popović i Dalibor Šimpraga




Natječaj za pjesnikinje i pjesnike

petak , 09.05.2008.





Osječko Društvo pjesnika 'Antun Ivanošić' organizira 2. susrete pjesnika Osijek 2008., 25. listopada u Dječjem kazalištu 'Branko Mihaljević'. Povodom toga raspisuje natječaj za pjesnikinje i pjesnike koji se mogu prijaviti za sudjelovanje do 20. lipnja.

Propozicije:
- Pjesnikinje i pjesnici mogu sudjelovati na natječaju sa po tri pjesme (tema po izboru autora).
- Pjesme i osnovne podatke o autoru (ime i prezime, adresu i broj telefona), treba poslati do 20 lipnja 2008. godine na adresu:
Društvo pjesnika Antun Ivanošić Osijek
Ribarska 1, 31000 Osijek
s naznakom (za natječaj)


ili na e- mail: pjesnici@gmail.com

Žiri od pet članova odabrat će 30 pjesama među prispjelim radovima, a njihovi autori će nastupiti na Susretima pjesnika Osijek 2008.
Upravni odbor Društva pjesnika 'Antun Ivanošić' o tome će obavijestiti autore do kraja rujna 2008. godine.





Rezultati natječaja LAPIS Histriae 08

Neven Ušumović, v. d. ravnatelja Gradske knjižnice Umag javlja :



Na sastanku u Rijeci (u uredništvu nakladničke kuće EDIT), u četvrtak 08. svibnja, članovi žirija Međunarodnog književnog natječaja Fulvio Tomizza: LAPIS HISTRIAE 2008: Nataša Petrinjak, dr. sc. Marcello Potocco i dr. sc. Elis Deghenghi Olujić, odlučili su da u uži izbor za nagradu uđu sljedeći/e autori/ce:

Dubravka Berc Prah (Rogaška Slatina), Laslo Blašković (Novi Sad), Slobodan Bubnjević (Pančevo), Davor Dužman (Pula), Ivana Peruško (Moskva) i Mario Schiavato (Rijeka).

Dobitnik/ca nagrade (500 eura donira umaška tvrtka SIPRO d.o.o.) bit će proglašen/a 23. svibnja u Umagu u okviru manifestacije Forum Tomizza.

Ove godine u konkurenciju za nagradu Lapis Histriae 2008 ušla su 73 rada. Radovi su poslani iz sljedećih zemalja: Hrvatska (32), Slovenija (15), Srbija (15), Bosna i Hercegovina (4), Italija (2), SAD (2), Njemačka (1), Rusija (1), Francuska (1). Što se tiče jezika, situacija je sljedeća: hrvatski (36), srpski (16), slovenski (13), talijanski (6), bosanski (2).






PROMOCIJA knjige jedne blogerice




U subotu 10. svibnja s početkom u 12:00 u zagrebačkoj knjižnici Bogdan Ogrizović u Preradovićevoj bit će predstavljena zbirka priča "Kako su nas ukrali Ciganima" Julijane Adamović.

Autorica, socijalna pedagoginja iz Vukovara, priče je isprva objavljivala na blogu itsprobablyme.blog.hr, a u štampanoj formi izašle su u izdanju SN Privlačica iz Vinkovaca.

Uz 29 priča u zbirci ćete pronaći prijevod naslovne priče na romski, odabrane komentare s bloga i topao predgovor koji je napisala Julijana Matanović.

Knjigu će predstaviti dvije Julijane, autorica i Julijana Matanović, te Sandra Obradović, blogerica.



Izvor : Knjizevnost.org




Promocija: "Tužna madona" Marine Jadrejčić






Dragi prijatelji knjige i znanstvene fantastike,

pozvani ste na predstavljanje knjige

TUŽNA MADONA

autorice Marine Jadrejčić


U petak, 9. svibnja, u 19 sati uz lijep prigodni program i domaće kolače, u prostorima Osnovne škole Petra Studenca (I kat) u Kanfanaru. Uz autoricu, o knjizi (koju je objavila Naklada ZORO) će govoriti i njen urednik Davor Šišović, a na razgledanje se nudi i izložba SF ilustracija autorice Ines Burić Šabanović.

Marina Jadrejčić rođena je u Puli, a živi, radi i piše u Kanfanaru. Već petnaestak godina piše i objavljuje znanstvenofantastičnu prozu. Za priču "Tužna madona" dobila je drugu nagradu Istrakonova natječaja 2002. i godišnju nagradu Sfera 2003. godine. Za priču "Ljudi bez lica" 2003. godine dobila je treću Istrakonovu nagradu, a za priču "Zmajeve brazde" na Istrakonovu je natječaju 2005. godine dobila posebnu nagradu za najbolju obradu istarske teme. Priče su joj prevedene na njemački i engleski jezik, te objavljene u inozemnim SF časopisima. Prva priča iz njezina ciklusa novela o Istranima u svemiru, "S druge strane struje", uvrštena je u antologiju hrvatske znanstvenofantastične novele "Ad astra". Zbirka znanstvenofantastičnih i fantasy priča "Tužna madona" prva joj je objavljena knjiga.



Predstavljanje knjige 'Mirna ulica, drvored' + predavanje iz fabulometrije






Profilov Megastore
11. svibnja u 20 h


predstavljanje knjige
'Mirna ulica, drvored'
Nade Gašić


+ predavanje iz fabulometrije.


Knjigu će predstaviti
Tonko Maroević i Sinan Gudžević,
a predavanje popraćeno slajdovima
će održati autorica osobno.




ZSK – petak 09.05.2008.




ZSK – petak 09.05.2008.
Profilov Megastore

12,00 hKnjiga ispod čekića
Mirko Bilandžić: 'Poslovno obavještajno djelovanje'
Sudjeluju : Pavle Kalinić, Grozdana Cvitan, Mirko Bilandžić
16,00 hPredstavljanje nakladničkih kuća
Andrijići - Mensje van Keulen : 'Posljednji gosti'
Sudjeluju: Maja Weikert Lozica, Zdenka Andrijić, Vladimir Stojsavljević
17,00 hPredstavljanje nakladničkih kuća
Zoro – Bajam Illkullu : 'Zapisi iz harema'
Sudjeluju: Julijana Matanović i Zoran Filipović
18,30 hDo posljednjeg slova
Izabrana djela Slobodana Šnajdera
Sudjeluju: Božo Rudež, Velimir Visković, Nenad Popović i Slobodan Šnajder
20,00 hZSK Specijal – Novi hrvatski roman
Drago Glamuzina : 'Tri'
Sudjeluju : Zoran Ferić, Jagna Pogačnik, Roman Simić Bodrožić i Drago Glamuzina




'Književni petak' o hrvatskom izdanju knjige "Razumijevanje medija" Marshalla McLuhana

četvrtak , 08.05.2008.



Na ovotjednom 'Književnom petku' bit će predstavljeno prvo hrvatsko izdanje knjige "Razumijevanje medija" Marshalla McLuhana, glasovitog kanadskog teoretičara medija, čiji se radovi po važnosti uspoređuju s djelima Darwina, Einsteina ili Freudea.

O knjizi, po mnogočemu vizionarskoj, napisanoj 20 godina prije osobnih računala i 30 godina prije interneta,
govorit će Snježan Hasnaš, Žarko Paić, Tomislav Pletenac te voditelj tribine Boris Perić.

Mjesto događanja je Gradska knjižnica, Starčevičev trg 6, Galerija Kupola, s početkom u 20 sati.


'Književni portret' : Zvonko Kovač






U četvrtak, 8. svibnja, u 19 sati,
u Hrvatskom društvu pisaca
(Basaričekova 24 , Zagreb)
održat će se književna večer u ciklusu 'Književni portret',
a na kojoj će o djelu Zvonka Kovača
govoriti književni teoretičar i kritičar Cvjetko Milanja
i voditelj tribine Branko Maleš.

Bio/bibliografija Zvonka Kovača ovdje




Moja nova kritika u 'Vijencu'



Novi broj 'Vijenca'
(prvi kojeg je uredio novi glavni urednik Mate Maras)
od danas je na kioscima
(cijena samo 10,00 kn)
a u njemu
na str. 13.
moja kritika
romana
'Srednji spol'
Jeffreya Eugenidesa




Između ostaloga, novi broj 'Vijenca' (br.370.) donosi i razgovore Milanom Rakovcem, Ivom Škrabalom i Borbenom Vladovićem (potonji govori o knjigama iz edicije Mala knjižnica DHK-a, koju uređuje već dugi niz godina), kritiku nove zbirke poezije Ivana Hercega (potpisuje Zvonimir Mrkonjić), Lada Žigo objavljuje opširan ogled o hrvatskoj erotskoj prozi, povodom romana 'Bestjelesna' Alojza Majetića, Strahimir Primorac prikazuje nove dvije prozne knjige Irene Vrkljan, Ljerka Car Matutinović prikazuje knjigu poezije Božice Jelušić, Gojko Borić piše o romanu Olicera Bottinija (još neprevedenom na hrvatski) a Iva Grgić prikazuje studiju Cvijete Pavlović 'Šenoina poetika prevođenja. Traduktološka analiza Šenoinih prijevoda s francuskog jezika'.
Tu je i nezaobilazna kolumna Nives Opačić, kratke priče Julijane Matanović i Daria Šareca, poezija Ivana Rogića Nehajeva i Aleksandre Mihaliček, opširan esej Darka Polšeka o istraživanju ograničene racionalnosti, esej Ivana Majića o kritičkoj recepciji djela Meše Selimovića u Hrvatskoj te još velik broj članaka, kritika i prikaza koji tematiziraju filmsku, kazališnu, likovnu i glazbenu umjetnost.


NOVO : Hrvoje Šalković - 'Oko cucka pa na mala vrata' (Profil, 2008.)


Hrvoje Šalković
'Oko cucka pa na mala vrata'

roman
Profil International
222 str. , meki uvez
cijena: 119,00 kn

Riječ izdavača



Radnja novog romana Hrvoja Šalkovića događa se u Zagrebu, u kojem skupina prijatelja planira pljačku banke. Za razliku od romana «Zec na mjesecu» u kojem su protagonisti pripadnici srednje-visokog gradskog sloja, likovi novog romana stoje jednu stepenicu niže. Riječ je o pametnim mladim luzerima, čija je sudbina dobrano uvjetovana načinom na koji su odrasli.

U idejnom smislu okosnicu romana čini problem zlostavljanja i zanemarivanja djece u obitelji, a u fabularnom smislu priču nosi već spomenuta pljačka banke, te ljubavna veza na daljinu. Roman je pisan u dahu, u dobro poznatom Šalkovićevu tonu i izričaju, s mješavinom vrlo duhovitih i izuzetno emotivnih dijelova.
I dok su Šalkovićevi prethodni romani pisani u "duru" i uvelike podsjećaju na engleski novi val, s Hornbyjem na čelu, «Oko cucka, pa na mala vrata» ne sliči previše na «Notting Hill», «Četiri vjenčanja i sprovod», «Zapravo ljubav» i sve ostale romane koji se uspoređuju s Šalkovićevim prijašnjim radovima. U nekim je dijelovima teži, melankoličniji, emotivniji... ali opet, u nekim je dijelovima i duhovitiji.
Možda i više nego u bilo kojem svome prethodnom djelu, Šalković u "Cucku" uspijeva čitatelja uhvatiti na udicu "akcije", ali samo da bi mu ispričao puno ozbiljniju i nimalo laganu priču - onu zbog koje je ovaj roman o urbanim autsajderima zapravo i napisan.

"Oko cucka pa na mala vrata" donosi sve ono na sto nas je Šalković navikao: puno humora, akcije, živopisnih likova i onu dozu srca zbog koje sve navedeno ima tako dobar okus. U svakom slučaju, Šalković je malčice promijenio kurs.



Izvor : Moderna Vremena Info


ZSK – četvrtak 08.05.2008.




ZSK – četvrtak 08.05.2008.
Profilov Megastore

12,00 hKnjiga ispod čekića
Tatjana Divjak : 'Kako ojačati samopouzdanje u 7 dana'
Sudjeluju : Sandra Pocrnić Mlakar, Tatjana Divjak, Mladen Vedriš
17,00 hPredstavljanje nakladničkih kuća
Teovizija : 'Biblija' u prijevodu nadbisupa Ivana Evanđeliste Šarića
Sudjeluju: dr.Zvonimir Kurečić, dr.Karlo Višaticki, Damir Lipovšek, Ivica Domaćinović, biblijske tekstove čita Dubravko Sidor
18,00 hČitanje
Michal Viewegh : 'Anđeli'
Booksa, Martićeva 14 d
18,30 hDo posljednjeg slova
Snježana Fridrih : 'Leksikon hrvatske političke gluposti'
Sudjeluju: Zoran Filipović i Snježana Fridrih
20,00 hZSK Specijal
Irena Vrkljan : 'Svila nestala, škare ostale' ,
'Dnevnik zaboravljene mladosti' ,
'Pismo u pismu'
Sudjeluju : Jasna Horvat, Irena Vrkljan, Andrea Zlatar, Nives Tomašević




Nove pjesme Ljube Lozančić

srijeda , 07.05.2008.




Portal cunterview.net donosi nove, još neobjavljene pjesme Ljube Lozančić, mlade pjesnikinje čiju je odličnu zbirku 'Slavlje na pučini' prošle godine objavio Algoritam.

Pjesme dostupne ovdje



Drugi broj književnog časopisa za znanstvenu fantastiku 'UBIQ'



UBIQ, književni časopis za znanstvenu fantastiku
ISSN 1846-6087
Nakladnik: Mentor d.o.o., Zagreb
Glavni urednici: Tomislav Šakić i Aleksandar Žiljak
Uredništvo: Igor Marković, Mihaela Marija Perković, Davor Šišović, Boris Švel
Savjet časopisa: Tomislav Brlek, Nikica Gilić, Zoran Kravar, Darko Macan, Zoran Roško, Darko Suvin
Grafički identitet: Melina Mikulić, Studio grafičkih ideja
http://ubiq.nosf.net

Drugi broj književnog časopisa za znanstvenu fantastiku 'UBIQ' nastavlja u "uvodničarskoj" koncepciji prvoga broja (okićenog Nagradama SFERA za esej i dizajn), predstavljajući najuglednije autore hrvatske fantastične književnosti, kao i akademske proučavatelje žanrovskoga pisanja.
"Književnu republiku znanstvene fantastike" tako predstavljaju vodeće autorice "fantastičnog ženskog pisma" Veronika Santo, Vesna Gorše i Milena Benini, potpomognute mladim snagama (Irena Rašeta, Tereza Rukober), dok spisatelji ne odustaju od malko žešćeg stila (Dalibor Perković, Aleksandar Žiljak, Kristijan Novak), a svi skupa predstavljaju raspon od ženskog pisma, vremenskog putovanja, post-cyberpunka i post-fantasyja do klasičnoga science-fictiona, militarnog akcijskog SF-a i erotike.
Kritičko-teorijski dio s jedne strane proučava baštinu domaće fantastične književnosti, radovima o Zagorki i Vladanu Desnici, a s druge donosi filmološki ogled o žanrovima fantastičnog filma te svjetsku premijeru opsežnog rada o Ursuli Le Guin iz pera doajena svjetske teorije znanstvene fantastike, Darka Suvina.


Na 228 stranica, UBIQ 2 donosi:

Novele
Vesna Gorše: Narcis
Kristijan Novak: Naklon bogovima
Veronika Santo: Mi i oni iza mojih leđa
Dalibor Perković: Quentinova pravila
Irena Rašeta: Bolji je svijet moguć
Milena Benini: Dani snijega
Aleksandar Žiljak: Dani orgona
Tereza Rukober: Zaboravljeni
Kritička praksa
Biljana Oklopčić: "Plameni inkvizitori" u kontekstu gotičkog romana
Bojan Jović: Lek za smrt - smrt kao lek (o "Prazniku besmrtnosti" A. A. Bogdanova i "Pronalasku Athanatika" Vladana Desnice)
Darko Suvin: Spoznaja, sloboda, "The Dispossessed" kao klasik
Nikica Gilić: Filmska fantastika i znanstvena fantastika u kontekstu teorije žanra
Bibliografski prilozi
Bibliografija hrvatske znanstvenofantastične novele i minijature za 2006. i 2007. godinu



Novi broj 'Balkanskog književnog glasnika'





Izašao je novi broj 'Balkanskog književnog glasnika', na vašim elektronskim kioscima, besplatno!

BKG, Br. 1 / 2008. Sveska 14.

http://www.balkanwriters.com/broj14/index.htm

http://glasnik.net


U novom broju BKG-a možete pročitati :

PROZA
Dobrilo Nenadić, Irina Marković, Ivana Žaja, Jasmina Hanjalić, Mara Meimaridi, Milenko Županović, Mileta Prodanović, Miloš K. Ilić, Muzafer Čauši, Slobodan Novokmet, Zorana Kešeljević

POEZIJA
Boško Tomašević, Dušan Maljković, Ibrahim Hadžić, Jelena Bogavac, Krištof Dovjak, Melita Sanković, Milan B. Popović, Nataša Simeunović, Sabina Maličbegović, Saša Radojčić, Stanislav Pavić, Stevan Mihailović,
Vitomir Prkačin,

DRAMA
Milko Valent -' Mala klaonica nježnosti'

ESEJ
Ana Mušćet - 'Zapažanja', poetski esej
Dejan Vukićević - 'Delo', esej
Ranko Munitić - 'Dva eseja ne-o-filmu', esej
Zorica Jevremović - 'Stripovska storija o princezi', esej
Zorislav Paunković - 'Slučaj Ane Gorenko', esej

Dodatak: Predlog Zakona o kulturi Republike Srbije


Ovaj broj Balkanskog književnog glasnika uredili su Neven Mehinagić, Elfrida Matuč Mahulja i Vesna Denčić.

Glavni i odgovorni urednik Dušan Gojkov.


Adrese Balkanskog književnog glasnika :
http://glasnik.net
http://glasnik.info
http://balkanwriters.com


Dnevni glasnik je na adresi:
http://www.balkanwriters.com/novosti.php



NOVO: John Maddox Roberts - 'SPQR II. - Katilinina urota' (Fraktura, 2008:)


John Maddox Roberts:
'SPQR II. - Katilinina urota'

Krimi roman
izd. Fraktura
Broj stranica: 332
Uvez: meki
Prijevod: s engleskog Ivana Maslač
Cijena: 119,00 kn

Riječ izdavača


Rimska republika slavi trijumf svoga vojskovođe Lukula nad Mitridatom. Snaga Republike neupitna je, protivnika gotovo da i nema, rimske legije osvojile su čitav poznat svijet. Ali u samom Rimu nema mira, zaredala su ubojstva građana, a Decije Cecilije Metel Mlađi, sada na položaju kvestora rizničara u Saturnovu hramu, otkriva neobične zalihe oružja. Njegov se detektivski duh budi i on povezuje ubojstva i oružje, iza kojih se krije pogubna urota koja će dovesti u pitanje ne samo Decijev život već i živote njegovih prijatelja, pa i samu Republiku.
'Katilinina urota', drugi roman izvrsne serije 'SPQR' majstora krimića i povijesnih romana Johna Maddoxa Robertsa, vodi nas u stari Rim, u vrijeme kada su ljudi i njihovi zločini bili toliko slični današnjima.

Roberts iznova potvrđuje da se u zamršenim ulicama staroga Rima osjeća kao kod kuće.
Publishers Weekly



Besplatno poglavlje ovdje


ZSK - Srijeda, 07.05.2008.





Zagrebački sajam knjiga, Profilov Megastore

Srijeda, 07.05.2008.

12,00 h - Knjiga ispod čekića
Tahir Mujičić - 'Nauk od žena'
Sudjeluju : Lada Čale Feldman, Grozdana Cvitan, Tahir Mujičić
15,00 h - Predstavljanje nakladničkih kuća
Andrijići
'Priče iz dubine - Srce plavog kita'
Sudjeluju: Zdenka Andrijić, vladimir Stojisavljević
16,00 h - Predstavljanje nakladničkih kuća
Klub Sušačana - 'Sušačka revija' predstavlja Alen Čemeljić
17,00 h - Predstavljanje nakladničkih kuća
Hrvatsko filološko društvo i Disput
Biblioteka 'Na tragu klasika'
18,30 h - Do posljednjeg slova
Michal Viewegh - 'Anđeli'
Sudjeluju : Michal Viewegh, Zoran Ferić, Roman Simić Bodrožić
19,30 h - promocija monografije Vasko Lipovac - 'Erotika' (Galerija Forum)
Sudjeluju: Slobodan Prosperrov Novak, Ante Tomić, Voja Šiljak, Pavle Kalinić
glazbena podrška : Ana Ghallo i Saša Nestorović
20,00 h - ZSK specijal - Novi hrvatski roman
Robert Perišić - 'Naš čovjek na terenu'
Sudjeluju: Robert Perišić, Teofil Pančić, velimir Visković



NOVO : Ilja Stogoff - 'Mrtvi mogu plesati' (Hrvatsko filološko društvo/Disput, 2008.)

utorak , 06.05.2008.

Ilja Stogoff
'MRTVI MOGU PLESATI'

izd. Hrvatsko filološko društvo/Disput
S ruskoga prevela Irena Lukšić
184 str, 12,5 x 20 cm
meki uvez
cijena: 100,00 kn

Riječ izdavača



"U Hrvatsku sam putovao baš pred Božić. Doma je bio strašan snijeg, a tamo je bilo toplo i mirisalo je na naranče. Odavno mi nije bilo tako lijepo. Sićušna zemlja. Sićušna sredozemna sreća. U Hrvatskoj sam proveo samo dva tjedna i to je bilo dovoljno da zaboravim svoj vlastiti grad."
Hrvatska je jedno od odredišta što ih kultni ruski pisac Ilja Stogoff (1970) opisuje u knjizi 'Mrtvi mogu plesati' (Mertvye mogut tancevat', 2005). Tom smjernom katoliku, ali i vatrenom povjesničaru rocka, koji je 2004. bio gost Sajma knjige u Puli, hrvatski su krajevi postali simbol sreće i radosti na depresivnoj pozadini brojnih groblja, piramida i mauzoleja. Putujući, veli, nailazio je samo na ruševine i prašinu, sumorne krajolike bez imena i smisla. A nekad su te hrpe smeća bile centri moći iz kojih su vladari kretali u pokoravanje svijeta. Mistična Ladoga, prijestolnica drevne Rusije, danas izgleda, piše Stogoff, "poput stvrdnutoga hračka". Tu su još i Karakorum, sjedište strašnog mongolskog vladara Džingis-kana koji je sravnio sa zemljom 862 kineska grada, pa onda Saraj-Berke, mjesto u blizini Astrahana, u kojemu su stolovali kanovi Zlatne Horde, zatim Jakutsk, prijestolnica Sibira, koji je ruskim konkvistadorima bio zanimljiv zbog izdašnog poreza u naturi, potom Venecija, čiji su umjetnici "dizajnirali" mnoge istočnjačke gradove, pa Kijev koji izgleda kao da ga je izmislila otkačena rock-skupina Vopli Vidopljasova...
Vladari današnjeg svijeta ratuju na drugoj bojišnici, oni su zabavljači i (anti)junaci žutog tiska. Jedan od njih, Frédéric Beigbeder bio je gost Iljine televizijske emisije u Sankt Peterburgu, Orhana Pamuka, tursku literarnu ikonu, Stogoff je došao intervjuirati u Istanbul. Beigbeder je, znamo, svoju rusku pustolovinu opisao u novom romanu, a Orhan Pamuk je Ilju ubrzo ponovno sreo uživo, u Puli, međutim nije ga prepoznao...
I što sad, kad je sve mrtvo: civilizacije, gradovi i ljudi? Ima li nade za one koji putuju? Da, veli Stogoff: The Joshua Tree. U2. I Hrvatska, naravno! Treba roditi glazbu iz duha tragedije.

Ilja Stogoff autor je krimića Imperatorova lubanja (Čerep Imperatora) i Krvava Mary (Krovavaja Meri), objavljenih 1997. pod pseudonimom Viktor Banev, zatim Kamikaza (Kamikadze, 1998), Revolucije sad! (Revoljucija sejčas!, 2001) i Klupskog života. Pravi se da si znalac (Klubnaja žizn'. Pritvoris' ee znatokom, 2001), Mačo ne plaču (Mačo ne plačut, 2001), 1.000.000 eura (1000000 evro, 2003)... i tko bi sve nabrojio!
Stogoff danas, nakon tri odlično primljene knjige u Hrvatskoj (Trinaest mjeseci, Mačo ne plaču i mASIAfucker), izgleda ovako: ćelavac s kapom Kangol i klaunovskim tenisicama Yellow Cab, vozi se gradom u devetki bez lijevoga retrovizora i na svakom raskršću mora stati i dijeliti obožavateljima autograme. Megacelebrity, veli kritičar Lav Danilkin.



Intervju s autorom ovdje







Moja nova kritika na portalu Kupus.net





Ako vas zanima
moje mišljenje
o romanu
''Sjajna svjetla, velegrad''
Jaya McInerneya

kliknite na ovaj link
i pročitajte
moju kritiku



PROMOCIJA novih knjiga biblioteke 'Na tragu klasika'





Disput
i
Hrvatsko filološko društvo iz Zagreba


pozivaju vas na predstavljanje svježe pošiljke svojih klasika:

- Dmitrij Prigov 'Živjet ćete u Moskvi!'
- Gail Jones 'Kuća disanja'
- Annie Ernaux 'Mjesto'
- Desző Kosztolányi 'Kornél Esti'
- Ilja Stogoff 'Mrtvi mogu plesati'


u srijedu, 7. svibnja 2008. u 17 sati u sklopu 5. Zagrebačkog sajma knjiga - Profil Megastore, Zagreb, Bogovićeva 7

O knjigama će govoriti književni kritičari Adrian Cvitanović, Đurđica Čilić-Škeljo i
István Ladányi te urednica biblioteke "Na tragu klasika" Irena Lukšić.





INTERVJU: Kiran Desai






Indijska književnica i dobitnica najprestižnije britanske nagrade Booker za roman 'Nasljeđe gubitka' Kiran Desai za Zarez govori o razlikama između zapadnih društava savršenog multikulturalnog make upa ali velike usamljenosti, i manjih sredina, poput Indije ili Hrvatske koju je nedavno posjetila, u kojima život bruji na drukčiji način.

Intervju dostupan ovdje



ZSK - Utorak, 06.05.2008.




Zagrebački sajam knjiga, Profilov Megastore

Utorak, 06.05.2008.

12,00 h – Svečano otvorenje 5.Zagrebačkog sajma knjiga
13,00 h – Knjiga ispod čekića : Hrvoje Šalković - 'Oko cucka pa na mala vrata'
Sudjeluju : Ida Prester, Roman Simić Bodrožić, Hrvoje Šalković
17,00 h – Predstavljanje nakladničkih kuća : Kruzak
Josip Marinković – 'Učiteljstvo kao poziv'
18,30 h – Do posljednjeg slova
Zvonko Maković – 'Lica – alternativna povijest umjetnosti'
Sudjeluju : Žarko Paić, Tonko Maroević, Zvonko Maković
20,00 h – ZSK specijal
TRIBINA: Novi hrvatski roman
Članovi žirija nagrade Hutarnjeg lista i nagrade roman@tportal.hr sučeljavaju mišljenja i brane svoje odabire : Andrea Zlatar, Jadranka Pintarić, Igor Mandić, Jagna Pogačnik, Gordana Crnović, Miroslav Mićanović, Velimir Visković, Tomislav Brlek





INTERVJU: Drago Glamuzina

ponedjeljak , 05.05.2008.







Drago Glamuzina, glavni urednik izdavačke kuće Profil, prije sedam godina objavio je hvaljenu zbirku poezije “Mesari” za koju je dobio godišnju nagradu Vladimir Nazor te Kvirinovu nagradu. Upravo je objavljen i njegov prozni prvijenac, roman “Tri”, u kojom se razrađuje tema kojom se bavio i u “Mesarima” - “prizori iz (izvan)bračnog života”, ljubavni trokut i ono što takav odnos sa sobom povlači.

O svom romanu Glamuzina govori ovdje


NOVO: Dezső Kosztolányi - 'Kornél Esti' (Hrvatsko filološko društvo/Disput)



Dezső Kosztolányi
'KORNÉL ESTI'

izd. Hrvatsko filološko društvo/Disput
S mađarskoga prevela Kristina Peternai Andrić
264 str, 12,5 x 20 cm
meki uvez
cijena: 120,00 kn

Riječ izdavača



'Kornél Esti' jedno je od najpoznatijih i najcjenjenijih djela mađarskoga književnog klasika Dezsőa Kosztolányia. Riječ je o zbirci osamnaest kratkih proza nastalih između 1925. i 1933. godine, različita opsega i teško svedivih pod zajednički žanrovski nazivnik: kao što glavni junak Kornél u prvom poglavlju ističe, njegova je namjera objediniti putopis, u kojem će opisati mjesta u koja je putovao ili želio putovati, i romansiranu biografiju koja se tiče običnih i neobičnih događaja iz njegove jave, ali i sna (jer "san je također zbilja").
Kornél Esti zagonetan je i neuhvatljiv lik, zapravo Kosztolányiev alter ego, nerazdvojan prijatelj iz djetinjstva, kopija kroz koju pisac kazuje sve što je u njemu potisnuto, divlje, anarhično. Pripovjedaču, koji je pod naporom pisanja zaboravio kako valja živjeti, potrebno je ispunjenje avanturama i razonoda, a Kornélu, koji više ne zna pisati, nego samo živjeti, čvršći oslonac koji će sačuvati njegovu svakodnevicu od raspadanja. Dok je Kosztolányi disciplinirano sjedio za svojim radnim stolom i neumorno pisao da bi svojoj obitelji osigurao egzistenciju u kriznome poslijeratnom razdoblju, njegov je Kornél umjesto njega lutao svijetom i živio životom oslobođenim društvenih konvencija i normi. Uvidjevši da – izuzevši Goethea – pojedinac nema dovoljno snage da istodobno i piše i živi, nadu polažu u združene snage: pripovjedač će zapisivati Kornélove dogodovštine i, nakon što po dogovorenom ključu ujednači njihove bitno različite stilove, potpisat će se kao autor, a Kornélovo ime krasit će naslov knjige – jer "naslov tiskaju većim slovima". (U biblioteci "Na tragu klasika", eto, upravo je obrnuto...)
Okupljene proze nepretenciozno ukazuju na zaigranu i ironičnu dimenziju života, u kojoj se komično i tragično nerijetko isprepleću do nerazmrsivosti. Profinjenim humorom autor dotiče onodobne tabue i poigrava se stereotipima, izrugujući pritom i svoje i tuđe ideale, a fascinantno je što, gotovo stoljeće kasnije, njegove ideje, opisi i komentari djeluju svježe i primjenjivo na svakodnevicu.

Dezső Kosztolányi (Subotica, 1885 – Budimpešta, 1936), klasik mađarske književnosti, javio se i djelovao unutar književnog kruga poznatog pod imenom "Nyugat" ("Zapad"). Bio je pjesnik, prozaik, esejist, novinar, prevoditelj. Na svim spomenutim područjima ostvario je mnogobrojna i vrijedna djela koja je, među ostalima, cijenio Thomas Mann, hvalio Endre Ady, kao uzor isticao Danilo Kiš. U njegovu se opusu, uza zbirku kratkih proza Esti Kornél (Kornél Esti, 1933), ističe roman Édes Anna (Slatka Ana) iz 1926. godine te romani koji tematiziraju život u provinciji, dijelom inspirirani njegovim rodnim gradom: Pacsirta (Ševa) iz 1924. i Aranysárkany (Zlatni zmaj) iz 1925. godine.






Nives Opačić: Standardni hrvatski jezik je nedostižan ideal




Poznata jezikoslovka Nives Opačić u razgovoru za Radio 101 govori o hrvatskoj standardnojezičnoj praksi, jezičnom purizmu, invaziji neologizama i najčešćim pogreškama u korištenju standardnog jezika.

Čitaj ovdje



Novi ciklus tribina HDP : 'Dekonstrukcije'





07.05.2008. u 19 sati,
u HDP-u, Basaričekova 24, Zagreb
,
počinje ciklus tribina pod nazivom „Dekonstrukcije“
razgovorom o knjizi „Mržnja demokracije“ Jacquesa Ranciera.

O njegovu viđenju demokracije razgovarat će se sa prevoditeljem i autorom pogovora Leonardom Kovačevićem.

Voditeljica ciklusa Darija Žilić.

Jacques Rancier (1940.) je utjecajni francuski filozof, profesor na Sveučilištu Paris-VIII.
Autor je brojnih knjiga o političkoj filozofiji i filozofiji umjetnosti kao što su 'Mržnja demokracije', 'Noć proletera', 'Neuki učitelj:pet pouka iz intelektualne emancipacije' itd.
Knjiga „Mržnja demokracije“ prvo je njegovo djelo prevedeno na hrvatski jezik. Ono je ujedno i povod razgovoru o knjizi koja otvara brojna pitanja vezana uz problematiziranje demokracije.Naime, Rancier polemizira sa misliocima koji stvaraju negativno mišljenje o demokraciji i želi reaktivirati izvorni smisao demokracije koji u sebi sadrži subverzivni smisao.

*****
O novom ciklusu tribina pod nazivom "Dekonstrukcije":

Riječ je o ciklusu tribina u kojima će biti prezentirane suvremene teorijske i esejističke knjige.Budući da HDP u svojoj izdavačkoj djelatnosti njeguje interes za suvremenu teoriju i filozofiju, i to kroz časopise Tvrđa i Europski glasnik, na tribini "Dekonstrukcije" pokušat ćemo razviti javni dijalog o knjigama u kojima se problematiziraju problemi suvremenog društva,odnosno teorije. U tom smislu će tribina biti aktivistička. Predstavljači će biti ili urednici ili prevoditelji, a voditeljica ciklusa Darija Žilić.




NOVO : Slavoj Žižek - 'O nasilju' (Naklada Ljevak, 2008.)

nedjelja , 04.05.2008.


Slavoj Žižek
'O NASILJU'

Biblioteka: Biblioteka Bookmarker
Izdavač: Naklada LJEVAK
Broj stranica: 221
Format: 14x21 cm
Uvez: meki
Cijena: 129,00 Kn


Riječ izdavača


Nasilje je posvuda oko nas, a ipak ga nismo u stanju objasniti ili se pomiriti s njim. Provokativna teza slovenskoga filozofa Slavoja Žižeka u njegovoj najnovijoj knjizi 'O nasilju glasi' da je nasilje koje jasno vidimo (ono koje čini jasno prepoznatljiv počinitelj) zapravo proizvod skrivenog nasilja, onog koje tvori naš politički i ekonomski sustav.

Vidljivo terorističko ili zločinačko nasilje često puta se čini kao narušavanje „normalnog“, mirnog stanja stvari. Ono što Žižek naziva „skrivenim“ nasiljem zapravo stoji u pozadini našeg normalnog stanja. Takvo nasilje unutar samog sustava na kojem se temelji naše društvo nije na prvi pogled vidljivo, ali za Žižeka ono je ključno za razumijevanje pojava koje bi se inače percipirale tek kao iracionalne provale nasilja. Strastveno zagovarajući osvještavanje takvog stanja, Žižek svoj beskompromisni pogled usmjerava prema demokracijama u kojima živimo i kojima vladaju ekonomski imperativi. Žižek istražuje krvave totalitarne režime protekloga stoljeća i nasilje koje se može nazvati „božanskim“. Koje opcije još uvijek imamo na raspolaganju?

Oslanjajući se na visoku i popularnu kulturu, Kanta, Lacana, viceve i recentne filmove, Žižek se protiv sustava bori sa stilom i manirama istinske filozofske ikone. On liberalizam suprotstavlja fundamentalizmu i analizira filantropiju, politiku straha, jezično nasilje, kao i što to znači biti „tolerantni“ susjed.

Žižek je doista najsjajniji i najvažniji zastupnik psihoanalize i uopće kulturne teorije u Europi u zadnjih nekoliko desetljeća.“
Terry Eagleton, Oxfordsko sveučilište

„Iznenađujuće odvažan autor koji ne gleda unatrag i ne iskazuje strahopoštovanje dok se okretno i bodro kreće vremenom kojim vladaju globalne slike i virtualne stvarnosti.“
Times Literary Supplement






INTERVJU: Georgi Gospodinov

subota , 03.05.2008.


Feral Tribune na ovome linku donosi intervju sa bugarskim književnikom Georgijem Gospodinovim.

Tim povodom - moja kritika knjige 'Prirodni roman' Georgija Gospodinova :



KRITIKA : Georgi Gospodinov - 'Prirodni roman' (Profil, 2005.)

Na jednom mjestu u svom 'Prirodnom romanu' Georgi Gospodinov (r.1968.) piše o anatomiji obične kućne muhe (Mosca domestica) ističući kako je muhino oko sastavljeno od tisuću malih okica, faseta, od kojih svako prima samo jedan dio slike koja se u mozgu formira u cjelinu. Ponukan otkrićem da muha na svijet gleda razlomljeno, mozaično, fasetično, i Gospodinov je svoj roman strukturirao fragmentarno, sastavivši ga od 40-tak kratkih poglavlja. U njima se fantazmagorični prikazi snova smijenjuju s austerovskim odama cigaretnom dimu, stranice posvećene teologiji nadovezuju se na one sa skatološkom tematikom, priče prisluškivane u kafiću prepliću se s esejističkim razmatranjima povijesti nužnika te dionicama koje istu temu obrađuju u tarantinovskom dijaloškom obliku. Kod tog bugarskog pisca stranice o anatomiji muhe i njezinoj (nepriznatoj) važnosti u čovjekovu životu naslanjaju se na one s hornbyjevskim spiskovima zadovoljstava i autorovih preferencija dok se poglavlja ispunjena lingvističkim analizama smijenjuju s onima o 'svjetlom otočiću' na kojemu se pripovjedač, kako sam kaže, posljednji put osjećao sretan i zaštićen. Taj se otočić, jasno, nalazi 'u toplim ekvatorijalnim vodama djetinjstva'.

I tako, iz stranice u stranicu, monološki, u obliku kratkih, pretežito jednostraničnih zapisa pripovjedač bilježi naplavine svoje svijesti, sve one 'beznačajne svakodnevne sitnice koje polako potkopavaju samo nama namijenjenu dozu sreće'. No, iako to sam izbjegava priznati, on zapravo 'piše da bi zaboravio'; ruje po svojoj podsvijesti, bježi u sjećanja na djetinjstvo, utočište traži u snovima, razglaba o biologiji, muhama i klozetima, filmu, filologiji i književnosti... a sve s nakanom da se što više udalji od svijesti o supruginoj nevjeri i njezinoj trudnoći kojoj on 'nije autor'.

Knjiga je prepuna metafikcijskih poigravanja, citata (Lyotard, Ortega y Gasset, Lukijan, Chuang Tzu, Salinger, itd.) i pop-kulturnih referenci. Na jednom mjestu pripovjedač razmišlja o pisanju romana sastavljenog samo od glagola. Kasnije, pozivajući se na Flauberta koji je maštao napisati knjigu bez ikakve fabule, knjigu ni o čemu, Gospodinov priznaje da je 'Prirodni roman' njegov pokušaj da 'napiše roman sastavljen od samih početaka, roman koji neprestano kreće, nešto obećava, stiže do sedamnaeste stranice i započinje iznova'. Kao rezultat dobili smo 40-tak poglavlja koji se svi mogu čitati kao početak romana, uvod u fabulu, ali i kao zasebne kratke priče, a tim se nebrojenim počecima, pripovjedač, paradoksalno, neprestano vraća upravo na ono što se trudi zaboraviti i odagnati iz svijesti - raspad svoga braka.
I u postmodernističkom se poigravanju autorstvom (Gospodinov navodi kako je on tek urednik knjige koju je napisao i poslao mu klošar koji se, začudo, zove isto kao i on) također prepoznaje pokušaj bijega od stvarnosti razorenog braka. Na taj način lukavi autor svojim metafikcijskim igricama (koje bi netko mogao nazvati i pomodnim) pronalazi svojevrstan alibi i daje im psihološko utemeljenje.
Gospodinov ne oskudijeva dobrim idejama a 'Prirodni roman' kao da je rezultat inventure neke zaboravljene ladice sa bilješkama, skicama i krokijima čijom bi širom razradom ekonomičniji autor stvorio nekoliko zbirki priča, ako ne i više kratkih romana. Zato dodatne pohvale, ovog puta autorovoj samokritičnosti.

Njegov je izričaj jednostavan, izravan i jezgrovit, s tek rijetkim lirskim digresijama; Gospodinov je sklon aforističnosti (npr. ' brak traje između dva «da» /pred oltarom i sucem za razvode/...)'; bliži cinizmu nego melankoliji ali ipak dovoljno refleksivan, a tražimo li mu domaće srodnike, najbliži bi bili Mario Brkljačić, Vlado Bulić i Krešimir Pintarić (premda se, za razliku od potonjeg, Gospodinov suzdržava od afektiranja, a od svih je nabrojenih, čini se, puno načitaniji). Pesimistična slika svijeta se osjeća ali ne prevladava, a tranzicijske bugarske stvarnosti Gospodinov se dotiče tek sporadično, češće bježeći u sjećanja, ideološki neobojena.
Unatoč anarhoidnosti svoje razlomljene, mozaične strukture, razbarušene kratke vinjete na koncu se stapaju u romanesknu cjelinu koja nauštrb raznolikosti dijelova ne žrtvuje svoju kompaktnost. 'Prirodni roman' tako se ispostavlja jednim od najugodnijih literarnih iznenađenja 2005. i svakako budi želju za dodatnim istraživanjem nedovoljno nam poznate, suvremene bugarske književnosti. Ma što poštovani Stanko Lasić mislio o tome...

Napisao : Božidar Alajbegović, veljače 2006.
Objavljeno na portalu Lupiga.com



Poezija, kapitalizam, revolucija







U tekstu 'Poezija, kapitalizam, revolucija' Darija Žilić piše o tome kako pjesnici subvertiraju demokraciju.

Čitajte ovdje





INTERVJU: Veselin Gatalo

petak , 02.05.2008.



''Postoji više načina da se neko protjera. Možete ga staviti u kamion i odvesti negdje, možete mu ubiti nekoga iz familije i on će otići, a možete mu učiniti i život nepodnošljivim, pa će on otići sam. To je ništa manje lijep način za etničko čišćenje.''
Tim riječima mostarski književnik Veselin Gatalo objašnjava svoje tvrdnje da ga gradske vlasti Mostara žele protjerati iz grada. Gatalo kaže da mu je život postao nepodnošljiv otkako je kraj njegove porodične kuće, stare više od 100 godina, izgrađena OMV pumpa, a za sve krivi "korumpiranu Gradsku upravu Mostara".
Na tim iskustvima zasnovana je i njegova nova knjiga "Priče za nemirnu noć", koja je prije nekoliko dana izašla u izdanju Međunarodnog centra za mir Sarajevo i IZ "Planjax" iz Tešnja.

Intervju sa Veselinom Gatalom ovdje





Kulture neće biti!







Podbočeni na ulaznim vratima koncertne dvorane Vatroslav Lisinski, maltene kao da ih plaća državni security, a ne publika koja ima ulaznice, biljeteri su na Arsenov koncert 29. travnja zapriječili ulaz posjetiteljima koji su kasnili pet minuta uz obavijest da "do pauze nitko neće biti pušten na koncert zbog nazočnosti gradonačelnika i premijera".
Oh, nije razlog biljeterske krutosti (koju je fizički osjetila čak i jedna gospođa) moguće remećenje umjetnikove izvedbe, već remećenje gledateljskog spokoja onih gostiju koji Lisinskom ipak nešto "vrijede".

Opširnije na ovome linku




KRITIKA: Mirko Kovač -'Grad u zrcalu' (Fraktura, 2007.)





KRITIKA: Mirko Kovač -'Grad u zrcalu' (Fraktura, 2007.)

Dvanaest godina nakon izlaska svoga posljednjeg romana 'Kristalne rešetke' Mirko Kovač objavio je novi romaneskni naslov 'Grad u zrcalu'. Inače, to je već osma knjiga u sklopu Frakturine edicije sabranih djela toga pisca, rođena u Hercegovini 1938. i dugo godina nastanjena u Beogradu, odakle je zbog glasna i oštra protivljenja Miloševićevu režimu početkom devedesetih bio primoran odseliti, disidentsko utočište pronašavši u Rovinju. Učlanjenjem u Hrvatsko društvo pisaca i objavljivanjem svojih djela u Hrvatskoj Kovač dodatno zbunjuje povjesničare književnosti, koji ne znaju u koju ga nacionalnu ladicu svrstati, pri čemu im pisac nimalo ne pomaže uporno ignorirajući pripadnost nacijama i potvrđujući tako titulu »oskvrnitelja mitova« koju mu je davnih dana dodijelio Predrag Matvejević. To je titula koju Kovač s ponosom nosi jer, kako u nekom intervjuu obrazlaže, »nacije su zapravo proizvod ‘mitotvorne svijesti’, a mitovi o narodima su opasni jer su mitovi najpogodnija sredstva za sukobe, za opravdanja svih vrsta zlodjela«.

Romanom 'Grad u zrcalu' Kovač zaključuje ciklus proza posvećenih zavičaju, naglašavajući u izjavama za medije kako je taj roman zrcalo njegovih prijašnjih knjiga, odnosno njihov posljednji odraz u tom zrcalu. Roman je ispripovijedan iz pozicije prvoga lica jednine, od strane lika koji je i sam književnik, čime se sugerira autobiografičnost teksta. Ipak, iako bi bilo pogrešno sudbine protagonista iščitavati kao istinite i prenesene iz stvarnoga piščeva života, u građu je pisac ipak utkao i neka vlastita iskustva, kao i djeliće biografija svojih bližnjih, što je uostalom činio i u svojim ranijim djelima, neprestano svjestan da, ma koliko pisali o sebi, to je uvijek život drugoga, i obratno. U Kovačevim je prozama uloga pripovjedačeva literarnog ja da na svome tijelu u naše doba donese barem djelić povijesti, a u Kovačevim se djelima – kao što je to slučaj kod svih velikih književnika uostalom – prošlost uvijek prelama kroz ljudske sudbine i njihovu intimu, što je i u novome romanu neizostavno.

Pripovjedač 'Grada u zrcalu', inače i sam književnik, vere se po obiteljskom stablu i njiše mu grane tresući na papir plodove životnih priča koje tvore kroniku njegove porodice, odnosno obiteljski nokturno, što je i podnaslov romana. Iz pozicije odrasle dobi pripovjedač rekonstruira prošlost i prisjećajući se vremena svoga odrastanja sabire rasute trenutke svoga i života svojih bližnjih proživljenih na tvrdom hercegovačkom kamenjaru. Pritom se ponajviše ipak zadržava na životnoj priči i sudbini svoga oca, pomalo neodgovornog i prilično grubog, ali inteligentnog patera familiasa, koji je u čestim lutanjima u koja se upuštao – ako ništa drugo, onda u zemlju alkohola – neuspješno pokušavao pobjeći od sebe sama. Uzevši književnika za pripovjedača Kovač se upušta i u propitivanje procesa nastanka književnoga djela, odnosno umjetnosti, kao i osvješćivanje smisla umjetničkoga stvaranja, odnosno pisanja, ali se ne libi ni komentiranja i analize vlastita rukopisa, posredujući pritom i pojedine anegdote iz svoga bogatoga književničkog iskustva. No, pri pisanju ipak neprestano pazi na koherenciju rukopisne arhitektonike koja unatoč čestim metaliterarnim ekskursima i digresijama ni u jednom trenutku ne biva narušena, niti poljuljana.

Iako su sudbine ljudi o kojima piše ponovno obilježene političkim i ideološkim silnicama Kovačev je novi roman ipak lišen oštre društvene kritičnosti koja je obilježavala njegova prethodna djela. Unatoč nokturalnosti naznačenoj u podnaslovu, autorov je izričaj mnogo manje opor i turoban u odnosu na ostatak piščeva opusa, a erotika koja je jedan od Kovačevih najčešće rabljenih motiva u novome je romanu tek u naznakama i u mnogo blažoj varijanti, što je također u svrhu omekšanja iskaza, odnosno ostvarenja blaga i melankolična ozračja, kakvo je i imanentno sjećanjima, odnosno podvlačenju crte pod prijeđeni put. Pojedine su dionice novoga romana nabijene izrazitom emotivnošću što posebice odlikuje zaključnu epizodu posljednjega pripovjedačeva susreta s ocem u sanatoriju.
Tijekom toga susreta pisac otkriva novu, dotad nepoznatu, stranu očeva karaktera, doživljavajući ga na poseban način, »kao novo srodstvo, kao nepoznatog oca, ali nažalost na njegovu samom kraju, kad je čak i za svijeću kasno«. Iako svjestan svoga kraja koji je sve bliži – pa tako ni svoj boravak u sanatoriju nije nazivao liječenjem, nego »vježbom da se umre bez žaljenja« – pripovjedačev otac tijekom tog susreta – koji se sastojao čak i od čitanja oporuke – neprestano održava veselo raspoloženje i time ponovno iskazuje vlastitu opsjednutost »vedrinom smrti«. A ta je ljubav prema crnom humoru baš kao i sklonost nelinearnom pripovijedanju – otac je naime smatrao da je pripovijedanje bez digresija sporo i dosadno – tek dio očeva nasljeđa, prepoznavanje kojega se u piščevu vlastitu dvojničkom identitetu i karakteru nadaje vjerojatno i najosebujnijom odrednicom rukopisa.

Izvrsnim romanom 'Grad u zrcalu' Mirko Kovač suvereno dovršava višesveščanu ali i višedesetljetnu »vožnju uskotračnom prugom obiteljskoga vlaka« krševitim predjelima zavičaja, rasplićući magije života i halucinacije dječaštva na literarno nesvakidašnje moćan način te potvrđujući ponovno predjele djetinjstva kao nepresušno vrelo umjetničkoga stvaranja.

(Napisao Božidar Alajbegović
objavljeno u 'Vijencu', broj 368, travanj 2008.)



NOVO : Javier Cercas - 'Salaminski vojnici' (Fraktura, 2008.)

četvrtak , 01.05.2008.



Javier Cercas:
'Salaminski vojnici '

Roman
izd. Fraktura
Broj stranica: 200
Uvez: tvrdi s ovitkom
Prijevod: sa španjolskoga Silvana Roglić
Cijena: 139,00 kn

Riječ izdavača



Roman 'Salaminski vojnici' suvremenoga španjolskoga književnika Javiera Cercasa nastao je prema istinitoj, gotovo legendarnoj priči iz Španjolskoga građanskog rata. Cercas je brižno istražio priču o čudesnu spasenju pisca Rafaela Sáncheza Mazasa, osnivača fašističke Falange, te napisao jedan od ponajboljih romana posljednjeg desetljeća. Pred kraj rata Mazasa su u Barceloni uhitili republikanci i odlučili ga pogubiti. Mazas slučajno umakne u šumu, a u potrazi za njim ugleda ga vojnik te ga pušta da pobjegne. Pripovjedač pokušava ispod slojeva propagande i mita pronaći istinskog heroja, vojnika, običnoga malog čovjeka koji nije želio biti egzekutor, već je i u najgorim ratnim uvjetima zadržao ljudskost.
Javier Cercas je romanom 'Salaminski vojnici' duboko prodro u ranu španjolskoga društva podijeljenoga Građanskim ratom i na fascinantan način ispripovijedao priču o povijesti, junaštvu i sjećanju.

Javier Cercas, romanopisac, publicist i pisac kratkih priča, rođen je 1962. u Ibahernandu u Španjolskoj. Na Sve­učilištu u Geroni predaje španjolsku književnost i stalni je suradnik katalonskog izdanja El Páisa. Objavio je zbirku pripovijedaka 'Relatos reales (Istinite priče, 2000.)' i dva hvaljena romana, 'El móvil (Motiv, 1987.)' i 'El vientre de la ballena'. Svjetski uspjeh postigao je romanom 'Salaminski vojni­ci', koji je ubrzo po objavljivanju na­građen Nagradom katalonske udruge knjižara Premi Llibreter, nagradom Pre­mio Ciutat de Barcelona, nagradom žirija pisaca Premio Salambó, nagradama Premio de la Crítica de Chile, Premio Qué Leer, Premio Extremadura i Premio Grinzane-Cavourte te u Ve­likoj Britaniji nagradom Independent Foreign Fiction Prize.
Roman je prodan u više od pola milijuna pri­mjeraka u Španjolskoj i preveden na petnaest jezika. David Trueba prema njemu je snimio istoimeni film.



Besplatno poglavlje ovdje



INTERVJU: Ivica Šodan






Splitski pisac Ivica Šodan (1965.) nedavno je u izdanju splitskoga Književnog kruga objavio svoju drugu knjigu priča “Nestvarni kao mit".

Sa autorom je za Slobodnu Dalmaciju razgovarao Siniša Kekez, a intervju je dostupan na ovome linku



<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>