Moja kritika romana 'Nesanica' Marine Šur Puhlovski

ponedjeljak , 31.03.2008.







Zanima li vas
moje mišljenje
o romanu
'Nesanica'
Marine Šur Puhlovski

kliknite na ovaj link
i pročitajte
moju kritiku.





3.000 !



Statistika veli
da je do sada
na ovome blogu
ukupno objavljeno

3.000 tekstova!!!



Na putu prema dolje...



Na ovome linku možete pročitati odličan tekst u kojemu Nenad Bartolčić analizira nekorektno pisanje Tomislava Čadeža i Miljenka Jergovića o nastupu hrvatskih pisaca na lajpciškom sajmu, ali se dotiče i - poslužit ću se Makovićevom kvalifikacijom - 'saboterskih' postupaka Nenada Popovića.


PROMOCIJA : Bekim Sejranović - 'Nigdje, niotkuda' (Profil, 2008.)






Profil poziva
na predstavljanje romana

'Nigdje, niotkuda'
Bekima Sejranovića


u utorak, 1. travnja 2008.
u 19 sati
u Profil Megastoreu, Bogovićeva 7.


O knjizi će uz autora govoriti Jagna Pogačnik i Roman Simić Bodrožić

Više o knjizi ovdje



Zvonko Maković napušta HDP-a zbog 'sabotera' Nenada Popovića

nedjelja , 30.03.2008.





U proteklih godinu dana Hrvatsko društvo pisca napustili su Miljenko Jergović, Slobodan P. Novak, Heni Erceg, Edo Popović i Delimir Rešicki, a svoje istupanje iz Društva, uz istovremenu ostavku na mjesto u Upravnom odboru najavio je i Zvonko Maković. Kao razlog Maković navodi da “ne želi biti član uprave književne organizacije koja podupire saboterske akcije svoga potpredsjednika Nenada Popovića”.

Opširnije o tome ovdje





Nagrada 'Marin Držić' Tomislavu Zajecu




Mladi hrvatski dramski pisac Tomislav Zajec, za tekst 'Dorothy Gale', dobitnik je prve Nagrade 'Marin Držić' za 2007. koju dodjeljuje Ministarstvo kulture.

Drugu nagradu ravnopravno dijele Pavo Marinković za tekst 'Tri o maturi' i Matko Sršen za rukopis 'Darsa' (Marin Držić). Treću nagradu ravnopravno dijele trojica autora Elvis Bošnjak za tekst 'Žice i žileti', Vladimir Stojsavljević za rukopis 'Nikola Sedmi' i mlada autrica Lana Šarić za tekst 'Neboder'.

Tim povodom moja kritika Zajecova romana 'Ljudožderi' :



KRITIKA : Tomislav Zajec - 'Ljudožderi' (Profil, 2006.)

Sve je to već viđeno i malo što Zajecovi 'Ljudožderi' novoga, u odnosu na njegova prethodna dva romana, donose. No, najizrazitija srodnost s njegovim prethodnim djelima svakako je ambiciozno zamišljena i uspješno provedena kompleksna razlomljena romaneskna struktura, sa ukupno čak dvanaest različitih pripovijedača koji nam zbilju i događaje posreduju kroz iskaze u Ich formi. Prateći njihove struje svijesti mi svjedočimo egzistencijalnoj tjeskobi i ispraznosti kao zajedničkoj specifičnosti svih tih 12 života koji se na ulicama Zagreba mimoilaze ili dotiču i, često nesvjesni toga, utječu jedni na druge. Svejedno radi li se o maturantu, sredovječnoj liječnici, trudnici na kraju svojih dvadesetih ili pak ocu-uspješnom poslovnjaku, životi svih tih ljudi obilježeni su tinjajućim nezadovoljstvom, ispraznošću i egoizmom očitovanom u izrazitom nezanimanju za druge, što ponekad seže tako daleko da majka ne obraća pažnju na krv kojom je, pri povratku iz škole obilato namočena majica njezinog sina srednjoškolske dobi. Tu su zatim i nevoljena trudnica koja surogat ljubavi nudi bakici kojoj glumi unuku; nezainteresirani muž u virtualnoj e-mail vezi s maloljetnicom kojoj hini emocije, predstavljajući se kao netko drugi; bivši učesnik Big Brothera kojega neizrečena homoerotska ljubav vodi ka suicidu; očevi bez zanimanja za živote svoje djece i adolescenti koji frustracije liječe šakama, na mlađima od sebe, itd.
Emocionalna insuficijencija likova i njihova besciljnost ono je što karakterizira sve dosadašnje Zajecove proze, pa tako i ovu, ali se u 'Ljudožderima' autor, vjerovatno svjestan odbojnosti koju bi kod ciljane (mlađe intelektualne) publike mogao izazvati, malo odmaknuo od tzv. zagrebačke 'zlatne mladeži' (čiji su 'primjerci' bili protagonisti njegovih prethodnih romana). Tako su akteri ovoga puta generacijski heterogeniji, ali mada se više ne radi isključivo o razmaženoj tajkunskoj balavurdiji, svi su oni ipak dobro situirani i nedotaknuti tipičnim tranzicijskim boljkama.

Zajecu uspijeva čitatelja transferirati u svijest svojih 12 protagonista i učiniti nas svjesnima njihove emotivne praznine. To se ponajbolje iščitava iz banalnih razgovora koje oni međusobno vode te zapažanja lišenih refleksije i svedenih u najvećoj mjeri tek na registriranje izvanjske zbilje, što rukopis čini prepunim filmski dočaranih slika zagrebačkog urbaniteta. Autor u čitatelja usađuje osjećaj kako prateći ispovijesti čak 12 likova svo vrijeme čitamo o jednoj te istoj osobi, što nakon nekog vremena izaziva zamor i gubljenje interesa. Unatoč množini likova, njihove svijesti stalno odaju jedan te isti psihološki profil - kao da se radi o duhu koji prelazi iz tijela u tijelo - jer unatoč razlikama u spolu, profesiji ili starosnoj dobi, vokabular i način razmišljanja likova ostaju identični, nepromijenjeni. Ustvari, Jerko je jedini lik kod kojega je primjetna određena razlikovnost u načinu izlaganja misli, ali indikativno je da 'njegova' dionica spada među najkraće, a čini se i suvišnom jer fabularno ne mijenja gotovo ništa i njezinim se izostankom ništa ne bi izgubilo. Prilično je začuđujuće što se, iako se radnja odigrava u zagrebačkim stanovima i ulicama, niti jedan od likova u svom govoru i razmišljanjima ne koristi kajkavštinom.
Prevladavaju unutrašnji monolozi a rijetki dijalozi odreda su 'knjiški', neživotni, bez veće vjerodostojnosti, a s obzirom da je većina likova mlađe dobi posebno iznenađuje gramatička besprijekornost njihovih razgovora lišenih govora ulice, vulgarizama i slenga. Poveznice s filmom svakako postoje, naročito na razini 'short cuts' strukture (Zajec u jednom intervjuu ističe kako je 'Ljudoždere' prvotno zamislio kao filmski scenarij), ali kod eventualne ekranizacije, bez dorade dijaloga jamačno bi se ponovila donedavna najveća zamjerka filmskih kritičara domaćem filmu: neuvjerljivi, neautentični, ukočeni, nevjerodostojni dijalozi.

No, unatoč manjkavostima, Tomislav Zajec i dalje ostaje jednim od zanimljivijih domaćih autora, tematski zaokruženog i kvalitativno ujednačenog opusa. (Ustvari toliko ujednačenog da se iste mane, ali i vrline iz roman u roman ponavljaju.)
U svakom romanu njemu uspijeva čitatelja učiniti aktivnim sudionikom na način da pred njega podastire krhotine priče koju koncentriranim praćenjem recipijent mora samostalno zaokružiti u smislenu cjelinu. Premda je u odnosu na prethodne romane dinamičnija i ispunjenija događajima, fabula je i u 'Ljudožderima' ipak i dalje prilično oskudna. Autor to nadomješta gustoćom svoga rukopisa te bogatstvom slika, asocijacija i referenci kojima napučuje rečenice, a koje nas, prepune digresija, nakon što krenu, često odvode u neslućenim pravcima. Nespremna čitatelja valja upozoriti da bi ga povremeno čak mogla i zasmetati prevelika pažnja koju rečenicama Zajec (slično Koščecu i R.Simiću) pridaje, jer one ponekad kao da se međusobno natječu i svaka kao da je pisana da bude najvažnijom u romanu. No, to je prije izazov i rukavica bačena 'konkurenciji' (ali i publici svikloj na simplificirane obrasce i žurnalistički izričaj), doli zamjerka autoru.
Potencijal ovoga autora nažalost niti ovim romanom još uvijek nije do kraja realiziran...

(napisao Božidar Alajbegović
objavljeno na portalu Lupiga.com, ožujak 2006.)



'Reč u prostoru'

subota , 29.03.2008.




Četvrtak, 3. travanj, 18:30, Galerija SKC
REČ U PROSTORU, iščitavanje odabranih radova sa konkursa za deset pjesama i deset kratkih priča 2008.

Odabrani su radovi:
Predraga Teovanovića (Srbija), Dragane Bošković (Srbija), Željka Tešića (Srbija), Petra Matovića (Srbija), Kristine Kegljan (Hrvatska), Anteja Jelenića (Hrvatska), Nadije Rebronje (Srbija), Glavaš Marija (Hrvatska), Dragane Nikolić (Srbija) i Ratka Petrovića (Srbija), plus jedan autor na samoj starosnoj granici Dragan Bošković (Srbija), pesme; Duška Mrđe (Republika Srpska), Siniše Rudana (Srbija), Bojana Vračarevića (Srbija), Danijela Radočaja (Hrvatska), Đorđa Aćimovića (Srbija), Milice Arambašić (Srbija), Alme Jeftić (Federacija BiH), Bojane Ivković (Srbija), Adriane Branković (Srbija) i Milana Popadića (Srbija).

Radove odabrali (bilo je teško, 102 autora): Jovanka Uljarević, Vesna Kapor, Srđan Papić i Enes Halilović.



NOVO : Franjo Nagulov - 'Tanja' (Naklada Breza, 2008.)


Franjo Nagulov
'Tanja'

poezija
izd. Naklada Breza
Cijena:80,00
Broj stranica:90
Uvez:meki

Riječ izdavača


Rukopis pjesničke knjige 'Tanja' Franje Nagulova provocira da iznova promislimo o trima stvarima - ljubavi, naraciji i metafori.

Ispisujući suvremenu inačicu ljubavnoga kanconijera, mladi je pjesnik istodobno pokušao do kraja depatetizirati temu ljubavi, s jedne, te sačuvati ekstatične emocije i fascinaciju svoga lirskog protagonista osobom drugoga, s druge strane. Depatetizaciju je pritom proveo bavljenjem svakodnevnim kontekstima, običnim senzacijama i ni po čemu iznimnim motivima. Djevojka iz naslova - Tanja - deskribira se, uz ostalo, kao žena koja se jeftino oblači, koja ima male žute zube i male grudi, masnu kosu i perut, koja je sasvim prosječna, ponekad čak i ružna. Fascinacija se, pak, naglašava potpunom fokusiranošću na govor o njoj. Stječe se dojam da Nagulovljev lirski protagonist ni o čemu drugom i ne može govoriti. Tanja se pojavljuje na mjestu njegove biografije, lektire, njegovih navika, psihoza ili promjena raspoloženja. Tanja ima svoj BAR-kod i svoj ISBN, onaje žena, ona je dječak, ona je tekst, citat, kolaž, film, Kant, Klimt, sve što se može pomisliti i vidjeti. Iz pjesme u pjesmu dopunjuje se njezin portret novim detaljima ili novim osvjetljenjima, ovisno o perspektivi motrenja, trenutačnom raspoloženju i namjerama iskazivača.
Ta opsesivna usmjerenost na govor o njoj naknadno ovoj poeziji priskrbljuje neki novi patos koji nas iznova upozorava daje ljubav toliko unikatno iskustvo koje nikad do kraja nije moguće opisati, a kamoli racionalizirati. Žanrovski, Nagulovljev se poetski govor ukotvljuje na presjecištu stihovane priče, pjesme u prozi i autoreferencijalnoga poetskog eseja. Njegov dominantni iskazni modus je naracija.





Kikinda Short - dvojka

petak , 28.03.2008.




Povodom izlaska knjige priča s drugog festivala kratke priče Kikinda Short, koja okuplja 17 autora iz 6 zemalja te 50 i nešto priča, za Booksin portal govori koordinator projekta Srđan Papić.

Na pitanja kao što su da li dečki plaču ili šta biva kad srednjoškolke bodre strane vojnike, kakva je u stvari nemilosrdna šefica u domaćem ogranku multinacionalke, u koje vreme je najbolje umreti u bolnici a da vam se lekar ne naljuti, da li se javiti na oglas ženi koja traži svog roba... i mnoga druga, u zbirci priča 'Kikinda Short 2' odgovaraju:

Denis Mikan, Peter Landerl, Ksaver Bajer, Zofi Rajer (Austrija), Angel Igov (Bugarska), Aleksandra Čvorović, Šejla Šehabović, Melina Kamerić (Bosna i Hercegovina), Mima Simić, Dario Rukavina (Hrvatska), Eniko Daraboš (Mađarska), Goran Petrović, Vasa Pavković, Slobodan Tišma, Petar Čongradin, Ivan Potić, Marko Vidojković (Srbija)




Rade Jarak : Mali traktat o romanu






O 'misteriji romana i romanova organizma', o nepostojanju hrvatske književnosti + nekoliko savjeta za pisanje romana - sve to i još ponešto piše Rade Jarak na ovome linku



NOVO : Igor Rajki - 'Dobro izgledaš' (Naklada Ljevak, 2008.)



Kao novi naslov u svojoj Biblioteci 21 koju uređuje Edo Popović, Naklada Ljevak je upravo objavila novi roman Igora Rajkija :

Igor Rajki
'DOBRO IZGLEDAŠ'

Izdavač: Naklada Ljevak
Broj stranica: 196
Format: 13x20 cm
Uvez: meki
Cijena: 129,00 kn

Riječ izdavača



Igor Rajki jedan je od najoriginalnijih i najsamosvojnijih suvremenih hrvatskih pisaca, a novim romanom uspješno je spojio svoju sklonost eksperimentu s angažiranim pisanjem o društvu.

Život jednog gradskog para, sa svakodnevnom rutinom i intimnošću, uronjen je u politički i kulturni kontekst, pri čemu autor oštro secira površnosti našega doba. Iznimno kreativni pristup jeziku, svakodnevni likovi u poznatim situacijama, duhovite asocijacije iz brojnih područja ljudskog znanja, inovativne pripovjedačke strategije, multimedijska stvarnost, groteskni prikaz hrvatskog društva - sve su to niti koje se na kraju složene romaneskne strukture spajaju u neočekivanom kraju.

Iz romana:
Da bi živio istinu, moraš proizvoditi laži, a da se više nitko ne sukobljava zbog prvog dijela rečenice, već pače želi naći spokoj u poslovnom planiranju njena drugog dijela. Sasvim slično jebanju. Tu, nekako, baš bi dobro pristajala moja bilješka o ambiciji i o afirmaciji, ali izgleda da sam je negdje nepovratno zametnuo. Ako imaš kakvu vlastitu, slobodno je ovdje – ništa ti ne treba doli homeopatska grafička pustara – učrčkaj:
Pozdrav, mas-mediji!


Moja kritika zbirke priča 'Mamac za duhove' Igora Rajkija dostupna na ovome linku





KNJIŽEVNI PETAK : "Engleski snovi - povijest punka"

četvrtak , 27.03.2008.




"Engleski snovi - povijest punka" tema je ovotjednog Književnog petka.
O fenomenu punk pokreta i njegovim ikonama govorit će Aleksandar Dragaš i Darko Glavan.
Tribina se održava 28. ožujka s početkom u 20 sati u Galeriji Kupola, Gradska knjižnica, Starčevičev trg 6, Zg.

11 kandidata za nagradu 'roman@tportal.hr'





Ludwig Bauer, Ljiljana Filipović, Nada Gašić, Mirko Kovač, Josip Mlakić, Boris Perić, Robert Perišić, Nikola Petković, Edo Popović, Dalibor Šimpraga i Marina Šur Puhlovski autori su romana izdanih lani u Hrvatskoj koji odlukom stručnog žirija ulaze u širi krug za književnu nagradu 'roman@tportal.hr' .

Više o tome ovdje




- moja kritika romana Nade Gašić ovdje

- moja kritika romana Ede Popovića ovdje

- moja kritika romana Ljiljane Filipović ovdje

- moja kritika romana Ludwiga Bauera ovdje

- moja kritika romana Borisa Perića ovdje

- moja kritika romana Mirka Kovača bit će emitirana u subotu 29.3. u 16:05 sati emisiji 'Bibliovizor' 3. programa Hrv.radija, a moja kritika romana Marine Šur Puhlovski osvanut će na portalu www.kupus.net za nekoliko dana




NOVO : Bekim Sejranović - 'Nigdje, niotkuda' (Profil, 2008.)


Profil je u svojoj biblioteci Profil proza upravo objavio roman Bekima Sejranovića 'Nigdje, niotkuda':

Bekim Sejranović
'Nigdje, niotkuda'

izd. Profil
Broj stranica: 251
Uvez: meki
Cijena : 99,00 kn

Riječ izdavača


Roman Bekima Sejranovića 'Nigdje, niotkuda' može se istodobno čitati i kao kratka povijest ovdašnjeg XX. stoljeća i kao katalog svih njegovih izbjeglištava. Bilo da su istjerani iz jezika u jezik, iz Bosne u Hrvatsku, iz Rijeke u Oslo, iz kultnog rock kluba 'Palacha' u zatvor za ilegalne useljenike, iz života u formulare, iz civilizacije u divljinu krajnjeg sjevera, iz djetinjstva u nimalo pitomiji krajobraz odraslosti... junaci ove knjige doista dospijevaju nigdje, niotkuda, a stihovi (nimalo slučajno) riječkog (i nimalo slučajno) rock benda Let 3 postaju naslov koji najpreciznije opisuje njihov itinerer, njihovu trenutnu poziciju, svijet u kojem žive, ali i one u kojima su živjeli. 'Nigdje, niotkuda', zato jer to odakle su se zaputili više ne postoji, a to gdje su došli može se doduše pronaći na zemljovidu, ali ne znači ništa. 'Nigdje, niotkuda', zato jer cilj nije mjesto na kojem se može odmoriti, a ne može se reći da nisu putovali. Ne bez snova, ne bez ljubavi i bez humora. Jer, pričajući svoju priču o četiri sprovoda i vjenčanju, Bekim Sejranović nipošto ne dopušta da ga shrva teret tolikih negacija. Usred svih njih, a možda i njima usprkos, njegova knjiga uspijeva ostati topla i svježa, snažan, duhovit i živ roman kakvog nemamo prilike čitati često.

Bekim Sejranović rođen je 1972. u Brčkom. Godine 1985. seli u Rijeku, gdje pohađa pomorsku školu i studira kroatistiku. Od 1993. živi u Oslu u Norveškoj gdje je na Povijesno-filozofskom fakultetu magistrirao južnoslavenske književnosti. S norveškog je preveo djela Ingvara Ambjornsena i Frode Gryttena, a priredio je i preveo 'Antologiju norveške kratke priče Veliki pusti krajolik'. Autor je studije 'Modernizam u romanu Isušena kaljuža Janka Polića Kamova' (Adamić, Rijeka, 2001.) i knjige kratkih priča 'Fasung' (Naklada MD, Zagreb, 2002.). Živi i radi na relaciji Oslo-Hvar.



Moja (prastara) kritika Sejranovićeve zbirke priča 'Fasung' dostupna ovdje

Portret književnice Daše Drndić




U četvrtak, 27. ožujka, u 19 sati, u koprivničkoj Knjižnici i čitaonici 'Fran Galović' gostovat će književnica Daša Drndić.

Daša Drndić neuobičajena je stvaralačka osobnost na hrvatskoj književnoj sceni, kako po temama koje obrađuje, tako i po prodornosti u srž stvari koju pisanjem postiže. Holokaust i izmještenost subjekta dvije su teme kojima se bavi više od dvadeset i pet godina pisanja. Vać sada ima mjesto među klasicima suvremene hrvatske književnosti. Dosad je objavila prozna djela: 'Put do subote' (1982.), 'Kamen s neba' (1984.), 'Marija Częstohowska još uvijek roni suze ili Umiranje u Torontu' (1997.), 'Canzone di guerra' (1998), 'Totenwande' (2000), 'Doppelgänger' (2002.) , 'Leica format' (2003.) i 'Sonnenschein'.

Za dokumentarni roman 'Sonnenschein' dobila je književne nagrade Fran Galović u okviru Galovićeve jeseni 2007. i Kiklop na Sajmu knjiga u Puli.

S književnicom će razgovarati Astrid Pavlović, prof.



Moja kritika romana 'Sonnenschein' na ovome linku


PROMOCIJA : Bruno Šimleša ~ "Osluškujući podne" (VBZ,2008.)



Izdavačka kuća V.B.Z.
poziva nas
na predstavljanje
zbirke poezije
«Osluškujući podne»
autora Brune Šimleše

u četvrtak, 27. ožujka
u 18 sati
u V.B.Z. knjižari
u Frankopanskoj 26
u Zagrebu.


Uz autora knjigu će predstaviti i urednik Ervin Jahić, a stihove čitati Miljenko Kokot.

O knjizi ovdje



Oljini dojmovi iz Leipziga

srijeda , 26.03.2008.






Što o nastupu hrvatskih pisaca na lajpciškom sajmu kaže jedna od sudionica, Olja Savičević Ivančević, saznajte ovdje




PROMOCIJA : Julian Barnes - 'Flaubertova papiga' (Celeber, 2007.)





Nakladnička kuća
CELEBER

poziva na predstavljanje
ponovljenog i dotjeranog izdanja romana


Juliana Barnesa
'Flaubertova papiga'


koje će se održati
u četvrtak, 27. ožujka 2007. u 19,00 sati
u knjižnici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5


O romanu će razgovarati
Julijana Matanović,
Zlatko Crnković
i Ivo Caput
, urednik i nakladnik.



Više o knjizi na ovome linku



Opet ja na HRT-u!!! (vol.30.)






HRVATSKI RADIO, TREĆI PROGRAM
EMISIJA: BIBLIOVIZOR
AUTORI: BOŽIDAR ALAJBEGOVIĆ, SVJETLANA JANKOVIĆ PAUS, DARIJA ŽILIĆ, SANJIN SOREL
UREDNIK: GORDANA CRNKOVIĆ
ZA: 29.3. 2008.
OD: 16 SATI

NAJAVA
Dvanaest godina nakon izlaska svojeg posljednjeg romana «Kristalne rešetke» Mirko Kovač objavio je novu knjigu, roman «Grad u zrcalu». Novim romanom Kovač zaključuje svoj ciklus proza o zavičaju. Podnaslovom određen kao «obiteljski nokturno», «Grad u zrcalu» je ujedno roman koji se poigrava autobiografskom formom. Novi roman Mirka Kovača objavila je kuća Fraktura, a za Bibliovizor ga prikazuje Božidar Alajbegović.
O proznoj knjizi Ivana Vidića koja donosi tekstove 'Violator' i 'Ona govori' u izdanju Algoritma piše Svjetlana Janković Paus.
Darija Žilić prikazuje pjesničku knjigu «Kućna pravila» Olje Savičević Ivančević u izdanju Algoritma, a Sanjin Sorel piše o pjesničkoj zbirci «Odisejev pas» Nikole Petkovića u izdanju Hrvatskog društva pisaca i Durieuxa.

Uredila Gordana Crnković





Večer sa Marinom Šur Puhlovski

utorak , 25.03.2008.






Večer sa Marinom Šur Puhlovski
26. 3. u 19 sati, Art net, Preradovićeva 25, Zg

Marina Šur Puhlovski autorica je romana, pjesama u prozi, putopisne i dnevničke proze, te eseja. No tek nedavno objavljeni mini eseji u knjizi „Antipojmovnik“ (2005.) i sjajan roman "Nesanica" (2007.) u kojem kroz monolog pedesetsedmogodišnje junakinje književnica progovara o besmislu vlastita života i pisanja, a koji predstavlja svojevrsnu inventuru 20. stoljeća, doživljava odgovarajuću recepciju. Je li razlog tome što nije bila dio književnih kružoka ili pak što nije pristajala na kompromise i što je ostala vjerna shvaćanju umjetničkog pisanja kao rada na jeziku i nepotrošne robe? O tome, ali, prije svega o njenu knjiženom radu, razgovarat ćemo na tribini u art netu.

Voditeljica: Darija Žilić



Ako dođete, imat ćete priliku besplatno dobiti i primjerak upravo izašlog časopisa za književnost 'Tema:' sa tematima „one u poeziji“ i „jutro poezije“, a u kojem su, btw, objavljene i dvije moje kritike.


PROMOCIJA : Nove zbirke pjesama Predraga Lucića i Slađana Lipovca



Četvrtak, 27.03.2008.

Ghetto club, Split
2nd floor
20.00 sati
GOSTIONICA UTOPIA

Predstavljanje biblioteke 'Moderna poezija' HDP-a i Durieuxa

Promocija zbirki pjesama:
“Ljubavnici iz Verone” Predraga Lucića
“Rijeke i mjesečine” Slađana Lipoveca


Promotor: Miloš Đurđević
Gosti/autori: Predrag Lucić i Slađan Lipovec

+ OLD TIME R’N’R IGRANKA
(Elvis Presley, Roy Orbison, Beach Boys, The Beatles, Buddy Holly, Chuck Berry etc.)





Pravo na igru





"Ne vjerujem u postojanje pjesnika" tvrdnja je pjesnikinje Marije Andrijašević.

Njezino obrazloženje pročitajte ovdje



NOVO : Jacques Attali - 'Kratka povijest budućnosti' (Meandar, 2008.)



ATTALI JACQUES:
'Kratka povijest budućnosti'

publicistika
Izd. Meandar
308 str./ 135x215
broširano, šivano
prevela Vanda Mikšić (francuski)

Cijena: 160,oo kn

Riječ izdavača



'Kratka povijest budućnosti' donosi scenarije daljnjeg razvijanja ili propadanja našeg planeta u sljedećih pedeset godina, i to na temelju povijesno i znanstveno provjerenih činjenica koje su nam danas dostupne. Nakon poučnog i jezgrovitog povijesnog presjeka iz prizme kretanja kapitala, autor analizira današnju situaciju u svijetu, te predviđa u kojem bi se smjeru mogle razvijati (ili propadati) države, kakav će se omjer snaga uspostaviti između tržišta i demokracije, kako će evoluirati odnosi između nacija i kako će demografske promjene, kretanja stanovništva, promjene u radu, novi oblici tržišta, terorizam, nasilje, klimatske promjene te sve veći utjecaj vjere iz temelja izmijeniti našu svakodnevicu. Također otkriva kako bi iznenađujući tehnički napredak mogao utjecati na rad, dokolicu, obrazovanje, zdravstvo, kulturu i političke sustave. Naposljetku pokazuje da usprkos mogućim pesimističnim scenarijima sveopćeg rata i kaosa, postoji i mogućnost da svijet predvođen "transljudima", odnosno altruističkom, prosvijećenom elitom eliminira siromaštvo i krene prema društvu izobilja, u kojemu će svatko ravnopravno koristiti mogućnosti tehnologije i tržišne mašte, koje će njegovati slobode, budućim naraštajima ostaviti u nasljeđe bolje zaštićeni okoliš te iznaći nove načine suživota i zajedničkog stvaranja.

Jacques Attali (1943, Alžir), doktor je ekonomskih znanosti, profesor, pisac te bivši savjetnik francuskog predsjednika Françoisa Mitterranda. Napisao je tridesetak knjiga, uglavnom povijesnih djela, eseja, memoara, romana, kazališnih komada, biografija, priča za djecu. Već niz godina piše kronike za časopis L´Express, predsjednik je konzultantskog društva za nove tehnologije i osnivač PlaNet Financea, međunarodne organizacije kojoj je cilj borba protiv siromaštva. Angažiran je u nizu humanitarnih akcija, a svojedobno je pokrenuo i reformu visokog školstva u Francuskoj. Na hrvatski su dosad prevedena tri njegova djela: 'Tri svijeta' (1984), 'Kanibalski poredak: život i smrt medicine' (1984) i 'Povijest vremena' (1992).





Ima čitanja...




Ima čitanja – istoga teksta – koja su dolična, čitanja koja kartografiraju i seciraju, čitanja koja osluškuju šuštaj nečutog zvuka, koja broje sive zamjeničice, iz užitka, ili radi pouke, i neko vrijeme ne čuju ni zlato ni jabuke. Ima osobnih čitanja, koja posežu za osobnim značenjima, prepun sam ljubavi, ili zgražanja, ili straha, tražim u tekstu ljubav, ili zgražanje, ili strah. Ima – vjerujte – i neosobnih čitanja – kad unutrašnje oko prati kretanje redaka, a unutrašnje ih uho sluša dok pjevaju li pjevaju.
Tu i tamo bude čitanja od kojih se čovjeku dlake na hrptu, nepostojeće krzno, dignu i zadrhte, kad svaka riječ peče i sija jako i jasno i neizmjerno i točno, kao užareno kamenje, kao točke zvijezda u mraku – čitanja kad spoznaja da 'ćemo znati' tekst drugačije ili bolje ili dovoljnije preduhitri svaku sposobnost da kažemo što to ili kako znamo. U tim čitanjima za osjećajem da nam se tekst doima posve novim, dotad neviđenim, slijedi gotovo smjesta osjećaj da je 'tu oduvijek', da mi, čitatelji, znamo da je oduvijek tu, i da smo ga 'oduvijek znali' takvoga kakav jest, premda smo sada svoje znanje prvi put prepoznali i posve osvijestili.


A.S.Byatt – 'Zaposjedanje', str. 501-502, izd. Vuković & Runjić, 2008., prev. Tatjana Jukić






Pesnik i pas

ponedjeljak , 24.03.2008.






'Pesnik i pas' naslov je kolumne koju je za Feral napisao Bora Ćosić, povodom 80. rođendana Radomira Konstantinovića .

Čitaj ovdje




Sramota hrvatskog novinarstva : Tomislav Čadež

nedjelja , 23.03.2008.






Sramotan tekst Tomislava Čadeža o nastupu hrvatskih pisaca na lajpciškom sajmu (u kojemu Čadež npr. o Delimiru Rešickom piše ovako : "A kako je izgledao sam ceremonijal otvaranja štanda? Spomenuti osječki literat i pjesnik Delimir Rešicki kružio je oko njega s francuskom kapicom na voluminoznoj tintari...")
pročitati možete ovdje
a reakciju Ede Popovića na taj tekst pročitajte ovdje

KRITIKA : Andrea Pisac - 'Dok nas smrt ne rastavi ili te prije toga ne ubijem' (Algoritam, 2007.)

subota , 22.03.2008.





KRITIKA : Andrea Pisac - 'Dok nas smrt ne rastavi ili te prije toga ne ubijem' (Algoritam, 2007.)

Iako je Andrea Pisac prije šest godina u izdanju zagrebačkoga Studentskog centra objavila debitantsku zbirku priča 'Odsuće', sudbinu je te knjige nažalost proročanski obilježio njezin naslov, pa je zbog nemara i indolencije izdavača danas nije moguće pronaći ni u knjižnicama ni u knjižarama. No, s obzirom da je autoričinu novu knjigu objavio Algoritam, a brigu oko promocije preuzeo agilni Algoritmov urednik Kruno Lokotar, sudbina prethodne zbirke nikako se ne može ponoviti. Andrea Pisac u knjizi je sakupila dvanaest kratkih priča, tematiku kojih otkriva već sam naslov 'Dok nas smrt ne rastavi ili te prije toga ne ubijem'. Međutim, osim ljubavnih odnosa kao tematske okosnice svih u knjizi objavljenih priča drugi dio naslova sugerira kako bi mogla biti riječ o svojevrsnoj inačici ženskog mačizma u pristupu odabranoj tematici. Čitanjem se to pokazuje točnim.

Pozorni čitatelji novijih domaćih proznih knjiga mogli su zapaziti da mnogi hrvatski autori – poput Pintarića, Vadanjela, Koščeca, Prtenjače, Simića – pišu o muškim likovima koji više nisu nimalo macho, koji se ne libe iskazati emocije i priznati svoju ranjivost i nesigurnost, pa čak i zaplakati, u prozama sjetna i melankolična ozračja i izražene osjećajnosti. Muškarci u tim prozama nisu autoritativna glava obitelji, nego ravnopravni partneri koji ili žude za skladnim, nepomućenim ljubavnim odnosom, ili takav odnos, na svoju sreću, već žive. Dakle, moglo bi se reći da je riječ o, uvjetno kazano, slabim subjektima, što u slučaju junakinja Andree Pisac nikako nije slučaj. Za junakinje kratkih proza ona izabire jake ženske subjekte; to su sve odreda fakultetski školovane urbane intelektualke na pragu tridesetih; zaposlene, samosvojne i samostalne, ali često i osamljene, iako su sve već dio Para. Andrea Pisac naglasak stavlja na junakinjino samoostvarenje u odnosu prema drugome; njezina je zbirka zaokružena oko jakog zajedničkog koncepta koji se svodi na (ne)mogućnost ljubavi, bračnu rutinu i nezadovoljstvo, ali također i nezadovoljenost, što podrazumijeva tematizaciju ženske seksualnosti, odnosno narativizaciju autoerotizma kao posljedicu protagonističine frustracije izazvane raskorakom između željenog i dobivenog. Dakle, žena je ta koja analizira, ocjenjuje svoju vezu i donosi sud, odnosno izražava nezadovoljstvo, preuzima odgovornost i aktivno potiče pokušaj promjene, i to ne samo kad je nezadovoljna partnerom nego i u slučaju kad je svjesna svoje podložnosti, odnosno ovisna o svom mužu (priča 'Na dnu kantice'). Riječ je o uspješnoj književnoj problematizaciji ženskosti i frustrirane emocionalnosti pri portretiranju nezavisnih žena ili onih koje nezavisnost nastoje ostvariti, pri čemu je posljednje u očitu kontrastu spram čiklitovske potrage za Onim Pravim, odnosno tematizacije nastojanja ostvarenja romantične ljubavi u uvjetima podređenosti, s dominantnim mužjakom kao predmetom žudnje.

Unatoč urbane ambijentiranosti i stvarnosne determiniranosti priča, autorica se usredotočava na realitet intimnosti, na analizu stanja i mikrozbivanja te dočaravanje atmosfere i propitivanje ženske seksualnosti, onkraj potrebe za socijalno-društvenom kritičnošću. Dapače, u priči 'Odustajanje od sebe' autorica – na način blizak Rajku Grliću iz njegova filma 'Samo jednom se ljubi' ili pak srodno Makavejevu u njegovu kontroverznom i zabranjivanom 'WR: Misterije organizma' – ironizira mušku zaokupljenost politikom, koja seže tako daleko da političke rasprave i parole muškarcu ne prestaju silaziti s usana čak ni tijekom seksualnoga čina.

Premda je većinom riječ o mučnim ozračjem obilježenim književnim ekspedicijama u područje ljubavnih jada, još je nekoliko priča oplahnuto ironijskom duhovitošću. Ponajviše se to osjeća kod triju priča koje tematiziraju brodolom jednoga bračnoga para – u trima zasebnim proznim cjelinama autorica retrospektivnom naracijom prikazuje tri različite faze disfunkcionalne bračne zajednice Sonje i Ogija, krećući od pozicije potpunog potonuća bračnog broda u priči 'Drkadžija', preko prikaza trenutaka kada se bračni brod opasno naherio i ljulja li se ljulja (u priči 'Netko mora biti žena u ovoj kući'), pa sve do priče 'Naše bračno putovanje', koja na duhovit način daje naslutiti lošu sudbinu netom prstenovane veze.

'Dok nas smrt ne rastavi ili te prije toga ne ubijem' ispostavlja se zbirkom kvalitativno ujednačenih i fino strukturiranih priča, koje, zbog stanovitih ponavljanja, ipak bolji dojam ostavljaju svaka pojedinačno nego čitane sukcesivno, zbirno ukoričene. Budući da je riječ o konceptualnoj, tematski zaokruženoj zbirci, ostaje nam vidjeti kako bi se Andrea Pisac uspjela snaći u drugom pripovjednom modelu (odnosno žanru) ili, što bi bilo još zanimljivije, u nekoj drugoj temi. Odnosno, hoće li se othrvati opasnosti automanirizma, natruhe čega su i u ovoj knjizi vidljive, ali bitno ne umanjuju vrlo dobar ukupan dojam.

Napisao Božidar Alajbegović
objavljeno u 'Vijencu', broj 365, veljača 2008.



NOVO : Rajaa Alsanea - 'Djevojke iz Riyada' (Naklada Ljevak, 2008.)

petak , 21.03.2008.


Rajaa Alsanea
'DJEVOJKE IZ RIYADA'

Izdavač: Naklada Ljevak
Broj stranica: 271
Format: 13,5x21 cm
Uvez: meki
Cijena : 129,00

Riječ izdavača


Roman koji je sablaznio Saudijsku Arabiju, često nazivan saudijskom inačicom 'Seksa i grada', priča je o četiri mlade djevojke čiji život određuju dva sasvim suprotna utjecaja - tradicionalizam njihove zemlje i odgoja te fenomen globalnih trendova.

U svom hrabrom prvijencu, Rajaa Alsanea otkriva društvene i ljubavne problema četiriju djevojaka iz društvene elite u saudijskom gradu Riyadu. Svaki petak nakon molitava, anonimna mlada žena šalje e-mailove čitateljima koji su se prijavili na listu primatelja. U pedeset e-mailova tijekom više od godinu dana, pripovjedačica poput Šeherezade malo-pomalo raskriva tragikomičnu realnost malene grupe prijateljica – Kamre, Michelle, Sadime i Lamis – koje raspravljaju o svojim ljubavnim životima, profesionalnim uspjesima i malim i velikim pobunama protiv kulturne tradicije kojoj pripadaju.
Djevojke iz Riyadha s jedne strane žive sasvim običnim, modernim životom – imaju najnovije modele mobilnih telefona, žude za naočalama marke Dior, no, s druge strane nije im dopušteno susretati se s muškarcima ili ići u kino bez pratnje rođaka. Ipak, djevojke na različite načine uspijevaju mimoilaziti zabrane...

Religiozni ekstremisti ovaj su roman proglasili blasfemičnim te pozvali da se zabrani njegovo objavljivanje. No većina arapske čitateljske publike ipak ga je prihvatila kao vjerodostojan prikaz zbivanja u društvu koje se zasniva na poštivanju stoljetne tradicije i čija je pravila teško povezati sa suvremenim zapadnim svijetom. Neki arapski kritičari 'Djevojke iz Riyada' nazivaju „prvim modernim arapskim romanom“.

'Djevojke iz Riyadha', iako je u Saudijskoj Arabiji prvotno zabranjen, roman koji je podigao veliku prašinu i potaknuo mnoge rasprave, tužbe, pa čak i prosvjede, postao je apsolutni bestseler na Srednjem Istoku, a sad i na Zapadu. U vrijeme zabrane, knjiga se čak prodavala ilegalno. Teme kojima se autorica bavi, poput homoseksualizma, predbračnih romansi i konzumacije alkohola, zgrozile su tradicionaliste Saudijske Arabije, ali i zaintrigirale saudijske muškarce koji su zapravo željeli saznati više o životima djevojaka u njihovoj zemlji - djevojaka koje su bile toliko blizu, ali ipak toliko skrivene. Knjiga je prevedena na više od 18 jezika (engleski, njemački, nizozemski, švedski…), a arapske novine javljaju kako je i jedna libanonska TV postaja ponudila otkupiti prava za film.



Što o svom romanu kaže autorica pročitajte na ovome linku

NOVO : Branislav Glumac - '145 sjećanja na ljude (o)smijeh. hranu. alkohole. duhan...' (V.B.Z., 2008.)

Branislav Glumac
'145 sjećanja na ljude (o)smijeh. hranu. alkohole. duhan... '

Izdavač: V.B.Z.
Uvez: tvrdi
Format: 12 x 20
Broj stranica: 156
Cijena : 120,00 kn

Riječ izdavača



Melankolična panorama uspomena autora kultne “Zagrepčanke”.

Za razliku od tolikih zlopamtila, Branislav Glumac odlučio se pisanjem odužiti mnogima kojih se sjeća pretežno po dobru. Njegova najnovija knjiga je čuvstveni obračun s ljepšom prošlošću, ali proveden evokacijom dragih susreta, prizivanjem značajnih i bliskih osobnosti što su ga pratile na životnom, a ponajprije na njegovu literarnom putu. Ne nedostaju sjetni tonovi, dapače oni su i te kako logični u specifičnoj »Enciklopediji mrtvih«, ali nije slučajna ni dominanta (o)smijeha, registriranje načina na koji su mili pokojnici reagirali na izazove humora, a pogotovo linija praćenja hedonističkih ili epikurejskih napasti (pušenja, pića, erotskih izazova)…

Kao evokator svojih mrtvih (naših mrtvih), Glumac nam je pružio podsjetnik na minulu epohu, melankoličnu panoramu uspomena koje paradoksalno žive u dobro odabranim detaljima vitalnih reakcija i razumljivih poroka. Kao da je vinskom parom i dimom lula i cigareta ocrtao duhove koji traju s onu stranu izostale tjelesnosti.

Tonko Maroević



Dva intervjua






- Intervju s Nebojšom Lujanovićem ovdje

- Intervju s Oljom Savičević Ivančević ovdje


Predstavljanje knjige Drage Britvića "Mirno teku rijeke"





U utorak, 25.03.2008. u 19 sati,
u Gradskoj knjižnici i čitaonici Virovitica,
u suradnji s Hrvatskim društvom pisaca i Općinom Pitomača,
organizirano je književno druženje uz predstavljanje knjige Drage Britvića "Mirno teku rijeke".

Sudjeluju: Mani Gotovac, Branimir Donat, tamburaši HPD "Rodoljub", "Podravski muzikaši".








Književni natječaj u čast Arthuru C.Clarkeu

četvrtak , 20.03.2008.



Povodom smrti velikog Arthura C.Clarkea NOSF magazin je organizirao natječaj za kratku priču.
Dakle, uredništvo NOSF magazina vas poziva da za sljedeći, 28. broj magazina napišete znanstveno-fantastičnu priču u čast Sir Arthuru C. Clarkeu.

Pišite o Clarkeu, razvijte neko od njegovih predviđanja o budućnosti ili neku od njegovih ideja u svoju priču.

Priče šaljite na adresu: nosf-tekstovi(at)nosf.net najkasnije do 1. lipnja 2008.

Opširnije ovdje



NOVO : Noam Chomsky - 'Intervencije' (Profil, 2008.)


Profil je u svojoj novopokrenutoj biblioteci Epicentar upravo objavio knjigu Noama Chomskog 'Intervencije':


Noam Chomsky
'Intervencije'

izd. Profil
preveo Mijo Pavić
meki uvez, 257 str.
cijena : 139,00 kn

Riječ izdavača



U svojoj novoj knjizi koja se sastoji od 44 kratka eseja američki akademik i ljevičarski aktivist Noam Chomsky, na sebi svojstven i vrlo kritički način, tematizira vrlo širok spektar tema i događaja koji su se zbili između 1999. i 2007. g., kao što su: NATO-ova intervencija na Kosovu, teroristički napadi 11. rujna, američka intervencija u Afganistanu, rat u Iraku, palestinsko-izraelski sukob, iranska kriza te sjeverno-korejski nuklearni program itd. Krećući se kroz navedene teme, Chomsky iznosi mnoge provokativne tvrdnje, od kojih su neke poput one da nitko ne pokreće vojnu intervenciju protiv Izraela, unatoč činjenici da već godinama kontinuirano otima i ubija libanonske i palestinske civile, podigle veliku prašinu. Chomsky nije ništa blaži ni kada optužuje Sjedinjene Države da su poduzele vojnu intervenciju u Afganistanu itekako svjesne mogućnosti da će ona vrlo vjerojatno dovesti nekoliko milijuna ljudi na sam rub gladi. Ili kada tvrdi kako Sjeverna Koreja, iako zasigurno najopasniji član tzv. osovine zla, "ne ispunjava prvi američki uvjet da bi postala legitiman cilj napada: nije bespomoćna." Sjedinjene države, prema Chomskom, već su duže vrijeme glavni pokretač terora u svijetu, a dolaskom su Bushove administracije i "obznanile da namjeravaju kontrolirati svijet silom". U svakom slučaju, 'Intervencije' Noama Chomskog čitatelju nude upravo ono što mu treba: pristupačan vodič za uvid u vrlo širok raspon svjetskih problema koji prevladavaju u suvremenom političkom okružju.


NOVO : Ivo Pranjković - 'Sučeljavanja: Polemički dueli oko hrvatskoga jezika i pravopisa' (Izd. Disput, 2008.)


Ivo Pranjković
'SUČELJAVANJA
(Polemički dueli oko hrvatskoga jezika i pravopisa)'

izd. Disput
200 str, 16 x 20 cm
meki uvez
cijena: 100,00 kn

Riječ izdavača


U knjizi 'Sučeljavanja – Polemički dueli oko hrvatskoga jezika i pravopisa' sabrani su polemički tekstovi Ive Pranjkovića nastali i, najvećim dijelom, objavljeni između 1997. i 2007. godine. Sadržajno, a dobrim dijelom i koncepcijski, ona je svojevrsni nastavak autorove knjige 'Jezikoslovna sporenja' (Zagreb, 1997), u kojoj su objavljeni tekstovi polemičkoga sadržaja nastali između 1982. i 1996. godine. Glavna je razlika između njih u tome što je podjela na odjeljke u ovoj knjizi načinjena prema osobama s kojima se autor sučeljavao, tj. prema pojedinim supolemičarima (Daliboru Brozoviću, Stjepanu Babiću, Boži Ćoriću, Mariju Grčeviću, Nataši Bašić i Snježani Kordić), a ne prema predmetima sučeljavanja, kako je bila koncipirana knjiga 'Jezikoslovna sporenja'.
Kao što inače pretežno biva u polemikama o jeziku i/ili oko jezika, pogotovo u nas, i u ovoj su knjizi u prvom planu ona jezikoslovna pitanja koja su izrazitije politički obilježena, i to najviše pravopisna pitanja (uglavnom vezana za prijepore oko novih izdanja 'Hrvatskoga pravopisa' Stjepana Babića, Božidara Finke i Milana Moguša), zatim pitanja odnosa između hrvatskoga i srpskoga standardnog jezika te općenito pitanja vezana za standardizaciju hrvatskoga jezika, za jezičnu politiku u Hrvatskoj nakon 1990. godine i za promjene koje su se od te godine naovamo događale u hrvatskome jeziku ili u vezi s njim.

* * *
Pranjkovićevo dosljedno insistiranje na znanstveno utemeljenoj argumentaciji dobar je primjer na koji se način u znanosti grade i brane (ili: brane i grade) vlastita stajališta. Nažalost, takvi su primjeri u hrvatskoj filologiji iznimno rijetki, dobrih je polemičara malo, prečesto se u polemikama gubi iz vida bit spora, predmet o kojemu se raspravlja, pa i zašto se o njemu raspravlja. Neopravdano se, posebice kad je o jeziku i jezikoslovlju riječ, poseže za ideološkom i/ili političkom (politikantskom) argumentacijom, bit se spora zamagljuje, a u središte izbijaju osobni obračuni među supolemičarima. Pranjković od toga zazire: reći će on po čemu cijeni ili ne cijeni svoga oponenta ili će pak reći u čemu se s njim slaže, a u čemu mu pak i iz kojih razloga ne daje za pravo. To njegovom stavovima daje dodatni kredibilitet.
iz recenzije Lade Badurina

Osobitu pozornost Pranjković je posvetio razotkrivanju manipulacija kojima su se neki filolozi služili kako bi raspravljanje o jeziku skrenuli na politikantsku razinu. Upravo je stoga ova knjiga vrlo važnim dokumentom koji svjedoči o visokoj političkoj opterećenosti jezikoslovne problematike u našem javnom životu. Pitanje je to kojim smo svi u akademskoj zajednici bili, i još uvijek jesmo, izrazito opterećeni, ali o kojemu se iznimno rijetko raspravljalo. Točnije rečeno, česti su bili monološki nastupi, a tek rijetki – dijalozi. U vremenu izricanja parola Pranjkovićeve su polemike svjedočile živost kritične lingvističke misli.
iz recenzije Matea Žagara





Novi dvobroj časopisa 'Poezija'






Izašao je novi dvobroj
časopisa pjesničke prakse
POEZIJA
godina III • br. 3–4 • prosinac 2007. • Zagreb
Nakladnici: Hrvatsko društvo pisaca, Hrvatski P.E.N. centar i V.B.Z.
Glavni i odgovorni urednik Ervin Jahić
Izvršni urednik Ivan Herceg
Uređuju: Tomica Bajsić (urednik prijevodne poezije), Ana Brnardić, Tonko Maroević, Milorad Stojević i Damir Šodan

Vidi sadržaj ovdje




Okrugli stol o temi uređivanja knjiga

srijeda , 19.03.2008.




Okrugli stol o temi uređivanja knjiga održat će se u Rijeci, u Molekuli (Delta 5/I, Rijeka - bivša zgrada IVEXa), 21. ožujka, s početkom u 19 sati, a gosti će biti riječki pisac i urednik Ervin Jahić te nakladnik i urednik Seid Serdarević, pokretač nakladničke kuće Fraktura iz Zaprešića.

Voditelj okruglog stola je Alen Kapidžić.

Kroz razgovor pokušat će se demistificirati pojam urednika, odgovoriti na pitanja što sve urednik radi, koja je njegova odgovornost, koliko smije intervenirati u rukopis, kako se postaje urednik, povode li se urednici za kvalitetom ili profitom, je li urednik odgovoran za trivijalizaciju književnosti i mnoga druga.

Okrugli stol o uredništvu dio je aktivnosti koje provodi udruga Katapult s ciljem edukacije mladih kreativnih ljudi koji žele razvijati talente primjenjive u izdavaštvu.

Okruglom stolu mogu pristupiti svi zainteresirani za temu bez naknade i prethodne najave.




INTERVJU : Klaus Detlef Olof



Klaus Detlef Olof poznati je slavist, umirovljeni profesor triju sveučilišta u Austriji, te jedan od najaktivnijih prevoditelja na njemački jezik koji je njemačku i austrijsku kulturnu javnost upoznao s Držićem, Krležom, Marinkovićem, Fabriom, Mihalićem, Jergovićem, Stankom Andrićem, Štiksom, Tatjanom Gromačom, Stojićem, Dežulovićem, Šnajderom i nizom drugih autora. Njegova je zasluga za prisutnost hrvatske književnosti na njemačkom govornom području vrlo velika - ne radi se samo o prevođenju, čak ni o posredovanju između autora i izdavača, nego o činjenici što je kao sveučilišni profesor odgojio generacije prevodilaca i onih koji čitaju i prate literaturu s ovih prostora kad se pojavi na velikom tržištu knjiga.

Razgovor koji je Zoran Ferić vodio sa Klausom Detlefom Olofom tijekom lajpciškog sajma knjiga pročitajte ovdje


INTERVJU : Nenad Rizvanović






Nenad Rizvanović, književnik koji je domaćoj publici poznatiji kao književni i rock kritičar, urednik brojnih časopisa i inicijator nikad prežaljenog FAK-a zbog dvije je sjajne poslovne ponude pred odlaskom iz V.B.Z-a.

Intervju s Rizvanovićem na tu temu ovdje

Ljuta runda s dragim piscem : SLAĐAN LIPOVEC




"Većina sranja na ovom svijetu, od diktatura, preko ratova do terorističkih krvoprolića, dešavaju se upravo zbog odsuća smijeha, moćnog oružja koje nam je dao bog, a da nas spasi od nikog drugog već od doživljavanja nas samih kao tobože važnih bića. Naravno da humora zato nema u Manifestu komunističke partije, Kuranu, Talmudu i Bibliji, ali ima ga skrivenog u pjesmama Slađana Lipovca, čazmanskog pjesnika na privremenom radu u jednoj moćnoj internacionalnoj tvrtki u metropoli " mali je izvadak iz opširnog uvoda intervjua kojega je Mario Brkljačić vodio sa Slađanom Lipovcem a kojega možete čitati ovdje.

Btw, intervju je podebljan jednom kratkom autobiografskom pjesničkom prozom.



Brkljačić je svojedobno na blogu objavljivao ležerne intervjue poput ovog i iskreno se nadam da je ovo ustvari početak nove serije!

PROMOCIJA : Enes Kišević - '101 vino od vina' (V.B.Z., 2008.)







Izdavačka kuća V.B.Z.
u suradnji s Vinotekom Bornstein
poziva vas
na predstavljanje
knjige poezije Enesa Kiševića
«101 vino od vina»

u četvrtak, 20. ožujka 2008.
u 18 sati u
Vinoteci Bornstein
(Kaptol 19, Zagreb).

Uz gostoljubive domaćine, stihovima i vinu nazdravit će Branislav Glumac, Vojo Šiljak, Davor Svedružić, Enes Kišević i Ervin Jahić.



Više o knjizi ovdje




NOVO : Jasna Melvinger - 'Vaga s anđelima' (V.B.Z., 2008.)

utorak , 18.03.2008.

V.B.Z. je upravo objavio knjigu ovogodišnje dobitnice 'Goranova vijenca' :

Jasna Melvinger:
'Vaga s anđelima'

Izdavač: V.B.Z.
Uvez: tvrdi
Format: 15,5 x 23,5
Broj stranica: 196
Cijena : 150,00 kn

Riječ izdavača



U svome već polustoljetnom književnom životu, Jasna Melvinger objavila je cijelo jedno brdo knjiga. Prominentna književna znanstvenica, jezikoslovka, Literaturwissenschaftlerin, teoretičarka moderne, profesorica na sveučilišnim katedrama u Novom Sadu i Osijeku, najmanje je, izgleda, pisala pjesme – tiskala je jedanaest pjesničkih knjiga u razdoblju od 1958. godine do danas. Vjerujući da je poezija čisti ekstrakt jezika, što se drži u malim kristalnim posudama, ova je autorica ostvarila djelo upečatljivoga lirizma i refleksije, djelo kakvom nema slična u modernome hrvatskom pjesništvu. Skrasivši se u vlastitim tihim oazama, u školjkama intime, koje bruje nekom davnom i samo istančanom uhu dostupnom muzikom, Jasna Melvinger veličanstveno konstituira onu bachelardovsku poetiku prostora, u kome »dozrijevaju noći, dozrijeva očaj«.

Lirski svijet Jasne Melvinger ostvaruje se kao traganje za blizinama, otkrivanje zabjeglih sličica i njihovo izdvajanje iz huka prolaznosti. Ponekad te pjesme tvore svojevrsne spontane nizove, ali svaka od njih blješti vlastitim sjajem, svaka je od njih zaseban dragulj u toj kolajni. Bilo da »propituje« i persiflira situacije iz klasične kulture, bilo da sjenči vlastite intimne pejsaže – ona uvijek izbjegava profano, uvijek sa sviješću da je poezija ipak stvar moćnih i odabranih.

Borges u jednoj pjesmi navodi da pisac prvotno ima namjeru opisati cijeli svijet i opisuje tako kuće, krajolike, rijeke, žene, ljude, konje, a na koncu otkrije da je kroz to pisanje narisao tek svoj vlastiti lik. Živeći i pišući u korpusu drugog naroda i drugog jezika, Jasna Melvinger ostaje vjerna svomu usudu i znaku. Ispisujući jedan od najzanimljivijih pjesničkih opusa moderne hrvatske književnosti, ona se grčevito drži riječi svoje književne posvete: »Dunave, O drugoj da govorim rijeci. O moru. Tko će mi vjerovati«.

Mile Stojić




'Pelevin plays t.A.T.u.' u Dubravi





U Narodnom sveučilištu Dubrava
(Mala dvorana, Dubrava 51a),
u srijedu, 19. ožujka,
organizira se prezentacija
žutih stranica suvremene ruske kulture
pod naslovom
'Pelevin plays t.A.T.u.'.

Special guest stars:
Irena Lukšić, Adrian Cvitanović te Mihaela Majcen Marinić, project manager.

Prezentacija počinje u 19,30 sati.




'Grički dijalog' na temu marketinga u kulturi





U četvrtak, 20. 03. 2008. u 19 sati,
u HDP, Basaričekova 24, Zagreb,
u ciklus tribina "Grički dijalog”
o temi 'Poroci javni, vrline tajne - marketing u kulturi?'
i drugim temama razgovarat će
moderatorice Jadranka Pintarić i Jagna Pogačnik
te njihovi gosti:
Sandi Blagonić, etnolog i kolumnist; Vesna Jurić Bulatović, voditeljica marketinga MUO-a; Nataša Bodrožić, producentica Queer Zagreb festivala; Dražen Kokanović, menadžer u kulturi; Igor Gerenčer, marketing-menadžer u izdavaštvu.

Na tribini će se raspravljati o "vrućim" pitanjima kao što su:
 Kulturni proizvodi sadrže ideje, vrijednosti, značenja i oblik su komunikacije. Koje su uspješne (i moguće) marketinške strategije kulturnih ustanova i vaninstitucionalnih projekata? Kako se stvara dobar imidž proizvoda kulture i kako ga zadržati?
 Kakav je odnos masovnih medija i masovne kulture? Što nije bilo u medijima, to ne postoji, a da bi se postojalo mora se od sebe, imidža, tijela, djela napraviti kapital/brend. Gdje su tu umjetničke slobode?
 Koliko je reklama pridonijela kulturi, a koliko je oglašavanje kroz kulturu pridonijelo njezinoj deelitizaciji? Je li demokratizacija medija "ubila" Autora? Treba li se zabrinuti kad proizvod kulture postane mjesto za oglasni prostor?
 Više ljudi posjećuje kazališta i čita knjige nego što ih ide na nogometne utakmice, a ipak ih se smatra manjinom. Koliko je mnogo/malo publike u kulturi?
 Tko su danas mecene, a koju korist imaju sponzori kulture? Je li danas kulturni mecena zapravo uspješan menadžer koji ne troši svoje, nego umije pronaći tuđi novac? Kakva su iskustva korporativnog financiranja kulture u nas – biraju li veliki sponzori samo velike, medijski atraktivne i međunarodne projekte što podrazumijeva mnogo publike?





Irina Aleksander






KNJIŽEVNI UTORAK
Hrvatski radio 1.program
18.03.2008. u 11:05

Ruska književnica i emigrantica, mecena začetnicima hrvatskoga naivnog slikarstva, navodna Krležina i Titova ljubavnica i ruska špijunka... Ona je Irina Aleksander, žena koja je ostavljala trag gdje god bi se pojavila. Tko je ona uistinu bila? Što je mit, a što istina o toj ženi koja je u svojoj kući držala posljednji zagrebački književni salon? Koje tajne razotkriva u svojim autobiografijama, a što o njoj govore dosjei KGB-a?
Priču o Irini Aleksander ispričat će Irena Lukšić.


PROMOCIJA: Igor Mandić - 'Notes' (Matica hrvatska, 2008.)






Predstavljanje knjige
Igora Mandića 'Notes'

održat će se
u srijedu, 19. ožujka, u 12 sati,
u palači Matice hrvatske
(Strossmayerov trg 4, Zagreb)


Sudjeluju: Mario Bošnjak, Marko Grčić, Danko Plevnik, Igor Mandić.



Više o knjizi ovdje


Šalkovićev blog

ponedjeljak , 17.03.2008.






Da baš i nije pretjerano darovit Hrvoje Šalković pokazao je u svojim romanima, a da muku muči s pravopisom dokazuje njegov blog na T-portalu.

Međutim, na taj se blog, na kojemu Šalković piše o svojim putešestvijama, s vremena na vrijeme ipak isplati zaviriti - zbog zanimljivih fotki.

Vidi ovdje



NOVO : Irena Vrkljan i Jasna Horvat - 'Pismo u pismu' (Naklada Ljevak, 2008.)



Irena Vrkljan i Jasna Horvat
'PISMO U PISMU'

Izdavač: Naklada Ljevak
Broj stranica: 243
Format: 14x21,5 cm
Uvez: tvrdi
Cijena : 149,00 kn

Riječ izdavača


Knjiga 'Pismo u pismu' nesvakidašnji je oblik epistolarnog romana: koncipirana je kao razmjena pisama između autorice Jasne Horvat i prve dame hrvatske književne autobiografije Irene Vrkljan u tijeku gotovo dvije godine, od lipnja 2005. do travnja 2007.

Roman donosi obilje kulturološke građe, emocija i pitanja o identitetu i istinskim vrijednostima, a pisan je u tehnici epistolarne neposrednosti, simultanizma, citatnosti, dokumentarizma, znanstevnih bilježaka i lirskih pasaža.

Autorska naratorica, Jasna Horvat, profesorica statistike na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, traži prostor vlastite osobe u procijepu između tvrde profesije i lepršavih bjegova iz svakodnevice, između Osijeka i globalnih turističkih putovanja, između radne svakodnevice i najrazličitijih lektira. U jednostavnim, ali dotjeranim, nimalo patetičnim, nenametljivo dokumentiranim (stvarne osobe i lokaliteti lako su prepoznatljivi), emocionalnim i uvijek duhovitim pismima Ireni Vrkljan autorica niže dojmove sa svojih turističkih putovanja od Kube i Portugala do Rima i Malezije, svoja literarna i kulturološka razmišljanja na podlozi brojnih citata od Hemingwaya i Camusa do Biblije i don Sbutege, svoje obiteljske uspomene i sjećanja, pokušavajući otkriti vlastitu «bit» i tako utemeljiti svoj identitet unatoč svim procijepima i rasipanjima kojima je izložena.

Knjiga je nastala na neposredan poticaj Ireninih 'Pisama mladoj ženi'. Kao izgrađena književnica, Irena Vrkljan svjesno je prihvatila ulogu medija za razvijanje Jasnine osobe i umjetnosti, a Jasna je preuzela ulogu mlade talentirane žene koja svoju osobu i umjetnost raskošno izgrađuje u susretu s velikom Irenom. Pred nama je višeglasni dijaloški roman u Bahtinovu smislu, sagledavanje sebe u zrcalu drugoga, ogledanje u drugome i razgledavanje svijeta oko sebe kroz drugoga i s drugim. U nadahnutom dijalogu dviju autorica hrvatska je književnost obogaćena novim oblikom romana-pisma, koji istodobno postavlja visoke umjetničke kriterije i pruža radost čitanja.




INTERVJU : Mislav Pasini




"Mrtva straža” naslov je zbirke horor priča koju je Mislav Pasini prošle godine objavio u izdanju nakladničke kuće “Nova knjiga Rast”.

Razgovor s Pasinijem u kojem autor govori o svojim knjigama, o položaju žanrovskog pisca u Hrvatskoj te o otoku Braču kao inspiraciji za horor pročitajte na ovome linku

Redakcija 'Večernjeg lista' ne poštuje propozicije svoga natječaja za kratku priču!!! (vol. 2.)


Zavirite li na internetske stranice Večernjakovog natječaja za kratku priču (klikni ovdje) uvjerit ćete se da i 9 dana nakon na ovom mjestu objavljenog upozorenja kako žiri krši propozicije svoga natječaja, prozvana gospoda nisu iz konkurencije izbacila 'inkriminirane' priče.

Nitko nije savršen, možda ne prate pozorno, pa ćemo ih onda upozoriti ponovo :



Jedna od propozicija natječaja veli kako se neće objavljivati radovi već objavljeni u drugim medijima.

Kliknete li na na ovaj link uvjerit ćete se da je pripovijetka Sanjina Ivandića 'Zyprexa i ostale nuspojave' već objavljena 2007. u časopisu Književna Rijeka, br. 4. , a klikom na ovaj link pokazat će se da je i priča 'Haljina' Andrije Škare već bila objavljena u Knjigomatu, davne 2004. godine.



PROMOCIJA: Jasen Boko - 'Zapisi iz kazališnog sumraka' (Profil, 2008.)

nedjelja , 16.03.2008.





PROFIL poziva
na predstavljanje
knjige tekstova o kazalištu


Jasen Boko
'Zapisi iz kazališnog (su)mraka'


u utorak, 18. ožujka 2008. u 19:30 sati
u Profil Megastoreu, Bogovićeva 7.

Na promociji knjige u izdanju splitskog Književnog kruga uz autora će sudjelovati dr. Vjeran Zuppa, akademik Nenad Cambi, Jakša Fiamengo i Urša Raukar



Lajpciški dnevnik Krune Lokotara

subota , 15.03.2008.






O događanjima na lajpciškom sajmu knjiga za web portal Bookse piše jedan od sudionika sajma, Kruno Lokotar.

Čitajte ovdje



Predavanje 'Nothomb, Toussaint, Weyergans: Belgijanci na hrvatskom jeziku'






Naklada Vuković & Runjić se priključila ovogodišnjim Danima frankofonije (10.-30. ožujka 2008.) i u suradnji s Frankofonskom zajednicom Belgije organizira predavanje

'Nothomb, Toussaint, Weyergans: Belgijanci na hrvatskom jeziku'


koje će u ponedjeljak 17. ožujka u 18 sati u Medijateci Francuskog instituta u Zagrebu (Preradovićeva 5) održati Céline Mollaert, lektorica francuskog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (na francuskome jeziku, uz prezentaciju na hrvatskome u Powerpointu).

Zavirite u svijet troje najpoznatijih suvremenih belgijskih pisaca francuskoga jezičnog izraza. Kroz izbor tekstova, zanimljivosti i videoulomke, otkrit ćete osebujan stil ovih književnika i njihove omiljene teme. A zatim prionite na čitanje - na francuskome ili na hrvatskome jeziku!



Etgar Keret

petak , 14.03.2008.






Mnogoštošta o izraelskom piscu Etgaru Keretu koji je prije nekoliko dana u Zagrebu promovirao hrvatski prijevod svoje knjige '8% ni od čega' (izd. Profil) saznati možete na ovome linku


NOVO : Željko Maurović - 'Mentalne mape' (Naklada Zoro, 2007.)


Naklada ZORO s ponosom predstavlja drugu knjigu u biblioteci PROZOR, zbirku pripovijedaka 'MENTALNE MAPE' autora ŽELJKA MAUROVIĆA :


Iz predgovora urednika Davora Šišovića:
Četrdeset priča koje slijede, odgovori su pisca Željka Maurovića na pitanja koja postavlja svaki pisac: gdje smo, zašto smo tu, što nam ide na jetra, u čemu nalazimo sitna zadovoljstva, i što bi bilo kad bi bilo. Katkad je na pitanje zgodnije odgovoriti i protupitanjem. Jer, ne-znanje je idealno opravdanje za ne-činjenje, i toliko se u ljudskoj povijesti nataložilo posljedica ljudske inertnosti, da čisto zgodnim biva prebirati po alternativnim mogućnostima. Dok generali, kraljevi i direktori vladaju sa svojih prijestolja, mase njihovih podanika proživljavaju u
svojim ljušturama cijele male povijesti, nedokučive inertnim umovima tih ionako nedohvatnih autoriteta. Ove su priče, dakle, pripovijesti o podanicima, o nevidljivim stvorovima čija djelovanja ni u čemu neće utjecati na promjenu tijeka ljudske povijesti. Radnici, šljakeri, penzioneri, adolescenti, sponzoruše, šoferi, starci, pisci, voajeri, preljubnici, turisti, navijači, pijanci, ridikuli, birokrati, luđaci, mesari, konobari, nečije žene, kartodrapci, knjigoljupci, slučajni prolaznici, to su najčešći junaci ovih priča, a ako im se povremeno pridruži i poneki uzor iz povijesti, kulture, književnosti i stripa, pa makar i neki zaboravljeni kameni kip, tim bolje po priču
.

Iz pogovora Damira Miloša:
U pričama koje piše Maurović u mnogočemu se prepoznaje taj napor zadržavanja priče (razvoja) na početku, u ideji priče kojoj se ne dopušta razvoj, ali ne zbog nemogućnosti ispisivanja drugačijeg njezina tijeka, već zbog svijesti autora da će time priča promašiti ono bitno. Jasno, u naporu takvog pisanja postoje mnoge zamke. Jedna od njih je svakako pristajanje na, naprimjer, egzistencijalistički pristup (i rješenja) u pisanju priče, no Maurović je obrazovan autor koji se na zanimljiv način otklanja od te mogućnosti. Naime, u pričama u kojima Maurović koristi motive vrlo bliske egzistencijalističkim temama, poput priče o kopaču rova, kada bismo, u maniri egzistencijalista, očekivali dovođenje priče do apsurda i za njih uobičajenog osjećaja tjeskobe, Maurović se otklanja od te mogućnosti, prvenstveno pokušavajući biti duhovit, ponekad čak na opasnoj granici vica. A biti sretan, ma koliko život (ili o čemu već govori priča) bio apsurdan, nije karakteristika egzistencijalista.

Željko Maurović rođen je 1948. godine u Pazinu, a diplomirao je filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Predaje na talijanskoj gimnaziji (Ex Liceo) u Rijeci. Sudionik je više literarnih natječaja, a još za vrijeme studija pobijedio je, s pričom Jedan dan u životu Ivana B., na natječaju za kratku priču “Večernjeg lista”. Sudjelovao je i na međunarodnom natječaju za kratku prozu u Arnsbergu (SR Njemačka).
Dosad je objavio dvije zbirke kratkih priča: 'Modeli mimikrije' (Adamić, Rijeka, 2000.), za koju je dobio i donaciju Zagrebačke banke, te 'Istočno od Sunca zapadno od Mjeseca' (ICR, Rijeka, 2004.). Kratku prozu, eseje i prijevode objavljuje u domaćoj periodici. Kao sociolog, proučava procese globalizacije temeljem paradigme njemačkog sociologa Ulricha Becka te je o tome objavljivao eseje čitane na III. programu Hrvatskog radija, kao i prijevode Beckovih tekstova u časopisu “Novi Kamov”, a članke je objavljivao i u časopisu “Socijalna ekologija”.



Izvor : Zoroblog


PROMOCIJA 4.broja časopisa 'The Split Mind'







Petak, 14.03.2008.

Galerija Ghetto
Split

20.00 sati

promocija 4. broja časopisa za književnost
*THE SPLIT MIND
*

Časopis promovira uredništvo uz goste iznenađenja

*A u ovom broju možete čitati:*
Mariju Madijrašević, Djermana Senjanovića, Marka Pogačara, Olju Savičević Ivančević, Petru Rosandić, Tonitu Popović, Zvonimira Baloga, Sanju Pilić, Marijanu Ogrestu, C.K.Steada, Ljubu Lozančić, Jadranku Pintarić, Marka Pogačara, Roberta Frosta, Aldousa Huxleya i mnoge druge...




PROMOCIJA: Dževad Karahasan - 'Izvještaji iz tamnog vilajeta' (Profil, 2007.)

četvrtak , 13.03.2008.






PROFIL
poziva na
predstavljanje knjige

Dževada Karahasana
'Izvještaji iz tamnog vilajeta'


koje će se održati
u knjižari Profil Megastore
(Bogovićeva 7, Zg)

u petak 14. ožujka u 19 sati.

O knjizi će
uz autora
govoriti
Velimir Visković,
Nikola Petković
i Ivica Prtenjača




NOVO : Paul Auster - 'Levijatan' (VBZ, 2008.)

Paul Auster:
'Levijatan'

roman
Izdavač: V.B.Z.
Uvez: tvrdi
Format: 15,5 x 23,5
Broj stranica: 204
Cijena: 200,00 kn
Cijena preko izdavačevog weba : 180,00 kn

Riječ izdavača



Novo čitanje slavnog Austerovog romana ”Levijatan”, prvi puta objavljenog još prije petnaest godina, fascinira ponajprije snažnom proročkom dimenzijom. Jer sasvim je sigurno da u novijoj američkoj književnosti ne postoji roman koji bi bolje opisao mehanizme američke politike, koja neumitno na sebe privlači sjeme terorizma. Glavni Austerov romaneskni lik je Benjamin Sachs koji knjige zamjenjuje eksplozivom. Auster, naravno, svog junaka ne zamišlja kao avionskog bombaša (to je 1994. napravio Tom Clancy u romanu ”Izvršene naredbe!”)
Posve neslučajno, druga romaneskna linija bavi se seksom koji postaje jedina stvarna dominanta američkog društva. Bilo kakav pokušaj da muškarac i žena žive zajedno je nemoguć, pogotovo unutar obitelji, koja unatoč svemu, institucionalno izumire, što je samo simptom svijeta kojim vlada opća ispraznost i izgubljenost, a čiji se likovi upuštaju u ljubavi unaprijed osuđene na propast, kao i u mnoštvo promiskuitetnih veza u potrazi za kratkoročnim bijegom od užasa koji ih okružuje.
Kao i u svojim drugim romanima, u ”Levijatanu” je Paul Auster ponovno ispremiješao fikciju i fakciju, stvarne događaje je umotao u celofan izmaštanih života, a realne likove doveo u situaciju da oblikuju sudbine izmišljenih ljudi. Još spretnije koristi tragove stvarnosti kako bi ispričao jednu priču koja je do 11. rujna mnogima izgledala sasvim nevjerojatna. Auster je svoj ''Levijatan'' umotao u celofan klasične kriminalističke priče, no ovaj je roman ponajprije velika metafora o čudovišnom, tragičnom društvu koje neumitno propada.







Vrlo bogata prošlogodišnja romaneskna produkcija






Vjerovali ili ne, ali u Hrvatskoj je u 2007. godini objavljeno najmanje 58 romana domaćih autora.
Toliko ih je, naime, prijavljeno na natječaj T-portala za najbolji roman.

Spisak svih tih knjiga pogledajte na ovome linku

Žiri književne nagrade roman@tportal.hr u sastavu Miroslav Mićanović (predsjednik), Alida Bremer, Tomislav Brlek, Ana Grbac, Igor Mandić, Jadranka Pintarić i Roman Simić Bodrožić sastat će se 26. ožujka, kada će obznaniti širu listu kandidata, ukupno 11 naslova.

Finalnih pet naslova bit će odabrano i objavljeno 3. svibnja, a pobjednik natječaja 15. svibnja.






Moja nova kritika u 'Vijencu'




Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
a u njemu
između ostaloga
i moja kritika
romana
'D'Annunziev kod'
Borisa Perića


INTERVJU : Filip David







Zaprešićka Fraktura je upravo objavila novi, dvodijelni roman Filipa Davida 'San o ljubavi i smrti'.

O svom novom romanu, prvom nakon dvanaest godina, Filip David govori ovdje



NOVO : Jorge Luis Borges, Adolfo Bioy Casares - 'Šest problema za don Isidra Parodia' (Zagrebačka naklada, 2008.)

srijeda , 12.03.2008.

Jorge Luis Borges, Adolfo Bioy Casares
'Šest problema za don Isidra Parodia'

prijevod: Kristina Živković
izd. Zagrebačka naklada
194 str. , meki uvez
cijena: 80,00 kn

Riječ izdavača


Ovaj klasik argentinske kriminalističke književnosti zajedničko je djelo Jorgea Luisa Borgesa i njegovog mlađeg kolege Adolfa Bioya Casaresa, objavljeno pod pseudonimom H. Bustos Domecq.

Puna istančanog humora i neočekivanih zapleta, njihova zbirka šest napetih priča parodira literarne detektive poput Sherlocka Holmesa, ali i predstavlja remek-djelo književnog žanra koji ih je iznjedrio. U želji da pronađu rješenje zamršenih zločina, živopisni likovi dolaze u zatvorsku ćeliju 42, čiji nepogrješivi uznik raskrinkava zločince i slabosti svojih posjetitelja.

Duhovito i inteligentno štivo daje satiričan presjek argentinskog društva 40-tih, ali je jednako primjenjivo i na današnji svijet.



Izvor : Moderna Vremena Info




Novi tiskani broj 'Knjigomata'

Tiskan je novi broj 'Knjigomata'.
Obuhvaća izbor tekstova objavljenih na web izdanju časopisa u razdoblju od listopada 2006. do listopada 2007.

Moja je malenkost zastupljena s jednim esejom i četiri književne kritike.

Sadržaj



- UVOD

- INTERVIEW : Elfrida Matuč-Mahulja, Valerij Jurešić, Neva Lukić

- PROZA : ktwdzc, Neva Lukić, Biljana Ćućko, Dragica Rajčić, Tonča Anković

- POEZIJA: Gasper Sopi, Dženana Džaferović, Ivana Sikavica, Marija Andrijašević, Milan Barišić, Klara Polak-Poljarević, Nena Smiljanić, Dušan Gojkov, Boško Tomašević, Slavko Jendričko, Sepp Mall,

- ESEJ :
*Rade Jarak :Novinarstvo-književnost, Levijatan, ili mali traktat o krimiću, Mali traktat o noveleti, Riječ, dvije o internetskom i tiskanom izdanju, Najbolje hrvatske priče 2006., San ljetne noći
*Božidar Alajbegović - Poezija vs. proza
*Predrag Crnković - Sam u kući - Kevin Allein zu Haus in DDR
*Dražen Katunarić - Gregarizam u hrvatskoj književnosti
*Tanja Bakić - Nesvjesno u umjetnosti
*Igor Rajki i Boris Beck - L.E.P.S.A.


- KRITIKA
*Predrag Crnković : Cees Nooteboom – ”Rituali”
*Božidar Alajbegović : Robert Wilson – 'Slijepac iz Seville', Jurica Pavičić - 'Crvenkapica', Kazuo Ishiguro - 'Nikad me ne ostavljaj' , Carlos Ruiz Zafon – 'Sjena vjetra'
*Rade Jarak : Felisberto Hernandez - 'Krokodil', Marcel Schwob - 'Imaginarni životopisi', predstava 'Majstor i Margarita, Philip K.Dick - 'Čitač tmine', Danilo Kiš - 'Bašta, pepeo', Ernesto Sabato - 'Abadon, Upropastitelj', Igor Rajki - 'Znanost pogrde', 'Umoreske', Radomir Konstantinović - 'Filosofija palanke', John Dunning -'Knjižarev trag', Dragoslav Mihailović - 'Kad su cvetale tikve', Saška Rojc -'Puzzlerojc', Žarko Paić - 'Slika bez svijeta'



Časopis po knjuižarama distribuira 'Jesenski i Turk', cijena 50,00 kn


NOVO : Dmitrij Aleksandrovič Prigov ~ "Živjet ćete u Moskvi!" (Hrvatsko filološko društvo i Disput, 2008.)

U izdanju Hrvatskog filološkog društva i Disputa u biblioteci 'Na tragu klasika' objavljena je knjiga "Živjet ćete u Moskvi!" kultnog ruskog umjetnika Dmitrija Aleksandroviča Prigova (1940-2007).
Knjigu je prevela Irena Lukšić>


Dmitrij Aleksandrovič Prigov
"Živjet ćete u Moskvi!"

Izd.Hrvatsko filološko društvo i Disput
Cijena: 130,00
Broj stranica: 300
Uvez: meki

Riječ izdavača


Dmitrij Aleksandrovič Prigov je jedan od najistaknutijih predstavnika moskovske neoavangarde, osoba koja je obilježila vrijeme tzv. "zastoja" (razdoblje druge polovice 60-ih, cijelih 70-ih i početka 80-ih godina XX. stoljeca), koje je, kao što znamo, na službenoj razini značilo oživljavanje staljinizma, a u undergroundu - procvat samizdata i ostalih oblika neoficijelne umjetnosti.

U knjizi "Živjet ćete u Moskvi!" Prigov se prisjeća 'olovnih' godina svoje mladosti, ali ne s gorčinom. U njegovome pripovijedanju ima puno zabavnih prizora iz realsocijalističke Moskve, puno smrada, izmeta i svakovrsnih hodajućih čudovišta.
'Živjet ćete u Moskvi!' gravitira memoarima poglavito po tome što je glavni junak vrijeme. Umjetnik je u gustoj tekstovnoj masi zahvatio zbivanja u Moskvi 40-ih i 50-ih godina prošloga stoljeća, motreći ih očima djeteta. Međutim, pripovijedanje o kataklizmama staljinizma ne nosi nijanse djetinje naivnosti, nego pripovjedača iz kasnijeg vremena (vremena pisanja) konvertira u dijete-svjedoka povijesnog tijeka, u „objektivnog“ izvjestitelja i tumača zbivanja. Tako se dobiva dvostruki otisak jedne slike, otisak koji ima svoj pozitiv i negativ. Pozitiv se može pripisati duhu, duhovnosti koja održava život negativne utopije sovjetskog društva, vezujući čitatelja nevidljivom niti za sve ono veliko po čemu je ruska kultura respektabilan pojam u svijetu. Događaji na kojima se zaustavlja pripovjedač često su hipertrofirani, pa opisi poplava, suša i potresa podsjećaju na biblijske alegorije.

Dmitrij Aleksandrovič Prigov (Moskva, 1940 – Moskva, 2007), ruski je pjesnik, dramatičar, esejist i kipar. Smatran je ikonom moskovske neoavangarde. Za života je proizveo oko dvadeset tisuća različitih tekstova, ponajviše pjesama, koje su kolale u samizdatu ili su pak dijelom objavljene kao tamizdat (najpoznatiji su 'Stihogrami' (Stihogrammy, 1985). Presjek kroza stvaralaštvo pružaju svesci sabranih djela 'Sabrane pjesme' (Sobranie stihov – I: 1996., II: 1997, III: 1999).

Početkom novoga stoljeća/tisućljeća Dmitrij se Prigov predstavio i kao prozaik: objavio je 'memoare' 'Živjet ćete u Moskvi!' (Živite v Moskve, 2000.) i 'putopis' 'Samo moj Japan' (Tol'ko moja Japonija, 2001.).



Ulomak iz knjige ovdje

Finalisti nagrade Jutarnjeg lista za najbolju prozu i publicistiku






Žiriji za proznu i publicističku nagradu Jutarnjeg lista odabrali su po pet finalista.

Izbor proznog žirija (Ivica Buljan, Gordana Crnković, Jagna Pogačnik, Andrea Zlatar i Zdravko Zima) sastoji se od sljedećih naslova:

-Slavenka Drakulić: Frida ili o boli (Profil),
-Daša Drndić: Sonnenschein (Fraktura),
-Mirko Kovač: Grad u zrcalu (Fraktura),
-Robert Perišić: Naš čovjek na terenu (Profil/Ghetaldus optika)
- Delimir Rešicki: Ubožnica za utvare (Naklada Ljevak).

Žiri publicističke nagrade kojim predsjeda Vlaho Bogišić, a članovi su Ivo Banac, Davor Butković, Željko Ivanjek, Tvrtko Jakovina, Mirjana Kasapović, Željko Krušelj, Anton Šuljić i Branko Matan odlučio je u posljednji krug natjecanja poslati :

-Slavko Goldstein: 1941. - Godina koja se vraća (Novi Liber),
-Zdenka Janeković Roemer: Maruša ili suđenje ljubavi(Algoritam),
-Ivo Žanić: Hrvatski na uvjetnoj slobodi (Fakultet političkih znanosti),
-Viktor Žmegač: Od Bacha do Bauhausa (Matica hrvatska)
-Ozren Žunec: Goli život (Demetra).

Opširnije ovdje



Ako mene pitate, nagradu bi trebali dobiti Daša Drndić ili Rešicki.




Književni petak : zbornik 'Split i drugi'




O temi "Split i drugi", iniciranoj istoimenom knjigom, govorit će se na novom Književnom petku.

Riječ je o zborniku kulturnoantropoloških tekstova unutar kojih njihovi autori "motre" na fenomen dalmatinske metropole iz različitih uglova (od tradicionalne i popularne kulture, lakih nota i urbanih supkultura, do nogometnih mitova i Feralova humora...),ali i iz vizure uvijek "škakljivog" sindroma Split-Zagreb.

Osim Ines Price i Tee Škokić, koje su urednice ovog zbornika, o knjizi će još govoriti Benjamin Perasović i Ivo Žanić.

Tribina se održava 14. ožujka s početkom u 20 sati u Gradskoj knjižnici, Galerija Kupola, Starčevićev trg 6, Zg.

Više o knjizi ovdje



Književni portret: Zoran Kršul u HDP-u

utorak , 11.03.2008.



U četvrtak, 13.03.2008. u 19 sati,
u HDP-u, Basaričekovoj 24, Zagreb,

književni portret Zorana Kršula,
autora desetak pjesničkih zbirki,
predstavit će književni kritičar Ervin Jahić
i voditelj tribine Branko Maleš.

Više o autoru ovdje





NOVO: Boris Dežulović - 'Ugovor s đavlom' (VBZ, 2008.)

Boris Dežulović:
'Ugovor s đavlom'

Izdavač: V.B.Z.
Uvez: tvrdi
Format: 15,5 x 23,5
Broj stranica: 440
Cijena: 250,00 kn

Riječ izdavača


Drsko, iskreno, briljantno i uvijek aktualno o hrvatskoj zbilji.

Boris Dežulović odavno je zasjeo na tron najoštrijih i najduhovitijih kritičara društvenog kiča, intelektualnih tvrdica što traže dlaku u svakom nacionalističkom jajetu, ironičara i parodičara »hrvatskog progresa« u tranzicijskim uvjetima zbilje. Mašta da se naruga agilnosti političke narudžbe i ideološki manipuliranom društvenom bontonu u tekstovima koje čitamo kao kroniku posttuđmanovske, tranzicijske Hrvatske postala je jedna od najprepoznatljivijih i najartikuliranijih u povelikoj masmedijsko-književnoj bratovštini kojoj ovaj autor i sam pripada. Dežulovićevo kronično nepovjerenje u posvećene društvene »istine«, zloupotrebu transcendencije i tobože svete stvari u zapravo zemaljskoj gladi za moći – temeljni je ton ovih tekstova, stalno aktivirana tipka. Ne čudi stoga da u njima čitamo beletriziranu parodiju »kronike« naših godina. Ne čudi stoga da je “Ugovor s Đavlom” i satira i književnost, i žurnalistika i politički komentar nakaradno izvitoperene zbilje kojom smo zakoračili u novi milenij. U “Ugovoru s Đavlom” hrvatska društvena scena je karneval – čas pomaknut u prostor groteske, čas u prostor apsurda. I dok čitamo o obeshrabrujućoj svemoći domaće gluposti, fatalnom savezu laži i moći, klanova i političke vrhuške – osjećamo da tekstovi Borisa Dežulovića o nama samima nisu tek možebitna »pomoćna literatura« godinama koje smo proživjeli ili efemerna publicistička fusnota na tu temu, nego društvena lektira prvoga reda. Nema sumnje, jedno od rijetkih obaveznih štiva, želimo li išta saznati o Hrvatskoj u razdoblju od 1999. godine do naših dana.





Novi original DPKM-a : drama 'Trovačica' Jurice Pavičića



U sklopu projekta 'Besplatne elektroničke knjige' DPKM je objavio novu knjigu, dramu 'Trovačica' Jurice Pavičića

Dramu pročitajte na ovome linku

Tim povodom donosim svoju kritiku zadnjeg Pavičićevog romana 'Crvenkapica' :



KRITIKA : Jurica Pavičić - 'Crvenkapica' (VBZ, 2006.)

Nakon kratkog izleta u melodramu s prošlogodišnjim romanom 'Kuća njene majke' Jurica se Pavičić novim rukopisom vratio na teren na kojemu se puno bolje snalazi. Njegov peti roman ponovo je po žanrovskom određenju triler sa, za njega karakterističnim, jakim socijalnim štihom. Pavičićeva 'Crvenkapica' ustvari je svojevrsna intertekstualna parafraza slavne istoimene bajke, iz idilične razlistale šume transferirana u njezinu modernu urbanu inačicu – grad Zagreb.
U Pavičićevom romanu pobožna se i krotka djevojka Mare ('Crvenkapica') iz dalmatinske provincije s košarom punom darova upućuje teti ('baka') u Zagreb, te pritom susreće opasnoga 'vuka' (u liku taksista Vinka Vuksana). Vuksan - pritisnut dugovima i prijetnjama kamatara, a sa ženom u osmom mjesecu trudnoće - čuvši od Mare da joj je teta bogata i stara, a živi sama, stupa u grabežnu zločinačku akciju. Sve na koncu naravno svršava u krvi, ali uz mali odmak od odabranog predloška – Pavičić je svoju krvavu 'bajku' svjesno lišio lika 'lovca' jer mu je intencija bila prikazati dvije generacije žena, jednu stasalu u vrijeme socijalizma i drugu odgojenu u devedesetima. Kroz njihov odnos Pavičić zrcali i odnos hrvatske periferije i zagrebačke metropole pa religiozna, pasivna i poslušna Mare simbolizira zapostavljenu i gospodarski ruiniranu provinciju dok je odlučna i energična teta Olga svjetonazorno naprednija od svoje mlade malomišćanske nećakinje upravo onoliko koliko je i Zagreb ekonomski razvijeniji u odnosu na zapuštenu periferiju.

Tu naravno ponovo do izražaja dolazi konstanta Pavičićevog spisateljskog rada (kao produžetka njegovog novinarskog angažmana) – njegova izrazita društvena analitičnost i socijalna kritičnost. No, za razliku od romana 'Kuća njene majke' gdje smo imali i mnogokoji izravni, kritički intoniran žurnalističko-esejistički ekskurs, komentari zbilje u novome romanu nisu toliko eksplicitni. Međutim, sproveden kroz motiv emancipacije i samoostvarenja mlade žene putem ubojstva, društvenokritički je aspekt dobio na oštrini te je ustvari u ovom slučaju čak i prilično subverzivan.

Pavičić je i u ovome romanu, kao i u njegova četiri prethodnika, ponovo vrlo uvjerljiv u socijalnoj kontekstualizaciji i prikazu zbilje, ali je - također ponovo - prilično neuvjerljiv po pitanju psihološke motivacije likova i njihovih postupaka. To se posebno odnosi na preobrazbe koje proživljavaju Vinko i Mare a koje su provedene automatizmom, te pomalo čak i iznenađuju jer nemaju uporišta u prethodno opisanim događajima i ponašanjima to dvoje likova. Autor je propustio razjasniti prilično hladan odnos Olge i njezine sestre kao što se nije potrudio liku policijskog inspektora udahnuti život, pa je taj lik ostao potpuno plošan, na razini skice. Prigovor nažalost slijedi i zbog melodramatičnosti kojom je, uslijed nemotiviranog i suvišnog vraćanja lika Vinkove supruge u završnoj sekvenci, kraj romana osjetno a nepotrebno obilježen.

Najizrazitija kvaliteta svih prethodnih kao i ovog Pavičićevog romana je njihova vrlo pažljivo i detaljno izvedena konstrukcija; poštujući onu Tribusonovu: ''bez detaljnih planova i skica urušila bi se i najobičnija pseća kućica a kako se ne bi urušio roman!'' Pavičić vrlo pomno pazi na arhitektoniku i dramaturgiju priče - koja je i u ovom slučaju ispripovjedana s iskustvom filma, dinamičnom montažnom tehnikom brze izmjene kratkih poglavlja-sekvenci - ali je previše nemaran po pitanju stilistike.

Pavičić je vrlo vješt žanrovski zanatlija pa kada uzmemo njegov roman sa sigurnošću možemo očekivati tečno i vrlo dinamično fabuliranje kao i neizvjesnost i napetost radnje, uz neizbježan dodatak socijalne autentičnosti i društvene kritike. Međutim, nažalost, isto tako moramo računati i na manjkavosti koje Pavičić iz romana u roman uporno ponavlja : motivacijska nerazrađenost likova, neizglačanost teksta, mnoštvo stilističkih nezgrapnosti, jezičnih hrapavosti i nesretno odabranih formulacija. Ti bi problemi, s obzirom na njihovu učestalost i ponavljanje, u budućnosti mogli mnogokojeg čitatelja odvratiti od posezanja za Pavičićevim štivom. Pavičić međutim utjehu uvijek može pronaći u scenarističkom radu koji mu, s obzirom na dokazanu umješnost fabuliranja, puno bolje pristaje od spisateljskog. A usto je i financijski isplativiji...


Napisao Božidar Alajbegović
objavljeno na Knjigomat.com-u, siječanj 2007.


Novi četverobroj časopisa 'Tema:'


Iz tiska je izašao novi četverobroj časopisa za knjigu 'Tema:' (5-6/2007 i 7-8/2007.)
Glavni i odgovorni urednik : Branko Čegec
Izdavač : Centar za knjigu

Sadržaj


Broj 5-6/2007
- intervju : Ivan Rogić Nehajev (autor Miroslav Mićanović)
- nova poezija Maria Suška iz još neobjavljene knjige
- veliki temat u kojemu Damir Šodan, Dragutin Horvat, Boris Perić, Tomislav Brlek, Giga Gračan, Irena Lukšić, Nikica Petrak, Ludwig Bauer, Kruno Zakarija i Andy Jelčić problematiziraju činjenicu da mnoga kapitalna djela svjetske književnosti, književne teorije i esejistike još nisu doživjela hrvatski prijevod
- poezija Tomaža Šalamuna
- Andrej Mirčev i Boris Kadin uz pomoć fotografija i teksta kreiraju crno-bijeli imaginarij vezan uz hipotetski san Danila Kiša
- prozni zapisi Renate Jambrešić Kirin iz još neobjavljene knjige
- kritika knjige poezije 'Naizgled' Irene Matijašević iz pera Darije Žilić

Broj 7-8/2007
- intervju : Peter Zilahy (autor Branko Čegec)
- intervju : Dubravka Đurić (autorica Darija Žilić)
- poezija Anke Žagar
- temat 'Vampirska kuhinja' (priredio Boris Perić)
- ulomak iz još neobjavljenog romana Damira Miloša
- tekstovi i e-mail korespondencija Krune Zakarije, Barbare Matejčić i Sanje Vučković na temu ozakonjenja fotokopiranja knjiga
- kratka proza Krune Čudine
- zapisi Lidije Vukčević iz IV.dijela rukopisne knjige 'Pobožnosti'
- ulomci iz još neobjavljene knjige priča Borisa Gregorića 'Kali Juga'
- ulomak iz romana Naomi Tucker



Časopis je dostupan besplatno, u zagrebačkim knjižarama



PROMOCIJA nove zbirke pjesaama Marka Tomaša




Četvrtak, 13.03.2008.
Ghetto club, Split
20.30 sati
2nd floor
GOSTIONICA UTOPIA

Promocija zbirke pjesama:
“Marko Tomaš i druge pjesme”(Naklada Zoro, Sarajevo-Zagreb, 2007.)


O knjizi govori: Marko Pogačar
Poeziju čita: Marko Tomaš
Glazbena pratnja: Gordan Tudor

+ JAZZ SALON slušaona with Charlie Parker, Chet Baker, Louis Armstrong etc.



Natječaj za sudjelovanje na 'Prvom međunarodnom festivalu pop književnosti'!

ponedjeljak , 10.03.2008.



Festival pop književnosti okupit će mlade umjetnice i umjetnike s područja cijele regije koji književnost miješaju s popularnom i manje popularnom kulturom (video, film, performans, teatar, muzika, fotografija, slikarstvo, strip…)

Pozivaju se autori do 35 godina starosti koji interpretiraju svoju književnost pomoću bilo kojeg drugog oblika umjetnosti da pošalju svoje radove i iskoriste mogućnost nastupa – Lajv! Tunajt! Sold aut! – na stejdžu, u stolici ili ležaljci SC-a, od 29. svibnja/maja do 1.lipnja/juna 2008. godine!

Autorice i autori iz bilo koje od zemalja prošle i svršene Yuge, pa i šire, koji pripreme književni performans po nekoj od spomenutih receptura ili smisle bućkuriš kakav još nismo imali priliku vidjeti, a pritom ima glavu i rep, imaju priliku nastupiti na dosad neviđenom književnom vrtuljku.

Svoje uratke, švrakopise, animacije, teatralno-književne ideje, lajt šou i ostale zamisli pošaljite do nedjelje 27. travnja/aprila, točno u ponoć (ni minute kasnije) na e-mail poplitfest@gmail.com

ili na adresu:

Studentski Centar u Zagrebu
Kultura Promjene – za Festival pop književnosti
Savska cesta 25
10 000 Zagreb
Hrvatska


Ukoliko su vaši radovi (video, glazba…) preveliki da biste ih poslali e-mailom, možete nam poslati sažetak rada i uzorak koji će nam pokazati što ste zamislili i čemu stremite, a mi ćemo se, ukoliko budemo očarani i oduševljeni, javiti da nam pošaljete ostatak.

U obzir NE dolaze književni ljenjivci koji očekuju da će sjediti na guzi i čitati svoje priče i pjesme.

U obzir DOLAZE svi koji imaju prijatelje koji znaju prijatelje svojih prijatelja koji bi od vaših tekstova mogli napraviti slasnu multimedijalno-interaktivnu zanimaciju.



Festival će okupiti mlade književnike s područja cijele ex-Yu, pri čemu će se poseban naglasak staviti na mješanje popularne kulture (video, film, performance, teatar, muzika, fotografija, strip itd.) i književnosti
(poezija, proza, drama itd). Pozvani sudionici bit će mlade književne nade, možebitno još neafirmirane, s područja SiCG, BiH, Slovenije i Hrvatske. Od njih se očekuje da u glavnom programu (večeri) interpretiraju svoju
književnost mješajući je sa popularnom kulturom. Festival bi također ključivao i prezentacije on-line književnih časopisa, izložbe, kvizove, te ostale aktivnosti koje bi uključivale književnost, njenu interpretaciju ili njen nastanak na samom festivalu!





Promocija zbirke poezije "Ako se zovem Sylvia" Aide Bagić





U utorak, 11.3.2008. u Booksi, Martićeva 14d, Zg, s početkom u 20:00 sati održat će se promocija zbirke poezije "Ako se zovem Sylvia" Aide Bagić.

O knjizi će govoriti urednica Nela Milijić, prozaist i pjesnik Ljubo Pauzin, te pjesnikinja Marijana Rukavina, a promociju ce voditi Miljenka Buljević.

Dodjite i provedite se uz dobru poeziju, jiće i piće i čuveni LeZbor!

U kontekstu suvremenog ženskog pjesništva, Aida Bagić pojavljuje se kao autorica koja afirmira pjesništvo koje podjednako u sebi želi sintetizirati intertekstualnost, ali i stvarnosnost. Autorica ne pribjegava objektivnim korelativima, već se otvara, prepušta emocijama, i zato će svojim pjesmama dirnuti svoje čitatelje/čitateljice.
Darija Žilić

Više o knjizi i autorici ovdje



'Make blog, not war'




'Make blog, not war' naslovio sam novi tekst objavljen na portalu za kulturu i nekulturu Kupus.netu kojem predstavljam jedan vrlo zanimljiv blog.

Čitajte ovdje



Propast poezije




O uzrocima propasti poezije Branislav Bane Dimitrijević piše na ovome linku




PROMOCIJA : Josip Diminić : 'Ljepoti je mjesto u Kini' (Meandar, 2007.)

nedjelja , 09.03.2008.





Naklada Meandar
poziva na predstavljanje knjige

'Ljepoti je mjesto u Kini'
Josipa Diminića


utorak, 11.03.2008. u 11 sati
Gliptoteka HAZU, Medvedgradska 2, Zg

O knjizi govore
autor Josip Diminić
Mladenka Šolman
Branko Čegec







Kad Miki kaže da se boji...

Odmorite se malo od knjiga uz... film.

Moj dvije godine star tekst o dokumentarcu posvećenom Štuliću :



'Kad Miki kaže da se boji...'
dokumentarni film
režija Ines Pletikos


Eto, saznali smo tko je ta Mirna 'sva u seksu' pred kojom on 'ne želi da se glupira', ali shvatismo i da je upravo ista ta Mirna ona 'koja vuče njegove niti' i koja je 'hladna i daleka' te se 'kao gospodar samoće igra osjećajima'. Uvjerismo se da Kipo uistinu ima 'oči tople i vlažne' i 'kretnje dame' te da se još uvijek, i danas, 30 godina stariji, 'skanjuje da priča'. Diskretnim režijskim postupkom smo vidjeli koja je to danas relativno poznata javna ličnost heroina pjesme 'Fa-fa-fa' koja mu je 'popušila ponos'. Shvatili smo da ni danas Čeri 'spike nikad dosta', ali i da je ne bez razloga pravi 'pametni i knjiški čovjek' koji, kako se uvjerismo, ničim ponukan citira Krležu, i još uvijek 'pije pivu, pljugu duva', a za život danas zarađuje kao javni bilježnik.

Otprije smo znali, a sad nam je potvrđeno kako smo svi mi ustvari taj 'Miki koji kaže da se boji', kao i zašto je 'teško vrijeme za matore' i što se krije iza termina 'Filigranski pločnici'. Na naše najveće iznenađenje spoznasmo i kako je ona što mu 'priznaje da je udata i da ne ljubi svoga čovjeka' te s kojom 'diskretno šapuće, spominje kino ...' i , 'odlazi u noć' - nitko drugi doli kćer tada jaaaako značajnog Vladimira Bakarića! Upoznali smo i legendarnu Maju Prišt; na fotki smo vidjeli Suzy F. 'strankinju sa plavi eyes'; saznali smo kako je na Silbi, gol golcat, k'o od majke rođen, spjevao odu Graciji. Vidjeli smo i čuli Đoku Anarhistu, čovjeka koji je Azri nadjenuo ime i prorekao veliku budućnost, a Johnny mu posvetio 'Jablana', te od istog tog Đoke saznasmo što ustvari znači riječ AZRA.

Doznali smo i da je Štulić, prije nego 'se prozvao Johnny', među prijateljima bio poznat kao ČUPKO (!), ali i da je bio izrazito plah, vrlo diskretan, pa i samozatajan čovo; da je jeo nabrzinu i to isključivo nemesnu, vegetarijansku hranu, da nije pušio i da je bio u lošim odnosima s roditeljima, te da ga je u vrijeme prije Azre malo tko s poteza Mali i Veliki Kavkaz - Blato smatrao važnom facom. Vidjesmo 'vojni neboder' u kojemu je odrastao, kino koje je pohodio, sobice u kojima je tulumario i garaže u kojima je vježbao, a saznasmo i iz kojega će razloga 'Blatobrani' u Strasbourg na sud za ljudska prava ...

No, Johnnyja , glavom i bradom, uživo ne vidjesmo. No, zato osim obilja fotografskog materijala koji nam ga je prikazao kroz sve faze njegove karijere i u različitim životnim dobima, film donosi i nekolicinu raritetinh audio snimaka, poput sevdah verzija 'Balkana' , 'Nedeljnog komentara' , 'Obrati pažnju na posljednju stvar' i 'Nikom nije lepše neg je nam', kao i ulomak nikad objavljene stvari 'Drugom stranom'.

Uz sve prijespomenute prijatelje kojima je posvetio neke od slavnih pjesama film nas je upoznao s masom Štulićevih školskih, fakultetskih i birtijskih kolega, a svaka izjava, gesta i mimika tih brojnih ljudi zrači nepatvorenim ponosom zbog sudjelovanja (pa makar i u ulozi nezamjetnog statiste) u priči zvanoj AZRA i bivanja u Johhnyjevoj orbiti. Naravno, prigovori zbog stvaranja svojevrsnog kulta ličnosti očekivani su i vjerojatno utemeljeni, ali osobno mi je kult ikojeg umjetnika (a Johnnyjevog kao najvećeg rock pjesnika ovih prostora, pogotovo!) svakako prihvatljiviji od kulta bilo kojega političara.

Eto, svima nama koji smo se u doba nastanka tih pjesama tek rađali ili tek kretali u osnovnjak, da bi nam kasnije, kroz odrastanje i sazrijevanje neizmjerno mnogo značile (kao što nam i danas jaaako puno znače), dokumentarac 'Kad Miki kaže da se boji' pojasnio je kontekst u kojima su ti stihovi nastajali i upoznao nas sa junacima Johnnyjevih pjesama, te smo kroz njihove izjave spoznali duh vremena i socijalno-političke okolnosti u inat kojima su ti stihovi stvarani, kao i intimne životne okolnosti autora koji ih je pisao.
A koji je uistinu, kako to najupečatljiviji protagonist filma Đoko Anarhist veli, a ovaj film dokazuje, 'pjevao život koji je živio'.
Život običnog tempa i 18-karatnog razočaranja ...

(Napisao Božidar Alajbegović, listopada 2005.
objavljeno na Lupiga.com)



Natječaj za pjesme na čakavštini





Gradska knjižnica Poreč raspisuje natječaj za pjesme na čakavštini.

Rok primanja pjesama je 1. travnja 2008.

Pozivaju se pjesnici da pošalju svoje nove, neobjavljene pjesme (najviše tri) poštom na disketi ili CD-u uz isprint na papiru ili na e-mail adresu gradska@knjiznicaporec.hr, između kojih će stručni izbornik izabrati one koje će se tiskati u zbirci pjesama 'XV Verši na šterni'.

Izabrani pjesnici stječu pravo kazivati svoje stihove, 14. lipnja 2008. godine, na XV Susretu čakavskih pjesnika.

Odbor Verši će proglasiti najbolju pjesmu ovogodišnjeg susreta i nagraditi njezinog autora s novčanom nagradom u iznosu od 5.000,00 kuna.

Dodijelit će se i nagrada publike – unikatno umjetničko djelo.

Pjesmama treba priložiti kraći pjesnički životopis i osobne podatke (adresu, tel. broj).

Adresa:
Gradska knjižnica Poreč, p.p. 28, 52440 Poreč,
s naznakom 'Za Verše na šterni'
ili e-mail: gradska@knjiznicaporec.hr
Informacije na tel: 052/434-196



Izvor : Culturenet.hr

Oljina ropotarnica

subota , 08.03.2008.



Tekst u kojemu Olja Savičević Ivančević, na svoj specifičan, originalan način između ostaloga odgovara i na nedavno joj postavljeno pitanje : gdje je njezina pozicija s obzirom da je žena koja piše, dapače koja od pisanja koječega zarađuje za život, pročitajte ovdje




Redakcija 'Večernjeg lista' ne poštuje propozicije svoga natječaja za kratku priču!!!


Objavljujem pismo Loredana Zmajića u kojemu autor iznosi primjere koji pokazuju kako redakcija 'Večernjeg lista' krši propozicije svoga natječaja za kratku priču :



Baš je zgodno kako redakcija 'Večernjeg lista' u Natječaju za kratku priču objavljuje i pripovijetke duže od 9000 znakova, što se izravno kosi s propozicijama natječaja prema kojima priča ne smije imati više od navedenog broja. Recimo danas objavljena priča ih ima 10 933.

Nadalje priča:
br. 7 Amira Bukvića ima 12 589 znakova.
br. 14 Sandre Rončević ima 11 741 znakova;
br. 19 Tomislava Ribića ima 9 645 znakova;
br. 25 Davora Mojaša ima 11 424 znakova;
br. 26 Predraga Crnkovića ima 10 788 znakova;
br. 33 Stjepana Tomaša ima 9 386 znakova.

Recite, poštovana redakcijo, smatrate li ostale natjecatelje idiotima?

Ili je samo posrijedi šlamperaj kad uz to objavljujete i priče koje su već prethodno objavljene u drugim medijima, što se također kosi s propozicijama vašeg natječaja.
Pripovijetka Sanjina Ivandića, Zyprexa i ostale nuspojave, objavljena je 2007. u časopisu Književna Rijeka, br. 4. Pripovijetka Andrije Škare, Haljina, objavljena je već u Knjigomatu 2004.

Kako vas nije sram tako tretirati ostale sudionike Natječaja?

Loredan Zmajić



Potrudio sam se malo proguglati : kliknete li na ovaj link uvjerit ćete se da je tvrdnja Loredana Zmajića u vezi priče Sanjina Ivandića istinita, a klikom na ovaj link potvrdit će se i tvrdnja kako je priča Andrije Škare također već bila prethodno objavljena.



Umjesto čestitke...



Drage moje,

umjesto čestitke
poklanjam vam
nekoliko preporuka :

- Elia Barcelo : 'Zlatarova tajna' (Fraktura, 2007.)
- Rosa Montero : 'Ljubavnici i neprijatelji' (Hrvatsko fil.društvo/Disput, 2007.)
- Audrey Niffenegger : 'Žena vremenskog putnika' (Profil, 2005.)
- Nicolas Fargues : 'Bila sam iza tebe' (Profil, 2007.)
- Anne Hebert : 'Dječak pod teretom snova' (Hrvatsko filološko društvo/Disput, 2007.)

Uživanje zagarantirano!



Međunarodni književni natječaj 'Lapis Histriae 2008.'

petak , 07.03.2008.




KNJIŽEVNO-ZNANSTVENI SKUP «FORUM TOMIZZA»
objavljuje

MEĐUNARODNI KNJIŽEVNI NATJEČAJ „FULVIO TOMIZZA“
LAPIS HISTRIAE 2008

za kraće prozne oblike na temu:

OFF-LIMITS
Amerikanizam off-limits (termin se koristi od II. svjetskog rata) ima značenje zabrane pristupa u neki prostor (npr. u prostor zemalja Europske Unije!) za određene socijalne skupine. Drugim riječima, interesiraju nas tekstovi o privilegiranima i zakinutima.

Pozivamo autore da pošalju svoje nove priče, oglede, putopise…

KRITERIJI NATJEČAJA:

1. tekst mora biti izvoran i neobjavljen
2. ne smije biti dulji od 15 kartica (21.750 znakova)
3. u obzir dolaze svi jezici naše regije
4. autori se natječu isključivo s jednim radom
5. najbolji rad bit će nagrađen simboličnim artefaktom LAPIS HISTRIAE, te novčanom nagradom u iznosu od 500,00 eura
6. stručni ocjenjivački odbor broji tri člana
7. ocjenjivački odbor zadržava pravo ne dodijeliti nagradu
8. rok predaje tekstova je: 21. 04. 2008.
9. tekstu treba priložiti osobne podatke (adresu, broj telefona, e-mail, kratku biografiju s godinom rođenja)
10. radovi se šalju poštom na adresu: Gradska knjižnica Umag, Trgovačka 6, 52470 Umag, Hrvatska, s naznakom za LAPIS HISTRIAE, otisnuti u 4 primjerka i na CD ROM-u
11. autori ustupaju pravo na objavljivanje njihovog teksta Gradskoj knjižnici Umag; dvanaest radova koje žiri odabere bit će objavljeni u Zborniku Lapis Histriae 2008. krajem godine
12. nagrađeni autor bit će počasni gost 9. književno-znanstvenog skupa „Forum Tomizza“ (Trst, Kopar, Umag, 21.-24. 05. 2008.), gdje će mu nagrada biti svečano dodijeljena.

Dodatne informacije:
Gradska knjižnica Umag
(knjiznica@gku-bcu.hr,
www.gku-bcu.hr;
00385/52/721-561)



Provokativna PROMOCIJA nove knjige Vedrane Rudan



Za svoju novu knjigu “Kad je žena kurva, kad je muškarac peder” provokativna Vedrana Rudan organizirala je još provokativnije predstavljanje. Održat će se na Dan žena, u subotu u podne kod skupocjenog Bandićeva zahoda nedaleko od Trga bana Jelačića.

Vedrani Rudan knjigu koja se sastoji od muškog i ženskog dijela objavljuje zagrebački VBZ, a urednički je potpisuje njihov beogradski urednik Vladimir Arsenijević. Ako se pitate otkuda u ovoj muško-ženskoj priči zagrebački javni zahod, odgovor je marketinški opravdan. Autorica tako protestira što muškarci u spomenutom toaletu malu nuždu obavljaju gratis, dok žene za ulazak u zahod bespogovorno moraju platiti dvije kune. Usput, uz protest predstavlja i svoju knjigu. “To je samo još jedan dokaz da se iza svake humanitarne akcije krije nečiji prljavi interes”, priznaje u Nacionalu autorica bestselera.

Na performans je pozvala gradonačelnika Bandića, žene i medije. Obećala je i poklone. Tako će žene dobiti na poklon cvijet, a muškarci, prigodno, rolu toaletnog papira.

Izvor : Večernji list



Više o novoj knjizi Vedrane Rudan saznajte na ovome linku

NOVO : Filip David - ''San o ljubavi i smrti'' (Fraktura, 2008.)



Zaprešićka Fraktura objavila novi roman Filipa Davida:

Filip David
'San o ljubavi i smrti'

Roman
izd. Fraktura
Broj stranica: 192
Uvez: tvrdi s ovitkom
Cijena: 139,00 kn
Cijena preko weba izdavača : 125,10 kn

Riječ izdavača


'San o ljubavi i smrti', novi roman Filipa Davida, magična je knjiga, diptih sastavljen od 'Kratkog romana o ljubavi' i 'Kratkog romana o umiranju'.
'Kratak roman o ljubavi' govori o mladome židovskom učenjaku Jakovu kojega u snovima opčinjava djevojka, njegova savršena druga polovica, te on tragajući za njom kroz svjetove živih i mrtvih, prolazi krajolicima istočne Europe, družeći se s ljudima i demonima, da bi se na koncu sjedinio s njom u tajanstvenom obredu posmrtnog vjenčanja.
'Kratak roman o umiranju' prati čudesnu i čudnovatu sudbinu autista Erika Vajsa rođenog 31. listopada 1933., koji biva zatvoren u nacističku ustanovu za proučavanje paranormalnih fenomena, nakon rata završava u ludnici i naposljetku 1993. na metaforičnom i stvarnom brodu luđaka.
U oba kratka romana zrcale se i prepleću religijsko, mistično, onostrano, lozofsko i povijesno iskustvo, a fantastično i realno prožimaju se na sasvim nov način. Magijska snaga Davidovih rečenica, istodobno jednostavnih i natopljenih erudicijom, s mnogo simbolike govori o najvećim pitanjima čovjekova postojanja, ljubavi i smrti.
Romanom 'San o ljubavi i smrti 'Filip David daje čitatelju jednu od najljepših književnih poslastica u kojoj je na malo stranica i bez velikih riječi ostvario još jedan antologijski roman.



Besplatno poglavlje ovdje



PROMOCIJA : Igor Čumandra - 'Posljednji čovjek koji je umro prije rata' (Synopsis, 2008.)

četvrtak , 06.03.2008.



Synopsis d. o. o.
poziva Vas
u petak, 7. ožujka
na predstavljanje knjige
Igora Čumandre
"Posljednji čovjek koji je umro prije rata",

koje će se održati
u knjižnici Bogdana Ogrizovića,
Preradovićeva 5, u Zagrebu

u 18 sati.

Knjigu će predstaviti Đurđica Čilić Škeljo i Ivica Prtenjača,
a iz knjige će čitati Vili Matula.

Novi prozni rukopis Igora Čumandre jednako je začudan koliko i otrježnjujući, istovremeno i prijemčiv i migoljiv. "Posljednji čovjek koji je umro prije rata" roman je koji je očajnički nedostajao suvremenoj hrvatskoj književnosti, a da to ona nije ni znala.
Đurđica Čilić Škeljo



INTERVJU : Vladimir Arsenijević



Beogradskog književnika, prevoditelja i urednika Vladimira Arsenijevića, rođenog u Puli 1965., mnogi pamte kao najmlađeg i jedinog debitanta među laureatima NIN-ove nagrade, koju je 1994. dobio za svoj prvijenac, roman 'U potpalublju'. U međuvremenu objavio je roman 'Anđela', drugi dio tetralogije 'Cloaca Maxima' započete Potpalubljem, zatim ilustrirani roman 'Išmail' u suautorstvu s poznatim beogradskim strip-crtačem Aleksandrom Zografom. Jedan je od osnivača izdavačke kuće Rende, koja je promovirala Vedranu Rudan i druge hrvatske pisce u Srbiji, koja je dovela FAK u Beograd (FAK Yu), a najveći im je izdavački projekt 'Leksikon YU mitologije'.
Odnedavno je urednik V.B.Z.-a Beograd, najmlađe podružnice velike zagrebačke izdavačke kuće.

S Arsenijevićem je za Glas Istre razgovarala Duška Palibrk - intervju čitajte ovdje



Najboljih 12 proznih 'domaćica' po izboru žirija Jutarnjeg lista



Žiri, u sastavu Ivica Buljan (predsjednik), Gordana Crnković, Jagna Pogačnik, Zdravko Zima i Andrea Zlatar, odabrao je svoje favorite za nagradu Jutarnjeg lista za prozno djelo godine.

Za nagradu je konkuriralo više od četrdesetak naslova objavljenih u protekloj godini, a za prvi krug odabrano ih je 12 : nova prozna djela Roberta Perišića, Dalibora Šimprage, Slavenke Drakulić, Borisa Perića, Delimira Rešickog, Dževada Karahasana, Ede Popovića, Daše Drndić, Mirka Kovača, Nade Gašić, Nikole Petkovića i Ljiljane Filipović.

Članovi žirija tvrde da je protekla godina u smislu kvalitete proznih djela najbolja od 2000. godine, a ponudili su više-manje očekivan izbor autora različitih generacija i poetika.

Više o tome na ovome linku



- moja kritika romana Nade Gašić ovdje

- moja kritika romana Ede Popovića ovdje


- moja kritika romana Daše Drndić ovdje

- moja kritika romana Ljiljane Filipović ovdje

Moja kritika romana Mirka Kovača čeka svoj red na objavljivanje u emisiji Bibliovizor 3.programa Hrv.radija, a moja kritika romana Borisa Perića uskoro će biti objavljena u Vijencu



Ako mene pitate, izbor žirija je OK , iako bih ja umjesto Perićeva romana u ovaj izbor uvrstio roman 'Spavaš li?' Aleksandre Kardum.

Uostalom, nije li čudno što je u Jutarnjem listu od 25.01.2008. (tekst dostupan na ovome linku ) upravo roman Aleksandre Kardum izdvojen kao jedan od favorita, a sada ga nema ni u najboljih 12????



PROMOCIJA : "VODIČ KROZ SVJETSKU KNJIŽEVNOST ZA INTELIGENTNU ŽENU -koristan i za inteligentne muškarce"






Knjiga "VODIČ KROZ SVJETSKU KNJIŽEVNOST ZA INTELIGENTNU ŽENU - koristan i za inteligentne muškarce" autorice Nadežde Čačinovič bit će predstavljena na sljedećem Književnom petku.

O ovoj knjizi, "prijateljski nastrojenoj prema oba spola", koja tematizira žensko pitanje unutar odabranih književnih klasika, osim autorice, govorit će Milana Vuković Runjić i Željko Ivanjek.

Tribina se održava 7. ožujka s početkom u 20 sati u Gradskoj knjižnici, Galerija Kupola, Starčevićev trg 6, Zg.




Prva knjiga zaborava nema

srijeda , 05.03.2008.



Kako do knjige, koliko to traje, koliko košta, a koliko donosi?
Isplati li se objavljivati na internetu, traže li izdavači nova imena ili pošiljke nepoznatih pošiljatelja jednostavno prosljeđuju u koš?


Portal Knjizevnost.orgpostavio je ta pitanja spisateljicama i piscima čije su knjige izašle u posljednje dvije godine. Pitali su ih o nakladama, koje su nekome tajne, a nekome četveroznamenkaste, o odnosu s urednicima, koje uglavnom hvale, o traženju izdavača od kojih se neki javljaju sami, a neki uopće ne odgovaraju. Nitko se ne hvali zaradom, a ima i izdavača koji traže da sami nađete novac.

Odgovore Zrinke Pavlić, Julijane Adamović i Zorana Pilića pročitajte ovdje





NOVO : Kiran Desai - 'Nasljeđe gubitka' (Algoritam, 2008.)


Algoritam je upravo objavio hrvatski prijevod romana koji je 2006. nagrađen 'Bookerom':


Kiran Desai
'Nasljeđe gubitka'

izd. Algoritam
prijevod: Ivana Rogar
ilustracija: Brian Cronin
stranica: 368
uvez: tvrdi
cijena : 149,00 kn

Riječ izdavača


Od prve rečenice romana 'Nasljeđe gubitka' Kiran Desai uvodi nas u svijet zabačenog prostora obavijena maglom, u zapuštenu i vlažnu kuću staroga suca Jemubhaia, smještenu u sjeveroistočnom podnožju planine Kanchenjunga. Iako na početku djeluje kao mjesto utočišta i sigurnosti koje bi tako izolirano moglo biti bilo gdje na svijetu, tijekom romana postaje mjesto nesigurnosti, straha i nasumičnog nasilja. Sučeva kuća i oni koji u njoj žive (sudac, njegova unuka Sai, kuhar i kuja Mutt) izgubit će povlasticu života izvan vremena i povijesti: i u taj prostor koji je i dalje “bogu iza nogu”, zaboravljen od sviju, ulazi suvremenost sa svojim događajima. A suvremenost u ovom slučaju znači ustanak, rat, razbojstva i ubojstva, prekinute komunikacije i opskrba, razrušene ceste i mostovi. Iako je radnja romana smještena u polovicu osamdesetih godina prošlog stoljeća i tim se historijskim dijelom oslanja na nepalsku borbu za samostalnost, u 'Nasljeđu gubitka' prepoznaje se neumitan slijed povijesti koja neprestano ponavlja istu matricu sukoba i mržnji: ne kao logičan slijed uzroka i posljedica, s jasnim motivima i svrhom, već kao slučajan niz katastrofičnih događaja koji izranjaju na pozadini starih sukoba i mržnji.

Za roman 'Nasljeđe gubitka' Kiran Desai dobila je 2006. godine prestižnu nagradu Booker. Predsjednica žirija Hermione Lee, ugledna književna povjesničarka i teoretičarka, autorica iznimne biografije o Virginiji Woolf, nije krila oduševljenje spisateljskim darom Kiran Desai.

Hrvatski prijevod ove po mnogočemu iznimne pripovijesti potpisuje Ivana Rogar, a autor naslovne ilustracije, preuzete s originalnog izdanja, je proslavljeni američki ilustrator Brian Cronin.



Besplatno poglavlje dostupno ovdje




Mlade pjesnikinje i dalje u žrvnju patrijarhalne književne scene

utorak , 04.03.2008.



Kako je protekla pjesnička večer u Art net Klubu gdje su nastupile mlade pjesnikinje Asja Bakić, Darija Žilić, Dorta Jagić, Marija Andrijašević, Ljuba Lozančić i Antonija Novaković saznajte na ovome linku


Književna večer Milana Fošnera




TITUŠ, Mesnička 47, Zg
vas poziva na
književne večeri četvrtkom.

Prva u nizu :

U četvrtak 6. 3. 2008. u 20 sati
nastupa Milan Fošner
koji će predstaviti
svoje knjige
'Put od Ljubljane do Folnegovićevog naselja' - poezija
'Život u kući slijepih' - poezija
'Užasno vam je dobro, zar ne!?' - poezija
'Šibajući mrtvoga konja' - roman



Želite li 'svoju' književnu večer, javite se na mail knjizevne-veceri@net.hr

PERIŠIĆ vs. McINERNEY


Zanimljiva se podudarnost desila - dva romana u nas objavljena gotovo istodobno (Robert Perišić - Jay McInerney), ali jedan napisan 23 godine prije drugoga, a toliko nevjerovatnih sličnosti među njima.

Naravno, ne radi se o prepisivačini ili plagijatu nego o slučajnim sličnostima koje su uvjetovane globalizacijskim odnosno tranzicijskim procesima i činjenicom da mi danas živimo njujoršku stvarnost iz osamdesetih, sa medijskim žutilom, yuppiejima na kokainu, wannabe-celebrityima i party-animalsima svud oko sebe (a što tematizira McInerney u svom romanu).

Ovo što slijedi uvodne su rečenice iz moje kritike romana Jaya McInerneya 'Sjajna svjetla, velegrad' koju ćete uskoro biti u prilici čitati, vjerovatno u Vijencu :



Da je svoj roman 'Naš čovjek na terenu' Robert Perišić pisao pod utjecajem proza Frederica Beigbedera neki su kritičari već istaknuli, a to je vjerovatno i točno. Međutim, čitajući 'Sjajna svjetla, velegrad' roman Jaya McInerneya, u SAD-u izvorno objavljen davne 1984. godine a koji je svoj hrvatski prijevod doživio otprilike istodobno s izlaskom Perišićeva romana, nemoguće je ne zamijetiti mnogobrojne, vrlo velike sličnosti.

Oba su romana urbano ambijentirana (New York i Zagreb) i za glavnog junaka imaju mladog čovjeka zaposlenog u tiskanom mediju a koji nastoji izbrisati iz svijesti svoje provincijalno porijeklo, oba se romana između ostaloga bave i odnosima među ljudima unutar jedne novinske redakcije, u oba romana glavni junak biva napušten od djevojke odnosno supruge a također i oba junaka, zbog svoje neodgovornosti i ležernog pristupa poslu, ostaju bez radnog mjesta.
Međutim, osim spomenutih sličnosti u fabuli ova dva romana povezuje i tematizacija identiteta, odnosno oba romana za protagoniste imaju likove koji preispituju svoje mjesto u društvu kao i svoj dosadašnji način života, pri čemu je upravo njihova profesija ta koja oblikuje njihovo ponašanje, stavove i pogled na svijet, a što sve, gubitkom posla, postaje narušeno i relativizirano, tako da se ispostavlja kako ti ljudi nemaju definiranu osobnost već pokušavaju utjeloviti i živjeti vlastitu predodžbu o "čovjeku na terenu medija", pa žive onako kako zamišljaju da bi mladi urbani intelektualac zaposlen u medijima trebao živjeti. A što je posebno zanimljivo, u oba se slučaja dolazak rođaka, odnosno brata iz provincije ispostavlja točkom preokreta nakon koje se njihov svijet urušava, a oni osvješćuju iskonstruiranost, odnosno fragilnost vlastitog identiteta.
Također valja istaknuti i to kako u oba romana autori koriste lik junakove djevojke odnosno supruge za tematizaciju načina na koji slava, odnosno zanimanje medija utječu na ponašanje ljudi, uzrokujući promjenu ponašanja i promjenu doživljavanja vlastite osobe - kod Perišića je riječ o glumici koja dobija prvu veliku ulogu u kazalištu a slijedom toga i tzv. pet minuta medijske slave, dok se kod McInerenya radi o manekenki u usponu.
(NASTAVAK SLIJEDI...)

Napisao Božidar Alajbegović



Eto, Perišića ste vjerovatno već pročitali, a sad posegnite za romanom Jaya McInerneya (izd. Fraktura) i uspoređujte do mile volje...





NOVO : Dražen Ilinčić - 'Najkraće priče' (Naklada Ljevak, 2008.)



Dražen Ilinčić
'NAJKRAĆE PRIČE'

izd. Nakada Ljevak
Broj stranica: 159
Format: 14x21,5 cm
Uvez: tvrdi
Cijena : 130,00 kn

Riječ izdavača


Nekadašnji novinar Večernjeg lista, sjajni filmski kritičar, dugogodišnji suradnik kulturne emisije Pola ure kulture, gdje nas je oduševljavao svojim filmom inspiriranim prilozima, Dražen Ilinčić, donosi nam novu knjigu naslovljenu 'Najkraće priče'. Okom precizna slikara Dražen Ilinčić sastavlja mozaik satkan od minijatura u knjigu koja će vam pružiti veliki užitak čitanja.
Priče u knjizi tematski su vezane uz svakodnevicu, neke nalikuju kratkim bilješkama s putovanja, putositnicama, neke su nježni aforizmi, neke su pak pripovjedačeva želja za povlačenjem u sanjalački fluid udaljenih prostora.

Smisao ovih priča Dražena Ilinčića ponajbolje se može izraziti rečenicom koju je J. L. Borges izrekao 1974. u razgovoru s Ernestom Sabatom: 'Kratka priča kratak je san, kratka opsjena. I kad pisac završi priču, ne zna da li je bilo vrijedno truda pisati je'. Jedan od Ilinčićevih Alter ega, glumac Vjenceslav, diskretan strah od teksta, nemir od pronalaženja sebe u njemu, od njegove recepcije kod čitatelja, izražava u zadnjoj rečenici koju je posve usputno nekada davno napisao: 'Odjednom mu je bilo jasno: cijeli proživljeni užas bio je samo posljedica odluke da jednu rečenicu stavi na papir i promijeni joj uobičajenu namjeru'.



Moja kritika Ilinčićeva romana 'Berlinski ručnik' dostupna ovdje


Izraelski pisac Etgar Keret predstavlja knjigu u Zagrebu

ponedjeljak , 03.03.2008.



U utorak 4. ožujka 2008. u 19 sati, u KIC-u u Zagrebu hrvatski prijevod svoje knjige «8% ni od čega» (Profil, 2008.) predstaviti će jedan od najoriginalnijih i najpopularnijih izraelskih pisaca, Etgar Keret.

Ovog sjajnog pisca ali i filmaša (dobitnik više međunarodnih nagrada, među ostalima i 'Camera d'Or'u Cannesu 2007), domaća je publika imala prilike upoznati na Festivalu europske kratke priče, koji se 2006. godine održavao u Zagrebu i Rijeci.

Etgar Keret rođen je u Tel Avivu 1967. i jedan je od najpopularnijih izraelskih književnika današnjice. Osim što su bestseleri u Izraelu, njegove knjige osvojile su najuglednija međunarodna priznanja i prevedene su na dvadesetak jezika. Knjiga «Missing Kissinger» proglašena je jednom od 50 najvažnijih izraelskih knjiga svih vremena. Keret je više puta osvojio Book Publishers' Association' s Platinum Prize, Prime Minister' s Prize.

I kao filmski redatelj Keret je ostvario zapaženu međunarodnu karijeru: njegov film «Skin Deep» osvojio je prve nagrade na više međunarodnih filmskih festivala i dobio izraelskog Oscara, a za film «Meduze» Keret je 2007. osvojio nagradu 'Camera d'Or' filmskog festivala u Cannesu. Lista superlativa tu ne prestaje: Etgar Keret autor je čije se knjige najčešće kradu u izraelskim knjižarama i najviše čitaju u izraelskim zatvorima. Predavač je na Odsjeku za TV i film Sveučilišta u Tel Avivu.

Prema njegovim pričama snimljeno je preko 40 kratkih filmova, od kojih je jedan dobio nagradu američkog MTV-ja (1998), a prema jednoj od priča Goran Dukić nedavno je snimio film «The Wristcutters: A love story», s Tomom Waitsom u jednoj od uloga. Film će biti praizveden nakon promocije knjige.

Izvor : Moderna Vremena Info






Queer kultura u Hrvata: jedan korak naprijed, dva nazad




Kako je protekla tribina 'Grički dijalog' u kojoj su o queer kulturi u Hrvata govorili Toni Marošević, Dražen Ilinčić, Mima Simić, te Gordan Bosanac i Zvonimir Dobrović saznajte na ovome linku

Moja nova kritika na Kupus.net-u





Kliknite na ovaj link
i čitajte moju kritiku jednog romana domaće spisateljice,
nepravedno prešućenog u medijima.
Naime, iako je roman pobjedio na jednom natječaju, prije gotovo 3 godine, nitko o njemu još nije pisao.


NOVO : Tahir Mujičić - 'Nauk od žena' (AGM, 2008.)



Tahir Mujičić
'NAUK OD ŽENA'

izd. AGM
str.260,
meki uvez,
format 12x19
Cijena : 125,00 kn

Riječ izdavača


Renata Punčec blagajnica je na željezničkoj stanici, Mina Šafranek Tojaga pomoćna saldakontistica, Valentina Vali Deronja referentica općih poslova u prijevremenoj mirovini, Ines Hudoba Guvo asistentica na fakultetu i prevoditeljica, a Mariola Mutevelija Ćaće konceptualnoinstalacijskovideo umjetnica, no naizgledna raznolikost njihovih profesionalnih odabira, pa i pretpostavljiva intelektualnoumjetnička predestiniranost za emancipatorske projekte kakva krasi dvije posljednje spomenute, skriva ovdje srodni srednjoslojnosrednjoklasni humus na kojem se plode i razvijaju jezični hibridi i metastaze koji su glavni Mujičićev humorni movens. Množe se tu neslućeni spojevi dijalekta i frazeoloških krhotina koje u polusvjesni rječnik, gramatiku i «diskurs» likova dospijevaju iz raštrkanih i dehijerarhiziranih svjetova obiteljskih navada, poslovnih nesuglasica i prisila, poluprožvakane ili ne sasvim probavljene lektire te dnevno konzumiranih medija, a da ipak svaka od govornica od svega uspijeva nekako smiješati svoj idiolekt, pa s njime i, barem kada je u pitanju 'Nauk od žena', ono što je dramaturški presudno određuje, tvoreći od nje prepoznatljivo pojedinačni izdanak kulturnopovijesnog raslinja, jedinstveni diskurzivni konglomerat ljepljivih jezičnih «znakova vremena».
(Lada Čale Feldman u Pogovoru)

*****

Tahir Mujičić rođen 1947. godine u Zagrebu, diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (komparativna književnost/slavistika). Radio kao urednik u Vjesniku (VPA), umjetnički ravnatelj ZeKaeMa, pomoćnik direktora u AGM-u, direktor produkcije i glavni urednik Egmonta Hrvatska te pomoćnik direktora u Zagreb filmu. S prijateljima i suradnicima utemeljio i suutemeljio: kazališnu družinu Malik Tintilinić (1971.), Glumačku družinu Histrion (1975.), Lutkarski erotsko-sadistički cabaret MManipuli (1985.), Hrvatski oslobodilački cabaret «adHoc» (1991.), «Kajundkaj-Teatar za po doma» (1995.) i kazalište»UHLOD» u Starom Gradu na Hvaru (2005.), kulturološku udrugu hrvatsko-mađarskog prijateljstva «Csopor(t) horda». Suautor multimedijskog projekta «UdbinArt 95». Bio umjetnički savjetnik Dječjeg kazališta u Osijeku i umjetnički ravnatelj Zagrebačkog kazališta lutaka. Objavljivao kazališnu kritiku, oglede, poeziju, kraću prozu, prevodio s engleskog i njemačkog, piše scenarije za TV-serije, film, Tv-drame i radio-igre. Režira najčešće u lutkarskim kazalištima, stvara lutke, bavi se kostimografijom i scenografijom, ilustracijom i designom, crtanim filmom i stripom.
Kazalištem se profesionalno bavi od 1970.godine. Sa Senkerom i Škrabeom napisao je 17 kazališnih tekstova, s Igorom Mrduljašem 3 kazališna programa, s Borisom Senkerom 6 tekstova te samostalno tekstove Cactus Story, Robotarnica, Gradovanje, Tamo nekakva bajka, Sedam kozlini, Vela priča o mićeg Morčića, a svi su izvedeni u kazalištima za djecu. Dobitnik je brojnih nagrada.
Autor je i koautor dramskih knjiga: «Porod od tmine», «3 jada», «3stare krame», «Dvokrležje», «Mađarski trodram», «ad Hoc», «Kavehaz Torzo i A kadet» te autor objavljenih knjiga poezije.







HAPPY BIRTHDAY TO ME!!!





36.



Posebna izdanja Durieuxa povodom Leipziškog sajma knjiga

nedjelja , 02.03.2008.



Povodom Leipziškog sajma knjiga koji se održava od 13.-16. ožujka 2008. i nastupa Hrvatske kao zemlje gosta, nakladnička kuća Durieux iz Zagreba pripremila je svoja posebna izdanja:

- Poseban broj časopisa «Fantom slobode» na njemačkom jeziku
- Prijevode pisaca iz programa Durieuxa kod njemačkih izdavača
- Antologija njemačkih prijevoda kratkih priča hrvatskih autora «Nema boga u Susedgradu».


Više o knjigama saznajte na Moderna Vremena Info




Marchelo de Facto objavio roman-prvijenac!!!

subota , 01.03.2008.






Novosadska izdavačka kuća "Vegamedia" objavila je prvi roman beogradskog hip-hopera Marka Šelića, poznatijeg kao Marchelo de Facto.

O Marchelovom romanu, koji nosi naslov "Zajedno sami", književni kritičar Mihajlo Pantić navodi: "Roman 'Zajedno sami' Marka Šelića na poseban način, duhovito ispričanom pričom, obnavlja prastaru misao da čovek, bio kralj ili prosjak, do istine o sopstvenom životu dolazi na međi svetova, u času prelaska na onu stranu... Marko Šelić nam svoju verziju povesti o Raju i Paklu pripoveda nepretenciozno, maštovito, i upravo stoga njegova groteska, njegova iščašena, crnohumorna vizuelizacija pejzaža onostranosti, tragom srodnih pokušaja, deluje uverljivo..."

Roman "Zajedno sami" trenutno se može naći u boljim beogradskim i novosadskim knjižarama, kao i preko internet stranice izdavača "Vegamedije".

Marko Šelić Marchelo redovni je kolumnist i novinar mjesečnika "Huper" i dnevne "Politike", a kolumne objavljuje i na hrvatskom portalu Lupiga.com.
Njegovom prvijencu 'Zajedno sami' kao kostur su poslužile upravo priče objavljivane na Lupigi koje možete pročitati na ovome linku .

Sam Marchelo ovdje otkriva zbog čega je promijenio ime romana (radni naslov prvotno je bio 'Kutijina Pandora' da bi preko 'Vere' roman dobio konačno ime – 'Zajedno sami' ) i kako se usred maženja s 'lepšim spolom' sjetio imena glavnog junaka.



KRITIKA : Haruki Murakami - 'Lov na divlju ovcu' (Vuković&Runjić, Zagreb, 2007.)





KRITIKA : Haruki Murakami - 'Lov na divlju ovcu' (Vuković&Runjić, Zagreb, 2007.)

Roman 'Lov na divlju ovcu' već je šesti na hrvatski preveden naslov suvremenoga japanskog pisca Harukija Murakamija, i premda je riječ o jednom od njegovih ranih djela, brojne prepoznatljive crte iz prethodno prevedenih (a kasnije napisanih) autorovih naslova i u njemu su očigledne. Osnovno obilježje Murakamijeve poetike lagan je, postupan otklon ka onostranom, odnosno svijest da uz realni svijet usporedno supostoji i nadrealna stvarnost, koje Murakamijevi likovi redovito iznenada – posve slučajno i bez vlastite volje – postaju dijelom. Murakamijevi su likovi obični, mali urbani ljudi mlađe dobi, čiji su životi obilježeni ispraznošću i besmislom, a neobična zbivanja potiču ih na samopreispitivanje koje svršava dvojako – ili razbije njihovu nepoduzetnost te ih nagna na aktivaciju u smjeru dokinuća dotadašnje letargičnosti, ili pak produbi i pojača osjećaj tjeskobe i egzistencijalnoga besmisla zbog neobjašnjivosti zbivanja u kojima sudjeluju, a kojima se prepuštaju u bijegu pred iskušenjima stvarnoga života. Fabule jako često (kao i u 'Lovu na divlju ovcu') ostaju nedovršene, otvorena kraja koji sugerira nemogućnost dovršetka potrage za smislom, a koja je redovito (uz ljubav, o kojoj će još biti riječi) tematsko-motivski, ali i značenjski temelj Murakamijevih štiva. No otvorenim krajem i nedorečenošću tekst dobiva nova značenja (odnosno postaje podatan za njihovo upisivanje), u prvom redu u smislu nepredvidljivosti života i nespoznatljivosti iskustava koja proživljavamo i koja su još pred nama.

U 'Lovu na divlju ovcu' tako jedan apatičan, bezličan, bezvoljan i nepoduzetan reklamni stručnjak natjeran ucjenom (odnosno ponudom koja se ne može odbiti) postaje tragačem za neobičnom ovcom obilježenom zvijezdom na leđima, dok o uspjehu pronalaska te ovce ovisi u kojem će se smjeru kretati njegov život (o tome odlučuje opasni vođa desnice koji ga je ucijenio). Neobičan motiv divlje ovce simbolizira smisao života, odnosno određeni cilj i smjer kojega je junakov život, sveden na rutinu i dosadu, dotad bio lišen, a potraga za ovcom okidač je nužno potreban protagonistu kako bi osvijestio besmisao života koji je dotad vodio. Istoznačnica za smisao života najčešće je ljubav, no njezine važnosti Murakamijevi nedovoljno zreli likovi redovito nisu svjesni (ili je postaju svjesni tek kad objekt ljubavi izgube). Autodestruktivni i egocentrični, oni su nesposobni da vole i da se istinski približe Drugome / Drugoj, sve dok iščašenjem iz realnosti ne dožive promjenu i osvijeste vlastitu prazninu i promašenost te počnu živjeti novu, ali ovaj put smisleniju realnost. Ukratko, groteskne i neobične situacije u koje pisac baca likove samo su prepreka na putu do njihove zrelosti, no istodobno one autoru omogućuju da priču oplahne mističnim ozračjem te svoje štivo obogati višeznačjem i metaforičnim i simboličnim podtekstom.

Na promjene i apsurdne situacije koje ih očekuju Murakami svoje protagoniste diskretno upozorava dojmljivim sekvencama snova. Osim radi naglašavanja propusnosti granice između stvarnosti i nadrealnog, snovi u Murakamija imaju dodatnu funkciju otklona u poetičnost. Njegov izričaj naime umnogome karakterizira jednostavnost, neposrednost i ležernost iskaza; njegove su rečenice ritmične i glatke, lišene kićenja i ornamentike, svedene na informativnost i stilski asketizam, uz izrazitu usredotočenost na pojedinosti (kako izvanjske zbilje tako i unutarnje, psihičke stvarnosti likova) kako bi odskliznuće u apsurd i grotesku dodatno dobilo na sugestivnosti. Nadalje, njegovu prozu bitno obilježava velik i vrlo očigledan utjecaj zapadne, napose američke kulture, ponajprije tzv. američke tvrdokuhane proze (na čiji se postupak 'Lov na divlju ovcu' uvelike naslanja) te ljubav prema jazzu (što ne čudi znamo li da je autor u mladosti bio voditelj jazz kluba), kao i europskom, ali i holivudskom filmu.

Velik Murakamijev uspjeh kod mlađe zapadnoeuropske i američke publike posve je razumljiv; osim što dokida na stereotipima zasnovanu, mitologiziranu sliku o hipertehnologiziranom japanskom društvu napučenu sve samim yuppiejima i radoholičarima (jer njegovi likovi ne jedu sirovu ribu, nego paštu i hamburgere, ne nose kimono nego jeans, ispijaju viski i džin, slušaju rock i jazz, a vrijeme radije provode u baru i dokolici negoli na tvorničkoj traci Honde ili u uredu, dok su likovi i geografski toponimi najčešće neimenovani – što je sve u ulozi univerzalizacije i odjapanjenja rukopisa) Murakami europskom i američkom čitatelju nudi prozu prepunu citata i referencija na njihovu pop-kulturu i književnost, pisanu stilom koji više duguje Hemingwayu, McBainu ili Kafki negoli Kawabati, Akutagawi ili Mishimi, a u kojoj bez prevelika kićenja, na jednostavan i dinamičan način autor priča o likovima, temama i problemima bliskima studentskoj populaciji (a koja uostalom i čini najveći dio čitateljskog korpusa diljem svijeta). Uspjehu ne odmaže ni neobičan, ironijom protkan humor (čija je strelica često usmjerena upravo prema tradicionalnim japanskim vrijednostima), kao ni Murakamijevo inteligentno baratanje simbolikom i metaforikom koja čitatelja – uz užitak u lakočitljivu tekstu i fabuli punoj neobičnosti – nagrađuje i dojmom da vrijeme nije uludo utrošeno na književnu konfekciju i bofl.

Napisao Božidar Alajbegović
objavljeno u Vijencu, broj 364, veljača 2008.


<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>