Na kioscima je
novi dvobroj 'Vijenca'
(samo 10,00 kn )
a u njemu,
između ostaloga,
i moja kritika
romana Frederica Beigbedera
'Francuski roman'



Novi 'Vijenac još donosi:

- opširan intervju s prevoditeljem i redateljem Vladimirom Gerićem
- kolumnu jezikoslovke Nives Opačić
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi 'Zlatni snovi: izbor hrvatskog pjesništva za djecu'
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Irene Vrkljan 'Žene i ovaj suludi svijet'
- tekst Krešimira Bagića 'Od figure do kulture - 'opis, prozopografija, paralela'
- tekst Marije Perice o romanu 'Adio kauboju' Olje Savičević Ivančević
- tekst Igora Tretinjaka o knjizi Mladena Machieda 'Futurizam 100 godina kasnije'
- opširan tekst Maje Peterlić o stvaralaštvu Yasmine Khadre, na primjerima romana: 'Kabulske lastavice', 'Atentat' i 'Bagdadske sirene'
- tekst Pavla Pavličića 'More nije voda'
- tekst Zdravka Gavrana o knjizi Božidara Petrača 'Na tuđim tragovima: eseji o stranim piscima'
- tekst Ivice Bakovića o knjizi Goce Smilevskog 'Razgovor sa Spinozom'
- tekst Mladena Vukovića o knjizi Jasena Boke 'Priče iz muzeja'
- tekst Višnje Pentić o knjizi Dubravka Detonija 'Atlas života I'
- tekstovi o književnim festivalima 'Croatia rediviva' i 'Voix vives - de Mediteranee en Medtiteranee'
- poezija Anđelka Vuletića
- tekst Andree Milanko o knjizi Jure Kaštelana 'Crveni konj'
- tekst Gorana Galića o zborniku 'Sedamdesete'
- opširan tekst Maje Zovko o romanu Roberta Bolana 'Divlji detektivi'
- prijevod iz zbirke članaka i eseja Roberta Bolana 'U zagradama'


te još pregršt tekstova o teatru, filmu, likovnoj umjetnosti, plesu, arhitekturi, glazbi...

Za razliku od osamdesetih godina prošloga stoljeća koje je, barem što se zapadne književne i kulturalne znanosti i teorije tiče, obilježilo "sveto trojstvo " rase, klase i roda, devedesete su se odlučile iscrpiti tragajući za pojmom, konceptom, učinkom identiteta. Teorija, ne jednom, kaska za vremenom koje ovu, na njoj ne uvijek uočljive načine, inspirira i provocira.

Tako je već na samom početku potrage za identitetima postala razvidna materijalizacija opasnosti da se ovi, baš kao i njihovi prethodnici sabrani u spomenuto trojstvo rase, klase i roda, prije nego što uopće budu opojmljeni, analizirani i definirani pretvore u kliše. Pokušaj izbjegavanja pretvorbe identiteta u kliše dogodio se, s današnje pozicije čini se, nažalost, mimo striktnog teorijskog promišljanja pojma i koncepta.

Slijedeći trag antiesencijalizma i konceptualno tragajući za modelom građanstva dvadeset i prvoga stoljeća, baveći se problematikom granica, Petkovićeva studija pred čitatelja postavlja pitanje: što je identitet? Put kojim se pojam i koncept identiteta kreću u ovoj knjizi sličan je putu kojega pretpostavljeni, a nedorečeni pojam, barem što se kulturologije i kulturalnih studija tiče, prelazi više od dvadeset godina: etnos, rasa, klasa, rod, nacija...

Nabrojena mjesta identiteta u ovom su slučaju obogaćena za lutajući motiv jezika koji je ujedno i vezivno tkivo cjelokupne potrage za identitetima, pogotovo u onim njihovim manifestacijama koje nam se prikazuju kao rubne i čiji je dom granica.

Negdje u Tikveškome kraju, u 19. stoljeću, živi vješti vinogradar koji iz samog epicentra Balkana kreće na tragikomično putovanje prema Zapadu i Istoku. Time započinje iznimna priča o neobičnom junaku Hrapešku kojeg njegovo umijeće vodi daleko od doma, gdje će izučiti novi zanat, postati slavan i doživjeti doista raznorazne zgode i nezgode.

Suvremeni makedonski prozaik Ermis Lafazanovski pripovijeda o umjetnosti stvaranja i preživljavanja, čežnjama i snovima, životnoj snazi i ljubavi, domovini i stranim krajevima...

U izvrsnom prijevodu Borislava Pavlovskog, koji je roman popratio i instruktivnim pogovorom o suvremenom makedonskom romanu, Hrapeško je duhovita i istovremeno vrlo ozbiljna knjiga, a čitatelj će u njoj, osim dakako užitka, pronaći mnoštvo aktualnih aluzija, postmodernističkih postupaka i nostalgiju koja je ionako vječna.

***

Ermis Lafazanovski (Kluž, Rumunjska, 1961) suvremeni je makedonski novelist, romanopisac, esejist i antropolog. Objavio je zbirke kratkih priča "Polovica duge" (1992) i "Kad su u Skopju bili izmislili kišobrane" (1999). Kratke priče prevedene su mu na nekoliko stranih jezika, a uvrštene su u domaće i strane antologije makedonske novelistike.Dosada je objavio romane "Plemić" (1997), "Opisivač" (2001), "Roman o oružju" (2003), "Hrapeško" (2006) i "Nedjelja" (Hede/ia, 2009).

Za roman "Opisivač" dobio je 2001. nagradu „Stale Popov" koju dodjeljuje Društvo pisaca Makedonije. "Roman o oružju" osvojio je 2003. godine nagradu „Prozni majstori", dok je roman "Hrapeško" bio nominiran, kao makedonski predstavnik, za nagradu „Balkanika" u 2006. godini.

Objavio je niz studija iz folklorističke i antropološke problematike. Član je Društva pisaca Makedonije i Makedonskoga PEN centra. Uvršten je u antologiju makedonskih fantastičara "Gospodari labirinta" (Zagreb, 1998) s pričom „Krovovi bez kuća".

Moji novi tekstovi
na portalu za
kulturu i nekulturu
Kupus.net :

- kritika: o glazbi, ljubavi i taštini

- blog: izmještene blogerice

Deveti Festival fantastične književnosti, s bogatim, atraktivnim i raznolikim međunarodnim književnim programom, održava se u petak i subotu, 20. i 21. kolovoza u Pazinu i Višnjanu, uz sudjelovanje tridesetak pisaca znanstvene fantastike iz Hrvatske, Srbije te Bosne i Hercegovine.

Program Festivala pogledajte ovdje

Izašao je novi broj 'Balkanskog književnog glasnika' :

SADRŽAJ

PROZA: Branislav Zukić, Dražan Gunjača, Dušan Maljković, Gordana Kokanović-Krušelj, Jordan R. Stavrov, Krunoslav Šetka, Miroslav Pelikan, Tomislav Osmanli, Vladimir Mušicki, Živojin Ivković

POEZIJA: Boris Lazić, Branislava Džigurski, Danijela Macura, Danja Đokić, Ekrem Hamid, Ivana Rončević, Jasna Milićev, Jelena Stojković Mirić, Martin Glaz Serup, Paško Romić-Croatovski, Petar Fehir, Vladimir Petrović,
Zoran Bognar, Zoran M. Mandić,

Separat: Srđan Sandić, Polupanost, proza
Separat: Nebojša Andrić, Vaseljenski brod, poezija
Separat: Antonio Colinas, Sredozemni duh i književno stvaranje, studija

ESEJI
Ajla Terzić, Lament o Neobičnosti, esej
Anisa Trumić, U potrazi za srećom, prikaz
George Orwell, Tolstoj i Shakespeare, esej
Katarina Mažuran Jurešić, Kad Katarina Mažuran Jurešić sneva, intervju
Svetlana Kalezić-Radonjić, Kreću u pohod riječi, esej
Zorislav Paunković, "Voronješke sveske" Osipa Mandeljštama, esej

Glavni urednik Dušan Gojkov
Broj uredila Vesna Denčić

Broj dostupan na ovome linku

- Jonathan Harr - 'Izgubljena slika Michelangela Merisia znanog kao Caravaggio

- Julio Cortazar - 'Priče o kronopijima i famama'

- Janko Polić Kamov - 'Ispovijest heroja naših dana'

Klikom na naslov knjige otvara se stranica s bilješkom o knjizi.

Neveliki, ali zanimljivi književni opus Ivice Đikića objedinjen je u jednu knjigu, zahvaljujući izdavačkoj kući Sandorf i uredniku Ivanu Sršenu. To je bio povod za intervju s poslovično za intervjue neraspoloženim autorom, s kojim je novinar Tportala razgovarao o specifičnostima njegovog proznog pisma, Branku Ćopiću, filmu koji je po 'Cirkusu Columbia' snimio oskarovac Danis Tanović i poslu novinskog urednika.

Intervju čitajte ovdje

Izdavač Rende objavio je novu knjigu Miljenka Jergovića 'Otac', a to je nakon 'Priče o Korini' druga Jergovićeva knjiga koju ekskluzivno izdaje taj beogradski izdavač

Knjigu Miljenka Jergovića, pisca i kolumnista Jutarnjeg lista, izdavač Rende opisuje kao 'možda roman, možda esej, možda memoare'. Jergović ju je počeo pisati dan nakon očeve smrti.

Pisana je po pravilima fikcionalne proze, a opet ništa o čemu Jergović u ovoj knjizi pripovijeda nije fikcija. U nekom smislu 'Otac' je 'mala povijest' jednog vremena, načina na koji su se ljudi sakrivali jedni od drugih, njegovih običaja i navada, te običnih junaka koji su u to vrijeme živjeli i preživjeli, porodične mimikrije i privatnog pakla po domovima uglednih socijalističkih građana.

Ova neobična i uzbudljiva knjiga, različita od svega što je Jergović dosad napisao, govori o nacionalnim i privatnim izdajama, o bliskosti i o zidu između oca i sina, o opraštanju i onome što je neoprostivo, o umiranju od strepnje i straha. Povremeno srodan ranim prozama Petera Handkea, 'Otac' je poput kirurškog zahvata koji autor vrši na živo, na samom sebi, opisuje izdavač.

Izvor:Tportal

Nakon 18 mjeseci
bezuspješnog traženja posla,
od 15.07.2010. ponovo radim
(zasad, samo sezonski).

Zbog toga će na ovome mjestu,
do polovice rujna,
tekstovi izlaziti smanjenom dinamikom.

Preživjet ćete apstinenciju, nadam se...

GRAD KOPRIVNICA
ORGANIZACIJSKI ODBOR 17. 'GALOVIĆEVE JESENI' – festivala književnosti
Raspisuje

NATJEČAJ
za dodjelu Nagrade FRAN GALOVIĆ za 2010. godinu

a) Nagrada se dodjeljuje za najbolje prozno književno djelo koje se bavi temom ZAVIČAJNOSTI
b) Nagrada se dodjeljuje kao godišnja nagrada za izvorna književna djela na hrvatskom jeziku objavljena u drugoj polovici 2009. i 2010. godini, a sastoji se od novčanog dijela i prigodne povelje.
c) Prijedloge za dodjelu nagrade podnose izdavači ili autori.
d) Najbolje prozno djelo odabire stručni žiri.

Za svakog kandidata potrebno je dostaviti po tri primjerka objavljenog djela te životopis autora, ako nije objavljen u knjizi.

Prijedlozi i knjige primaju se do 25. kolovoza 2010. godine na adresu:
Grad Koprivnica
Upravni odjel za društvene djelatnosti
Zrinski trg 1/I
48 000 Koprivnica

Dodjela Nagrade FRAN GALOVIĆ 2010 održat će se u sklopu 17. Galovićeve jeseni - festivala književnosti tijekom listopada 2010. godine u Koprivnici.

********

ON-LINE NATJEČAJ
ZA KRATKU PRIČU NA TEMU 'OD DANAS...'

Organizacijski odbor 17. Galovićeve jeseni - festivala književnosti raspisuje natječaj za kratku on-line priču. Ove je godine priča određena tematski – 'OD DANAS...'
1. Na natječaj se mogu slati samo neobjavljene kratke priče pisane na jednom od narječja hrvatskog književnog standarda na temu ZAVIJAČNOSTI i to do 3 kartice dužine (5400 znakova) pisane na hrvatskom jeziku. (Neobjavljenom se pričom smatra ona koja još ni na koji način nije dana na uvid javnosti putem tiskanih ili elektronskih medija, uključujući internet.)
2. Priču sa šifrom treba poslati na mail adresu
prica@galoviceva-jesen.com
Natječaj je anoniman. Priča će biti objavljena i potpisana šifrom na www.galoviceva-jesen.com. Mail treba sadržavati priču, šifru, puno ime i prezime, telefon te adresu autora.
3. Dodjeljuju se tri novčane nagrade:
- Prva nagrada u iznosu od 2.500,00 kn
- Druga nagrada u iznosu od 1.500,00 kn
- Treća nagrada u iznosu od 1.000,00 kn.
4. Najbolje priče odabrat će Organizacijski odbor 17. Galovićeve jeseni-festivala književnosti u novim medijima.
5. Krajnji rok za slanje radova je 25. 08. 2010. godine.
6. Dodjela nagrada održat će se u sklopu 17. Galovićeve jeseni - festivala književnosti u listopadu 2010. godine u Koprivnici. Autori nagrađenih priča bit će pozvani da ih predstave na dodjeli nagrada, a sve ostale pristigle priče moći će se čitati na www.galoviceva-jesen.com.

Moji novi tekstovi
na portalu za kulturu
Kupus.net :

- kritika: O ljubavi kao prokletstvu

- blog: Slike bez riječi

Dvije nove knjige objavljene u trima Kiklopima za najbolju biblioteku nagrađenoj ediciji 'Na tragu klasika', koju objavljuju Hrvatsko filološko društvo i Disput a uređuje Irena Lukšić:

- Pierre Charas - 'Franzov rekvijem'

- Madeleine Thien - 'Izvjesnost'

Klikom na naslov knjige otvara se tekst o knjizi.

Nakon 18 mjeseci
bezuspješnog traženja posla,
od 15.07.2010. ponovo radim
(zasad, samo sezonski).

Zbog toga će na ovome mjestu,
do polovice rujna,
tekstovi izlaziti smanjenom dinamikom.

Preživjet ćete apstinenciju, nadam se...

U znak sjećanja na tragično preminulog glumca Bekima Fehmiua, H-alter donosi izabrane dijelove njegove knjige "Blistavo i strašno".

Čitajte ovdje i ovdje