Gorak i ogoljen roman koji posjeduje logiku noćne more, gustoću vizije i čaroliju nevjerojatnog.
DER SPIEGEL

Europa je u plamenu. Kako bi svijet izgledao da se Lenjin iz egzila nije vratio u Rusiju, već komunističku revoluciju započeo u Švicarskoj?
Godine 2013. švicarska kolonijalna velesila pomoću afričkih vojnika vodi stoljetni rat u kojem nema pobjednika. Njemački cepelini bombardiraju centar moći Švicarske Sovjetske Republike duboko u Alpskom planinskom masivu. Ovo je priča jednog od brojnih Afrikanaca u redovima švicarske vojske o njegovoj potrazi za misterioznim odmetnikom Brazhinskim, koji nikako da poprimi opipljive konture...

Christian Kracht opisao je svijet u kojem su civilizacija, međuljudska bliskost i tehnološki napredak na zalazu, pronalazeći poetičnost u najokrutnijim pejzažima, u kojima i snijeg miriše na željezo. Atmosferična slika kraja jedne civilizacije i naših vlastitih utopija vodi nas u alternativnu budućnost naše povijesti. Ovim romanom Christian Kracht ispisao je jednu od najzačudnijih i najfascinantnijih knjiga desetljeća.


Christian Kracht (1966.) jedan je od najkontroverznijih švicarskih pisaca i intelektualaca današnjice, čija su djela prevedena na 15 svjetskih jezika. Kultni status stekao je inovativnim romanima 'Faserland' i '1979', premašujući žanrove u koje ga kritika pokušava smjestiti. Kozmopolit i samozatajni reportažni pisac s trenutačnom adresom u Buenos Airesu školovao se u Njemačkoj, Kanadi i SAD-u.
Krachtovi karakteristični jasni opisi i minimalizam nepogrešivo ocrtavaju pamtljive i opipljive slike, a kao vrhunski estet potvrdio se i posljednjim, antiratnim romanom 'Ja bit ću tu, na suncu i u sjeni', u kojem je opisao "stravičnu i sveobuhvatnu dekadenciju duha".

KRITIKA: Alain de Botton - 'Radosti i jadi rada' (izd. SysPrint, 2009.)

Nakon što je u prethodnim knjigama problematizirao filozofiju, psihologiju, ljubav, umjetnost, sreću, statusnu tjeskobu, književnost, putovanja i arhitekturu, u novoj, već devetoj knjizi prevedenoj na hrvatski, britanski četrdesetogodišnji filozof, psiholog i književnik Alain de Botton analizira osobitosti suvremenih profesija. No to ne čini iz pozicije ex cathedra, već knjigu 'Radosti i jadi rada' temelji na vlastitim iskustvima i saznanjima što ih je stjecao putujući raznim zemljama i družeći se s ljudima kojima su poslovi o kojima piše svakodnevna stvarnost.
De Botton knjigu započinje poglavljima o prijevozničkoj profesiji i transportno-opskrbnoj logistici i piše pravu malu apologiju lučkoga života, sa svrhom ispravljanja nepravde koja se očituje u nedovoljnoj pozornosti koju ljudi – osim onih neposredno uključenih u njihov rad – pridaju teretnim brodovima i lučkim postrojenjima, nesvjesni da bi bez njih sve prodavaonice, od onih sitnih, kvartovskih pa do najvećih, veleprodajnih, zjapile prazne, a svi mi bili osuđeni na glad, žeđ, nehigijenu. Kao i sve dosadašnje knjige, autor i ovu ispunjava obilnom fotografskom građom; štoviše, temu logistike on obrađuje u obliku fotoeseja, s pomoću dvadesetak fotografija (popraćenih bilješkama) posredujući putovanje tune, od njezina ulova u moru kod Maldiva, preko prerade i pakiranja pa sve do transporta na police trgovina tisućama kilometara udaljena Bristola. Pisac pritom otkriva kako se na pisanje knjige odlučio zbog borbe protiv neopravdane predrasude prema kojoj je danas vrlo neobično iskazati divljenje prema svakom obliku radnog svijeta. Njegov je stav da promatranje radnog procesa može nadahnjivati jednako kao i uživanje u nekom likovnom djelu ili kazališnoj predstavi te da se kreativnost i inteligencija svakako mogu pronaći i u prijevozu sirovina oko rta zapadne Sahare ili u procesu konzerviranja tunjevine, a ne samo u uporabi impasta u ženskom aktu.

Jedno od deset poglavlja De Botton posvećuje temi prijenosa električne energije, o čemu piše na osnovi druženja s Ianom, elektroinženjerom i članom Društva za promatranje dalekovoda, udruge koja unatoč oskudnim sredstvima i čestim porugama organizira šetnje duž energetskih vodova i čeka vrijeme kad će zanimanje za prijenos električne energije dobiti zasluženo mjesto u panteonu legitimnih interesa. Njih su se dvojica uputili na putovanje kojim će, pješice i automobilom, slijediti rutu jednog od najvažnijih elektrovoda u Britaniji – stotinama kilometara duga sustava koji britansku prijestolnicu opskrbljuje dvjema trećinama struje potrebne tijekom udarnog razdoblja. Na tom fascinantnom putovanju De Botton se, kako kaže, uvjerio da vrsta električnih tornjeva i dalekovodnih stupova ima gotovo koliko i različitih ljudskih osobnosti te je uočio i vlastitu sklonost da te nežive strukture procjenjuje prema kriterijima kakvima se ljudi obično vode kad ocjenjuju znance od krvi i mesa. To se poglavlje ispostavlja i književno najzanimljivijim, na tim stranicama autor tehnici pristupa senzibilnošću umjetnika pa kod pojedinih električnih stupova on čak prepoznaje različite stupnjeve arogancije i skromnosti, poštenja i prevrtljivosti, a u jednom modelu od 150 kilovolta uspijeva zapaziti „koketnu erotičnost u načinu na koji je središnji jarbol pružao svoju nježnu ručicu razvodnom kablu“. Njegov ga je suputnik upoznao i s visokopreciznim i vrlo učinkovitim univerzalnim rječnikom i sustavom simbola kojim elektroinženjeri opisuju različite pojave u svojoj profesiji, a nadahnut time De Botton je iznašao niz znakova za različita duhovna stanja i osjećaje – npr. osmislio je znak kojim bismo mogli označavati čudnovatu povremenu želju da isprosimo ljubav od ljudi koji nam se čak i ne sviđaju, kao i simbol za razdraženost koja nas obuzima kad se naši znanci više brinu za naše zdravlje nego mi sami. De Botton postupkom poetizacije tehnološke pojmove zaodijeva aurom čarolije i zaigranosti i time navodi čitatelja da počne pridavati veću pozornost i estetsko poštovanje mnogim, kako autor kaže, životodarnim strojevima, odnosno artiklima suvremene tehnologije koje uzimamo zdravo za gotovo, jer su se udomaćili u našim životima i postali nezamjetljivi poput oblaka ili oblutka, a tek kad se pokvare ili ostanemo bez nekog od njih, shvatimo od kolike su nam važnosti.

U knjizi autor donosi i kratak povijesni pregled stajališta spram rada; podsjeća nas da je Aristotel (u 4. stoljeću prije Krista) mislio da manualni rad vodi u psihološku deformaciju, a da financijska potrebitost čovjeka svodi na istu razinu s robovima i životinjama. Takvo je mišljenje prevladavalo sve do vremena renesanse, kad se javljaju prve aluzije na blaženstva praktičnog rada – u početku se ta reevaluacija ograničavala tek na umjetnički rad, ali je s vremenom obuhvatila gotovo sva tadašnja zanimanja. Sredinom 18. stoljeća Diderot i D’Alembert objavljuju mnoštvo članaka u slavu rada, a buržujski mislioci toga doba Aristotelovu tezu obrću naglavce pa zadaćama lišenim financijske nagrade oduzimaju svaki smisao i iniciraju shvaćanje po kojem se počinje činiti nemogućim da čovjek može biti sretan u dokolici i neradu, baš kao što je nekoć bilo nevjerojatno da onaj tko radi može biti smatran čovjekom. Autor nas podsjeća i na suprotstavljene pristupe radu koje nalazimo u povijestima protestantske i katoličke misli, a progovara i o današnjem shvaćanju rada, s velikom se dozom ironije odnoseći spram suvremenoga društva. Na primjeru industrije keksa De Botton piše o proturječjima moderne civilizacije: „neumjereno bogata no sklona svoje bogatstvo zgrtati prodajom zapanjujuće malih i tek marginalno važnih stvari i nesposobna razumno prosuditi između dostojnih ciljeva u koje valja uložiti novac i često moralno destruktivnih mehanizama koje je generirala“.

De Botton se ne propušta pozabaviti i problematikom izbora profesije te motivacijom i (ne)zadovoljstvom radnika, a s mnogo duha i humora dotiče se i kafkijanske mikroklime koja krasi radnu svakodnevicu uredskog, birokratskog osoblja. Poglavlje su zaslužili i poduzetnici, članovi modernoga društva koje ujedinjava uvjerenje da način na koji je svijet organiziran nije pokazatelj njegova punog potencijala i koji se uporno trude prebroditi sve financijske, pravne i poslovodne izazove kako bi svojim snovima („inovativan proizvod još neprisutan na tržištu“) podarili unosnu dimenziju. Knjigu De Botton zaključuje svojim viđenjem smisla rada, koje se, sažeto, svodi na ovo: radeći, mi zaboravljamo vlastitu smrtnost. Odnosno, njegovim riječima: „teško je na umu imati smrt kad vas čeka posao, rad nam svojom prirodom ne dopušta da se bavimo ičim drugim osim da mu ozbiljno prionemo; naš rad stvara savršen mjehurić u koji možemo položiti nade da ćemo postići savršenstvo, naše tjeskobe će usmjeriti na nekoliko relativno malih i dostižnih ciljeva, dat će nam osjećaj moći, propisno nas izmoriti, pružiti nam svagdanji kruh – sačuvat će nas od veće nevolje“.

napisao Božidar Alajbegović
objavljeno u 'Vijencu', broj 404, rujna 2009.

Tribina o temi "Jesu li časopisi za poeziju stvar prošlosti?" održat će se u četvrtak 19. studenog 2009., u 19:30 sati, u Knjižari Ljevak u Zagrebu.

Sudjeluju:

Tomica Bajsić, pjesnik, prevoditelj i urednik u časopisu "Poezija";
Davor Šalat, pjesnik, književni kritičar, prevoditelj i glavni urednik u književnom časopisu "Most".

Moderator:
Silvestar Vrljić

Razgovarat će se o tome kako funkcioniraju časopisi za poeziju u Hrvatskoj, a kako u inozemstvu (strukturalno, tematski, tržišno...) te kako u inozemstvu funkcionira publika koja te časopise prati.

Na ovome linku možete pročitati intervju u kojemu glavni urednik časopisa 'Poezija' Ervin Jahić govori o uvodniku u kojemu je oštro napao Nikolu Petkovića, te o budućnosti tog časopisa i o tome je li poezija danas slobodna.

Na kioscima je
novi broj
"Vijenca"
(samo 10,00 kn)
a u njemu, između ostaloga
i
moja kritika
romana
'Terorist'
Johna Updikea


*******

Novi "Vijenac" još donosi:

- tekst Laure Mihaljević o ovogodišnjem Interliberu
- kolumnu lingvistkinje Nives Opačić
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Darka Pere Pernjaka 'Pozitivna nula'
- esej Krešimira Bagića "Od figure do kulture - palindrom''
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Daše Drndić 'April u Berlinu'
- tekst Darije Žilić o knjizi Tee Benčić Rimay 'Lude i mudre djevice: antologija pjesama u prozi od Ujevića do naših dana'
- tekst Lovre Škopljanca o zborniku radova 'Držić danas, epoha i naslijeđe'
- tekst Tonka Maroevića o katalonskom pjesniku Josepu Pierau
- razgovor s Irenom Lukšić
- tekst Tomislava Pletenca povodom smrti Claudea Levi-Straussa
- tekst Josipa Bratulića o knjizi 'Hrvatski prezimenik'
- tekst Mirka Sardelića o knjizi Tukidid 'Povijest Peloponeskog rata'
- tekstovi Josipa Užarevića, Gabrijela Jurića i Jasmine Vojvodić povodom 200.obljetnice rođenja Nikolaja Vasiljeviča Gogolja

te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, teatru, plesu, filmu, glazbi, itd...

Na daskama Zagrebačkog kazališta mladih izvest će se nova predstava 'Generacija 91.- 95.' nastala po motivima hvaljenog romana Borisa Dežulovića 'Jebo sad hiljadu dinara'.

U predstavi glume polaznici dramskog Učilišta Zagrebačkog kazališta mladih, a redatelj je Borut Šeparović. Predstava je hommage skupini Montažstroj koja je s radom počela prije 20 godina, upravo u Zagrebačkom kazalištu mladih.

Okosnica priče je apsurdna situacija koja nastaje susretom dviju skupina prerušenih vojnika na tajnom zadatku, pripadnika HVO i Armije BiH, u ljeto 1993. negdje u bosanskoj zabiti. Tragedija zabune neizbježna je. Dežulovićeva je priča izmišljena, dok je povijesna činjenica u koju je smještena, realna.

Predstava će premijerno biti izvedena u utorak 24. studenog u 20 sati.

Opširnije ovdje

Udruga KATAPULT iz Rijeke
poziva nas na
promociju nove zbirke priča
Nikole Tuteka
'Ljudi koje sam izmislio'

u prostoru riječke Gradske knjižnice
Korzo 24
u petak, 20.11.2009. u 18 sati
Sudjeluju
Nikola Tutek, autor
i Alen Kapidžić, urednik

Ulomke čita Enver Krivac

Marko Pogačar (1984.) slovi za najtalentiranijeg pjesnika mlađe generacije. Poeziju, esejistiku i književnu kritiku objavljuje u domaćoj i stranoj periodici te na Trećem programu Hrvatskog radija.
Objavio je tri knjige pjesama, dvostruko nagrađene “Pijavice nad Santa Cruzom” (AGM, 2006.) i “Poslanice običnim ljudima” (Algoritam, 2007.), te novu, “Predmeti” (Algoritam, 2009.). Prevođen je na desetak jezika, radi kao urednik u dvotjedniku za kulturna i društvena zbivanja Zarez, član je redakcije književnog časopisa Quorum te programskog odbora “Goranova proljeća”.

Razgovor s Markom Pogačarom čitajte na ovome linku

Nakon niza zapaženih naslova kao što su »Znakovi postmodernog grada«, »Diskurs terorizma« i »Totalitarizam danas«, teoretičar i filmski kritičar Srećko Horvat objavio je »Ljubav za početnike«, knjigu u kojoj se semiološkim teorijskim aparatom služi ne samo kako bi interpretirao Barthesove, Lacanove ili Freudove postavke o ljubavi, već jednako tako i za analizu brojnih primjera iz književnosti i pogotovu filmske umjetnosti.
O mogućnostima semiološke analize ljubavi, o Barthesu, Lacanu, pop glazbi, ali i o kontroverzama koje je »Ljubav za početnike« izazvala po objavljivanju, s Horvatom je na Intreliberu razgovarao Neven Svilar.

Pročitajte na ovome linku kako Horvat inteligentno odgovara na tendenciozan tekst Tomislava Čadeža o njegovoj knjizi, dokazujući kako Čadež uopće nije u cijelosti pročitao knjigu.

Rade Jarak, Mima Simić, Dario Rukavina, Milko Valent, Josip Mlakić, Zoran Lazić, Zoran Krušvar, Vlado Bulić, Faruk Šehić, Krešimir Pintarić, Ivan Herceg, Andy Jelčić, Nenad Stipanić, Zoran Malkoč, Lamija Begagić, Branislav Oblučar, Slađan Lipovec, Zoran Pongrašić, Zrinka Pavlić, Nataša Skazlić, Nebojša Lujanović, Goran Bogunović, Mario Kovač, Stella Jelinčić... samo su neki od autora čije priče možete besplatno pročitati u zbornicima Ekran priče 1 i 2, upravo objavljenima na stranicama DPKM-a

Na ovome linku kao i ovdje nalaze se dva intervjua u kojima Nenad Rizvanović govori o svom upravo objavljenom romanu 'Sat pjevanja' (izd. Profil).

SIMPOZIJ:
Što preostaje od kulture - Povratak ideologija i uspon novog malogradjanstva

Sudionici simpozija su: VJERAN KATUNARIĆ, DEAN KOMEL, UGO VLAISAVLJEVIĆ, IZTOK OSOJNIK,TAJA KRAMBERGER, DRAGO B. ROTAR, MARIJAN KRIVAK, NIKOLA PETKOVIĆ, BORIS GUNJEVIĆ, MATE KAPOVIĆ, LEONIDA KOVAČ, KRUNOSLAV NIKODEM, ANDREJ NIKOLAIDIS, JOVAN NIKOLAIDIS, SREĆKO HORVAT, ŽARKO PAIĆ i poseban gost simpozija americki sociolog DOUGLAS KELLNER, sveučilište Kalifornija, Los Angeles.

Simpozij se održava u KIC-u, Preradovićeva 5, Zagreb 19. i 20. studenog (četvrtak i petak) od 10.00 do 19.00 sati.

Prigodnom svečanošću u Pazinu je otvorena 'Kuća za pisce - Hiža od besid', projekt Istarske županije i grada Pazina, u kojoj će domaći i strani pisci razmjenjivati iskustva i 'u mističnom ambijentu' stvarati nova djela
Kuća je naime na rubu ponora Pazinske jame, tridesetak metara od pazinskoga kaštela, a upravo je to mistično mjesto, kako se čulo, potaknulo da se ona otvori za suradnju s mnogim književnicima, književnim i kulturnim udrugama iz Hrvatske i inozemstva.

Projekt je ostvaren za nepune tri godine, a Istarska županija za to je na godinu izdvajala 200 tisuća kuna te grad Pazin 100 tisuća. Kuća se sastoji od dviju funkcionalnih cjelina - smještajnog dijela na katu i prostorija u prizemlju za javnu namjenu.

Pročelnik Županijskog odjela za kulturu Vladimir Torbica istaknuo je da je taj projekt prvi takve vrste u Hrvatskoj te da će u Pazinu početi bogat ciklus književnih događaja, a taj će grad postati mjestom učenja, upoznavanja i susreta.

O namjeni 'Kuće za pisce - Hiže od besid' i suradnji s nevladinim udrugama u Istarskoj županiji govorio je predsjednik povjerenstva za realizaciju projekta Martin Čotar, koji je istaknuo da će 'kuća za pisce - Hiža od besid, s obzirom na to da je Pazin već trinaest godina domaćin međunarodnog susreta izdavača i prevoditelja pod nazivom Put u središte Europe, biti projekt važan za razvitak kulture, ponajprije književne Istre'.

S obzirom na to da će programe financirati Istarska županija i grad Pazin, župan Ivan Jakovčić i pazinski gradonačelnik Renato Krulčić potpisali su petogodišnji ugovor o finaniciranju .

Točno u ponoć, jednog 31. prosinca, u nekoj neimenovanoj zemlji zavladala je vječnost, jer od tog trenutka više nitko neće umrijeti.
Taj događaj najprije izaziva sveopće oduševljenje i razdraganost, a zatim i pomutnju u svim društevnim slojevima, od vlade do osiguravajućih društava, od pogrebnih poduzeća do staračkih domova, ali osobito u Katoličkoj Crkvi koja glasno prosvjeduje, jer bez smrti više nema uskrsnuća, a bez uskrsnuća nema Crkve...
Nakon sedam mjeseci "jednostranog primirja“ smrt šalje ljubičastu omotnicu s pismom namijenjenom sredstvima javnog priopćavanja u kojem objavljuje prekid "štrajka“ i nastavak obaveze koju je preuzela prema ljudskom rodu. Iako su poduzete sve istražne mjere koje su vlastima bile na raspolaganju kako bi se identificirao njihov pošiljatelj (od analize rukopisa do rekonstrukcije lica), ljubičaste omotnice zlokobnog sadražaja i dalje stižu u domove ljudi kojima je preostalo tek tjedan dana života.
Sve... osim jedne, koju smrt čak ni nakon tri pokušaja ne uspijeva poslati jednom violončelistu čiji portret, "kad bi uistinu postojao u glazbi, ne bi ga pronašli ni u jednoj skladbi za violončelo, tek u jednoj kratkoj Chopinovoj etidi u ges duru“.
Pretvorivši se u ženu, smrt odlučuje osobno uručiti pismo nesretnom primatelju. Ali prije toga, vođena nekim neobjašnjivim nagonom, želi upoznati svoju žrtvu, odlazi u njegov dom i kriomica ga promatra dok spava...

***

José Saramago (rođen 1922. godine), portugalski romanopisac, pjesnik i dramatičar, dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1998. V.B.Z. je dosad objavio njegove romane "Sjećanje na samostan" (2000.), "Evanđelje po Isusu Kristu" (2002.) i "Godina smrti Ricarda Reisa" (2002) a SysPrint je 2000.g. objavio roman 'Ogled o sljepoći'

Intervju s Draganom Pavelićem,
ovogodišnjim pobjednikom
VBZ-ovog natječaja
za neobjavljeni roman
dostupan ovdje

Svi smo pozvani na tribinu:
'Dječja književnost današnjice - imperativ budućnosti'

u knjižaru Ljevak, Trg bana Jelačića 17, Zagreb
17.11.2009. u 19 sati

Sudjeluju:
Jasna Horvat, Sanja Lovrenčić, Sanja Pilić i Marija Sekelez

Moderatorica Nives Tomašević

FRAKTURA nas poziva na
promociju knjige dnevničkih zapisa

'Atlas života'
kompozitora i pjesnika
Dubravka Detonija

u srijedu 18. studenog 2009. u 19 sati u
knjižari Profil Megastore, Bogovićeva 7, Zagreb.

O knjizi će govoriti:
Dubravko Detoni, autor
Tito Bilopavlović
Branimir Pofuk
Seid Serdarević

Trebale su mi tri vlastite godine da sažmem onih pedesetak što mi se, naoko, uopće nisu dogodile. Naslijedila sam ih kao posljedicu, nisam ih birala nego su me snašle kao što svakog čovjeka snađe grad u kojemu će se roditi ili obitelj koja će ga udomiti ili pak jezik kojim će progovoriti... te ga sjebu. Potiho. Bez loših namjera. Ali ipak. Stoga se ovaj sažetak sastoji od najmanje tri povijesti.
Prva je povijest moje obitelji, mojih prabaka, baka, djedova, majke i oca, njihovih puščanih rupa, zvona u glavi i miševa pod krevetom. Oni gledaju u budućnost bez ikakva iznenađenja, poput Kleova Angelusa Novusa, širom zure pred sebe i vrište bez glasa usvojim malenim kuhinjama. Ovo je reakcija na njihovu tišinu.
Druga je povijest Zagreba ispisana u diskontinuitetu i ubrzanjima koja s općih mjesta kolektivne memorije izmiču u sasvim privatne i slučajno urezane datume. Htjela sam pokazati da postoji nebrojeno mnogo načinada se govori o činjenicama. Niti jedan nije istinit. Proglašenje Nezavisne Države Hrvatske 1941. Oslobođenje Zagreba 1945. Velika poplava 1964. Otmica aviona 1976. Titova smrt 1980. Bla bla bla. Same bajke. Svatko ih je svojoj djeci ispričao drugačije. Ono što su govorili meni nije isto onome što su govorili drugima. No ponavljali su nam to prije spavanja. Iz večeri u večer. Lako bi im mogli zamjeriti.
Treća je povijest konstruirana mojom vlastitom selekcijom događaja, heroja i njihovih svjedoka. Proturječna je u sebi, jer sam s namjerom birala dokumente, komentare, sjećanja i rečenice u sukobu. Htjela sam napisati povijesni roman na jedini način na koji mislim da je to uopće moguće, izbjegavanjem i žanra i ideologije, kao priču koja se možda uopće nije dogodila, koja se, zapravo, i ne može dogoditi. Možemo je samo sanjati i kasnije je prepričati kao san. Potpuno osobno. Ništa ne tvrdeći.
(Ivana Sajko)

Izvor: Moderna Vremena Info

16. studenoga u 12 sati
u prostorijama DHK-a u Zagrebu
održat će se Tribina
na kojoj će biti predstavljene
nove knjige pjesama
Nikole Đuretića 'Gdje počinju ceste'
i Roberta Roklicera 'Pivo ne ostavlja mrlje od kave'.
Nakladnik knjiga je Udruga Jutro poezije.
Sudjelovat će: Kemal Mujičić Artnam, urednik biblioteke; Tito Bilopavlović,
Sead Begović, književni kritičar; Robert Roklicer i Nikola Đuretić.

Tribinu će voditi Božidar Petrač.

Samoća može biti oštra poput komadića stakla kojima si Mattia reže dlanove, pretvarajući ih u labirint ožiljaka i boli. Može biti bremenita poput uspomene na nesreću zbog koje će Alice cijeli život šepati na jednu nogu. Alice i Mattia nikada neće izaći iz sjene svoje marginalnosti. Slični su, ali njihove sličnosti mogu se samo dotaknuti. Poput primarnih brojeva, djeljivi su sami sa sobom ili s jedan. Primarni blizanci, uvijek blizu, neumitno razdvojeni. Bića koja ne poznaju spajanje s drugima, uvijek po strani. Zauvijek su obilježeni epizodama iz djetinjstva, djetinjim izborima čije su im posljedice odredile život: strahom od skijanja koji će Alice navesti na koban pad i Mattijinim nerazumijevanjem retardirane sestre blizanke koju je ostavio u parku kako bi mogao sam otići na rođendansku proslavu kolege iz razreda. Godinama kasnije, Alice i Mattia susrest će se u istoj školi. Predodređeni da se susretnu ali bez prave prilike da se doista sjedine.

Paolo Giordano svojom je preciznom i dramatičnom naracijom oduševio publiku i kritiku, a debitantski roman 'Samoća primarnih brojeva' donio mu je najprestižniju talijansku književnu nagradu, Strega, kao i nagradu Campiello, za najbolji prvi roman. Prava su prodana na trideset pet jezika, filmska prava promptno su otkupljena, a samo u Italiji u prvoj je godini prodano više od milijun primjeraka.

U utorak, 17. studenoga u 19 sati
u Knjižari Ribook u Rijeci

bit će predstavljen novi roman za mlade Nade Mihelčić, naslovljen ZELENI PAS.

Knjigu će predstaviti poznati riječki psiholog i stručnjak za
ovisnosti Pino Tuftan, urednica knjige Mirjana Sigir i sama autorica, Nada Mihelčić, mladoj publici poznata po svom hit romanu BILJEŠKE JEDNE GIMNAZIJALKE, koji je uvršten i u školsku lektiru.

Romano Bolković na svom je blogu 09.11.2009. objavio tekst Tomislava Čadeža o izgledima Milana Badića za pobjedu na predsjedničkim izborima (vidi ovdje ).

U tom tekstu Čadež tvrdi da Mesić podržava Bandića. Ja sam se u komentarima tog teksta usudio ustvrditi kako mislim da je ta tvrdnja neosnovana i zamolio autora da je argumentira.

Autor teksta Tomislav Čadež odgovorio mi je ovako : Moljče, zabij si ružnu glavu u kevin raspadnuti šupak, čekaj da ona prdne a zatim duboko uvuci vazduh u pluća i deder nam kaži šta se posle desilo...

I sad se ja pitam, što učiniti , osobito s obzirom da se ne radi o prvom takvom Čadežovom istupu, meni upućenom.

Da se radi o nekom anonimcu, pomislio bih da je u pitanju pijana i/ili nadrogirana budala poremećena uma koja prostačkim komentarima (koji dosežu intelektualnu razinu prvih nekoliko razreda osnovne škole) liječi svoje frustracije, i prešao bih preko toga.

Međutim, ne radi se o anonimcu već se radi četrdesetak i kusur godina starom čovjeku, novinaru s petnaestak godina (a možda i više) radnog staža u različitim medijima.

Naravno, ne tvrdim da novinar s toliko staža ne može biti pijana i/ili nadrogirana budala. Međutim, Čadeža osobno ne poznajem pa ne mogu tvrditi da je pijana i/ili nadrogirana budala poremećena uma koja liječi frustracije prostačkim komentarima na blogovima, iako mogu ustvrditi da inventivnost njegovih prostakluka odaje vrlo nisku razinu maštovitosti i velik nedostatak kućnog odgoja. Usto, možda i naivno, želim vjerovati da pijanu i/ili nadrogiranu budalu ipak ne bi držali u redakciji Jutarnjeg lista.

I zato se i dalje pitam, što učiniti?

Određene savjete već sam dobio - da podignem privatnu tužbu i/ili da ga prijavim Hrvatskom novinarskom društvu - ali bih volio i od vas čuti mišljenje, prije nego donesem odluku.


********

UPDATE (15.11.2009., 15:05 h).

Kao što sam i očekivao, Bolković je (s velikim zakašnjenjem) obrisao sporni komentar.
Hvala svima koji ste dali svoje mišljenje.
Naravno, nisam ni pomišljao trošiti svoje vrijeme na nekakvu tužbu (za koju uvijek ima vremena, uostalom), svrha svega ovoga bilo je još jednom pokazati o kakvom se prostaku u slučaju dotičnog kvazi-novinara radi.
Ali, kako vidim, mnogi ga od vas znaju jako dobro, i niste nimalo iznenađeni njegovim postupanjem.

F.S., hvala na ponudi besplatnog pravnog zastupanja, kao što rekoh, za to uvijek ima vremena.

Hrvatsko društvo pisaca
organizira
skupu povodom
70. obljetnice rođenja njihovog člana
NIKICE PETRAKA

U ponedjeljak, 16. studenoga 2009. u 11 sati,
vila Arko, Basaričekova 24, Zagreb

Sudjeluju:
Velimir Visković: Uvodna riječ
Nikola Batušić: Jour kod Rine
Marko Grčić: Majstorstvo osobnog eseja
Bruno Kragić: Enciklopedizam Nikice Petraka
Zvonimir Mrkonjić: Kako iskočiti iz povijesti
Tonko Maroević: Kako 'Mlada okrutnost' stari
Pavao Pavličić: Interpretacija pjesme 'Pričica'
Branko Bošnjak: Petrakovo 'Ispadanje iz povijesti'
Zvonko Maković: Petrakova esejistika
Krešimir Bagić: Figurativnost Petrakova lirskog idioma
Nikica Petković: Tiha knjiga drugog Nikice
Tomislav Brlek: Petrak i galženjaki
Dražen Katunarić: Pjesnik i intelektualac Nikica Petrak
Sead Begović: Nova recitativnost
Marija Mrčela: Pošten udarac izvan brisanog prostora

NOVELA MEDIA
poziva nas na
predstavljanje knjige

'NAROD KNJIGE'
autorice GERALDINE BROOKS,

u subotu, 14. studenoga 2009.
u 16 sati na Interliberu
u paviljonu br. 6
na glavnoj pozornici.

Sudjeluju:
Gordan Duhaček,
Vladimir Raspudić, veleposlanik BiH,
Sonja Samokovlija, Židovska vjerska zajednica Bet Israel
i Diana Matulić, urednica knjige.

Razgovor s Lukom Šeputom, 29-godišnjim profesorom književnosti i novim glavnim urednikom 'Vijenca' pročitajte na ovome linku

Svojim (nekorektnim, zbog određenih prostačkih 'epiteta') uvodnikom u časopisu 'Poezija' Ervin Jahić je zatalasao književnu scenu.

Pročitajte tekst Tomislava Čadeža na ovome linku i procijenite sami ima li razloga i njegov tekst proglasiti nekorektnim.

Što je novi predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske Zdenko Ljevak novinarki Vjesnika rekao o Interliberu, Frankfurtskom sajmu knjiga, stanju hrvatskog izdavaštva isl. čitajte na ovome linku

U subotu, 14. 11. od 12-14 h,
Renato Baretić
će na štandu Algoritma
u paviljonu br. 5
potpisivati novo, prošireno izdanje 'Osmog povjerenika'
koje će biti dostupno po posebno povoljnoj cijeni.

Isti dan, od 14-16 h,
na istom mjestu
Maja Sačer
će potpisivati svoj prvijenac,
knjigu priča 'Božji grijesi'

Gradska knjižnica
Zaprešić

predstavljanje knjige priča
Nevena Ušumovića
'Makovo zrno'

Sudjeluju
Neven Ušumović
Slađan Lipovec

uz slideshow s fotografijama
Igora Marinovića iz Subotice,
autora fotografije s omota knjige

petak, 13.11.2009. u 19 sati

Algoritam je objavio prošireno i tvrdoukoričeno izdanje Baretićevog romana ''Osmi povjerenik'' o čemu ponešto možete saznati u razgovoru s autorom na ovome linku .

Baretić će roman potpisivati na Interliberu, u subotu 14. studenoga, od podneva do 14 sati na štandu Algoritma.

U svom nagrađenom romanu (nagrada V.B.Z.-a za najbolji neobjavljeni roman 2009. godine) Dragan Pavelić čitatelja vodi u Bosnu, zapravo u svoje rodno Sarajevo, u razdoblje koje obuhvaća životni vijek glavnog junaka (1890 - 1964).
Riječ je o opsežnoj prozi, sentimentalno intoniranoj, u dva lica ispričanoj povijesti života nevoljena kopileta, dvostrukog ubojice i lepoglavskog robijaša - posve uzorita muža, oca i građanina, koja govori o zločinu i kazni, o trpljenju i iskupljenju, o ljubavima i mržnjama, o snovima i zbilji; o različitim vjerama i kulturama, o sudaru modernog i tradicionalnog, o državama i ideologijama.
Dragan Pavelić veliki je zagovornik priče, a njegovo pripovijedanje, koje teče lagano i jednostavno, zapravo je slojevito i duboko promišljeno, s mnoštvom dobro oblikovanih likova i njihovih odnosa.

***

Dragan Pavelić rođen je 1946. u Sarajevu. Iskusio je poziv liječnika za duševne i živčane bolesti, psihoanalitičkog psihoterapeuta, grupnog analitičara i sveučilišnog profesora na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu. Upoznao je svijet izbjeglica, prognanika i ratnih beskućnika, prihvatio službu zatvorskog liječnika.

Autor je knjiga "Psihodinamski pristup neurotskom karakteru" (1982.), "Ugrožena trudnoća" (l 991.), "Bosanski ljetopis 1992. - 1993." (1994.), "Između prije i poslije" (1998), "Sarajlije" (2001.), "Le Chapelet de Visoko" (2005.) i "O samoći, samovanju i usamljenosti" (2007.). Od 1993. živi i radi u Zagrebu.

FRAKTURA ove godine ne organizira predstavljanja svojih knjiga na Interliberu ali zato izlaze sa čak 13 novih izdanja .
Na štandu 9b u paviljonu 5, s popustom:


William Boyd
'Nemirna'
Roman
Eva Delektorska lijepa je dvadesetosmogodišnja ruska emigrantica koja živi u Parizu. U vrijeme izbijanja rata u britansku tajnu službu unovačit će je tajanstveni Englez, pod čijim će nadzorom postati savršena špijunka...

Marek Krajewski
'Smrt u Breslauu'
Roman
Radnja romana odvija se u današnjem Wrocławu, koji je uoči Drugoga svjetskog rata bio tipična njemačka provincija. Inteligentni inspektor ondje se našao zbog svoje ljubavi prema bordelima, piću i zadimljenim klubovima sa sumnjivom klijentelom.

Joan Didion
'Godina magičnog razmišljanja'
Roman
Godina magičnog razmišljanja intimna je ispovijest slavne američke književnice Joan Didion o boli što je proživljava nakon iznenadne suprugove smrti.

Agnčs Desarthe
'Pojedite me'
Roman
Nakon odlaska od muža i privremena angažmana u cirkusu, odlučila je otvoriti restoran, koji isprva nema ni natpis, a stalne goste čine susjed iz cvječarnice, dvije školarke i galerija neobičnih prolaznika.

Ivana Šojat-Kuči
'Unterstadt'
Roman
Roman Unterstadt pripovijeda priču građanske obitelji njemačkih korijena od početka do kraja dvadesetog stoljeća kroz sudbine četiriju generacija žena gdje se isprepleću njihove propale iluzije, odgoj djece te povijesni događaji koji ih nemilice šibaju.

Imre Kertész
'Dosje K.'
Roman
Rijetki su pisci poput Kertésza koji su uspjeli ispisati niz briljantnih knjiga koje govore o jednoj temi, osnovnoj temi književnosti, mogućnosti preživljavanja, življenja, umjetnosti uopće.

Vladislav Bajac
'Hamam Balkanija'
Roman
Hamam Balkanija istaknutoga, prevođenog i na­građivanog suvremenog srpskog pisca Vladislava Bajca jedan je od najuzbudljivijih i najpoetičnijih romana suvremene srpske književnosti.

Srđan Dvornik
'Akteri bez društva'
Publicistika
Dvadeset godina nakon epohalne promjene 1989., ova studija predstavlja pokušaj analitičkog osvrta na dva desetljeća razvoja civilnog društva na zapadnom Balkanu.

Rita Monaldi, Francesco Sorti
'Veritas'
Roman
Veljača je 1711. U Europi rat za španjolsko naslijeđe traje već godinama i velika su kraljevstva potpuno
nancijski iscrpljena. Kralj Sunce mora angažirati svoga najboljeg špijuna, opata Atta Melanija, koji jedini može ostvariti njegove ciljeve.

Claire Messud
'Careva djeca'
Roman
U gradu mondenih klubova, popularnih restorana i minijaturnih stanova s kojih puca glamurozan pogled, troje tridesetogodišnjaka, prijatelja s prestižnog sveučilišta, pokušava ostvariti svoje životne ciljeve zadane visokim ambicijama.

Dubravko Detoni
'Atlas života'
Eseji
Dnevnički zapisi Atlas života kompozitora i pjesnika Dubravka Detonija pripadaju među najimpresivnija štiva koja su se pojavila u posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj.

Bojan Gagić, Josip Zanki
'Mirila'
Monografija
Knjiga predstavlja dokumentaciju istoimenog performansa Josipa Zankija i Bojana Gagića. Performans je posvećen fenomenu "mirila", jedinstvenog rituala podvelebitskoga kraja u kojem se kamenim pločama hvatala mjera pokojnika na planinskim proplancima.

Stieg Larsson
'Djevojka koja se igrala vatrom'
Roman
Beskrajno napet, dinamičan roman koji zahvaća sve probleme suvremenosti. Larssonovi romani istinski su fenomen – jednostavno, oni su savršen spoj napete radnje, odlične priče te kompleksnih i zanimljivih likova.

Više o knjigama na ovome linku

Program događanja koje zagrebački AGM
organizira na štandu 2b, paviljon 5

subota 14.11. 2009. u 11 sati
Prezentacija slikovnice 'TAJNI ŽIVOT BOJA'

nedjelja 15.11. 2009. u 11 sati
Prezentacija knjige 'RIJEČI I RIJEČI'
(uz audio snimke III programa Hrvatskog radija )


Program događanja koje AGM organizira
na glavnoj pozornici u paviljonu 6

12.11.09 16 sati
Promocija knjige Seada Alića 'MEDIJI od zavođenja do manipuliranja'
Sudjeluju: Dragutin Lučić Luce i Sead Alić

13.11.09 20 sati
Promocija Biblioteke OBELISK
Sudjeluju: Stjepan Gjurinek i urednik biblioteke Krešimir Mišak

14.11.09 12,30 sati
Promocija knjige ‘Ndrangheta - Tko stoji iza najmoćnije mafije svijeta' Sudjeluju: Dušan Miljuš, Sanja Mihaljinac i Aart Hering

Udruga JAZZart predstavlja novi kulturni program pod nazivom JAZZ&ART TIME , program koji će se održavati četvrtkom u „Jazz Club"-u u Gundulićevoj 11.

Ovoga četvrtka, 12.11.2009. u 21:00 h gostovat će pjesnici Aida Bagić i Nenad Medelić.

Aida Bagić je poeziju objavljivala u Quorumu, ProFemini, Zarezu, Poeziji, Knjigomatu, zbirci Erato, na stranicama Labrisa i zidovima zahoda SC-a u sklopu FemFesta, u Laurinom spomenaru i Konturi. AORA-u je za nakladnika svoje prve zbirke pjesama „Ako se zovem Sylvia“ izabrala preko javnog natječaja objavljenog u bilješci o autorici na Knjigomatu. Priprema zbirku pripovijedaka pod radnim naslovom 'Lucija Lirova i drugi likovi'.

Nenad Medelić je jedan od osnivatelja i urednik književnog fanzina Reful koji je izlazio u Splitu 90tih. Objavljivao je književne recenzije u Nomadu. Objavljivao je u Poeziji i Zarezu. Objavio je zbirku poezije „Maledictum sex trivia“. Priprema knjigu kratkih priča "Go home Emo kid".

Disput i Hrvatsko filološko društvo iz Zagreba s
pozivaju nas na
predstavljanje najnovijih akvizicija
biblioteke 'Na tragu klasika'

Clarice Lispector 'Obiteljske veze'

Pier Paolo Pasolini 'Uličari'

Agneta Pleijel 'Jedna zima u Stockholmu'

i, naravno,

J.M.G. Le Clézio 'Afrikanac'

u četvrtak ak, 12. studenog 2009. u 11 sati
na Velesajmu, u paviljonu 6, na središnjoj pozornici.

O knjigama će govoriti književni kritičari i prevoditelji
Ingrid Šafranek, Iva Grgić, Marija Paprašarovski, Adrian Cvitanović i urednica biblioteke 'Na tragu klasika' Irena Lukšić.

Profil International i ove će godine na Interliberu predstaviti brojne nove naslove domaće i strane književnosti kroz susrete s autorima i promocije knjiga. U paviljonima 5 i 6 na Zagrebačkom velesajmu posjetitelje očekuje bogata ponuda Profilovih multimedijalnih knjižara.

PROGRAM

Paviljon 5, srijeda, 11. studenog u 17 sati, promocija knjige Dinka Šimunovića 'Pripovjetke', novog naslova biblioteke Novi Profil lektire koji će biti predstavljen povodom 100. godišnjice objavljivanja zbirke pripovjedaka ''Mrkodol'' Dinka Šimunovića.

Gostovanje Victorije Hislop, autorice svjetskih bestselera 'Otok' i 'Povratak'. Autorica će svoje knjige potpisivati u četvrtak, 12. studenog u 11 sati u Profil Megastoreu, Bogovićeva 7 te isti dan u 17 sati na Zagrebačkom velesajmu u paviljonu 5.

Knjiga Nenada Rizvanovića 'Sat pjevanja' biti će predstavljena u petak, 13. studenog u 12 sati.

U petak, 13.11. u 18 sati ,potpisivanje knjige Jelene Veljače 'Mama vam je cijelo vrijeme lagala'.

14. studenog. u 12 sati Ana Ugarković promovira svoju novu kuharicu, ''Nešto slatko''.

U subotu u 14 sati Profil predstavlja knjigu 'Između čarolije i ludosti' autora Randy Taraborrellia, najpotpuniju biografiju Michaela Jacksona u izdanju Menarta, a o knjizi će govoriti: Mirela Priselac – Remi, Luka Nižetić i Branko Komljenović.

U nedjelju, 15. studenog u 12 sati gostuje Mirjana Krizmanić i predstvalja svoj selh-help megabestseler 'Tkanje života'

U četrdesetoj godini života glavni lik romana, slobodni umjetnik Miroslav Devald, odlučuje raskinuti loš brak te nakon deset godina iseljava iz kuće i izlazi na samačku scenu. Radnja romana smještena je u razdoblje Devaldova osamostaljenja koje ne ide baš glatko. Kao prvo, pet mjeseci nakon odlaska od kuće njegov je status još uvijek nedefiniran. I dalje je oženjen, a zahtjev za brakorazvodnom parnicom odgađa ne želeći dodatno iritirati svoju suprugu. Tu je i njegov maloljetni sin kojemu tek treba pojasniti novonastale okolnosti. Kao senzibilnog oca muči ga razdvojenost od sina. Osim toga, supruga Josipa je u šoku; kao dominantan član obitelji ona njegov odlazak doživljava kao osobni poraz. Nakon što se pribrala, njezini potezi postupno ispunjavaju Miroslava Devalda neizvjesnošću i strahom od budućnosti.


– Tebi je i dalje stalo do nje – rekla je nakon nekog vremena, na što je on, sjedeći na samom rubu fotelje, tiho uzvratio: - Samo mi je važno da i tamo sve funkcionira…
– Upravo tako govore oni koji još nisu razriješili sve dileme. Ja imam osjećaj da ćeš joj se ti pokušati vratiti, i to bi tek onda mogao biti kraj, tek onda.
– Kako to misliš? – upitao je.
– Postoje slučajevi kada čovjek mora dva puta otići da bi definitivno otišao. Jesi li spreman na to?

Srijeda, 11.11.2009.

13,00 sati, štand V.B.Z.-a (5. paviljon)
proglašenje pobjednika natječaja V.B.Z.-a za najbolji neobjavljeni roman 2009. godine (press konferencija)
sudjeluju: članovi žirija nagrade, predstavnici V.B.Z.-a

18,00 sati Predrag Matvejević "Kruh naš"
Druženje s autorom i potpisivanje knjiga


Četvrtak, 12. 11. 2009.

11,30 sati, paviljon 6, glavna pozornica
Stjepo Martinović, "Oči svete Lucije" (zbirka priča) i "Okovani snima" (roman) Predstavljanje novih knjiga u izdanju V.B.Z.-a i Hena Coma
Sudjeluju: Julijana Matanović, Nermina Husković, Zoran Simić i Stjepo Martinović

12,00 sati, štand V.B.Z.-a (5. paviljon)
predstavljanje autora/ice pobjedničkog romana natječaja V.B.Z.-a, cjelodnevni program
druženje autora/ice s čitateljima i predstavnicima medija (intervjui), potpisivanje knjiga

18,00 sati, štand V.B.Z.-a (5. paviljon)
Miljenko Jergović i Semezdin Mehmedinović "Transatlantic Mail"
Miljenko Jergović potpisuje knjige, druženje s autorom

19,30 sati, Kongresna dvorana ZV (program) i Zimski vrt (domjenak)
svečana dodjela nagrade V.B.Z.-a za najbolji neobjavljeni roman 2009. godine


Petak, 13. 11. 2009.

14,00 sati, štand V.B.Z.-a (5. paviljon)
Druženje sa stihom: Drago Glamuzina, Sead Begović, Davor Šalat i Ervin Jahić
Predstavljanje novih zbirki pjesama, druženje s autorima, potpisivanje knjiga


17,00 sati, štand V.B.Z.-a (5. paviljon)
"Posle fajronta, knjiga o Paji" (knjiga o Pavlu Vuisiću), autor Aleksandar Đuričić, Zoran Radmilović "Zalažem se za laž", priredila Ana Radmilović (kratke priče, pjesme, dnevnici, pisma i intervjui koje je čuveni glumac Radmilović pisao i davao tijekom svog života).
Jedan od najuspješnijih izdavačkih projekata V.B.Z.-a u Srbiji (od sada i na hrvatskom tržištu) 2009. godine – biografije dvije nezaboravne osobe ex yu glumačke scene date u dinamičnoj formi, preplitanjem biografskih podataka, zapisa iz osobne zaostavštine, te javnih i privatnih fotografija.
Predstavlja urednik Vladimir Arsenijević, uz goste…


18,00 sati, štand V.B.Z.-a (5. paviljon)
Bruno Šimleša "Škola života"
Premijera nove knjige autora koji objedinjuje praktičnost "Tajne" i dubinu Eckharta Tollea…
Druženje s autorom i potpisivanje knjiga


Subota, 14. 11. 2009.

13,00 sati, štand V.B.Z.-a (5. paviljon)
"Zvučni zid", urednici Arsen Oremović i Borivoj Radaković
predstavljanje jedinstvene zbirke priča, od fikcije do prisjećanja na velikane domaće i svjetske glazbene scene
pišu: Tomić, Baretić, Matanić, Sviličić, Mišak, Mlakić, Arsenijević, Giljanović, Savičević Ivančević, Prtenjača, Nuhanović…
predstavljanje knjige, druženje s autorima i urednicima, potpisivanje knjiga


17,00 sati, štand V.B.Z.-a (5. paviljon)
Anela Borčić "Garbin, zao vjetar"
Druženje s autoricom i potpisivanje knjiga


18,00 sati, štand V.B.Z.-a (5. paviljon)
Damir Hoyka "Xavia"
Druženje s autorom i potpisivanje knjiga

Umjesto pojedinačnih predstavljanja svojih autora i njihovih novih djela, MEANDAR će na ovogodišnjem Interliberu upriličiti jedno skupno predstavljanje, koje će se održati 12.studenog 2009. u 13h na glavnoj pozornici, paviljon 6.

Opširnije ovdje

Na štandu Naklade Ljevak, u paviljonu 5 :

svaki dan, od 12. do 15.11.
točno u podne
predstavljanje novih knjiga :

12.11. Ante Tomić : 'Čudo u Poskokovoj Dragi'

13.11. Miljenko Jergović : 'Volga, Volga'

14.11. Srećko Horvat : 'Ljubav za početnike'

15.11. Gordan Nuhanović : 'Vjerojatno zauvijek'

*****

13.11. centralna pozornica, paviljon 6, u 18 sati

predstavljanje knjige

Guy Walters : 'Lov na zločine'
kontroverzni bestseler o lovu na nacističke zločince

Sudjeluju : Guy Walters, Drago Hedl, Miljenko Jergović, Nenad Rizvanović

MOZAIK KNJIGA na Interliberu

Paviljon 6, prodajni štand 3D
Paviljon 5, prodajni štandovi 5c i 7c
Prodajni šator između paviljona 5 i 6 (humanitarna prodaja).

PROGRAM

Srijeda, 11.11.
10.30-13.30 Eko-radionice Mozaika knjiga za djecu u suradnji sa Zoološkim vrtom, Zagreb
14.00-16.00 Predstavljanje slikovnice Kako živi Antuntun za niže razrede osnovne škole
Govore: Tomislav Torjanac, ilustrator i Goran Dimić, glumac i pedagog
17.00-18.00 Predstavljanje slikovnice Kako živi Antuntun za niže razrede osnovne škole
Govore: Tomislav Torjanac, ilustrator i Goran Dimić, glumac i pedagog i Zoran Maljković, urednik

Četvrtak, 12.11.
10.00-11.15 Predstavljanje slikovnice Kako živi Antuntun za niže razrede osnovne škole
Govore: Tomislav Torjanac, ilustrator i Goran Dimić, glumac i pedagog 11.30-12.30 Radionica učenja Krasopis, Mozaik knjiga u suradnji s Hrvatskim školskim muzejom
12.45-14.00 Književni susret sa Sanjom Polak , knjiga ''Dnevnik Pauline P.''
14.00-15.30 Terarij – Eko-radionice Mozaika knjiga u suradnji sa Zoološkim vrtom Zagreb
15.45-17.00 Književni susret sa Sanjom Pilić za više razrede, knjiga ''Fora je biti faca, zar ne?''

Petak, 13.11.
10.00-11.15 Književni susret sa Sanjom Pilić za više razrede, knjiga ''Fora je biti faca, zar ne?''
11.30-12.30 Radionica učenja Krasopis
12.45-13.30 Radionice ilustracije Slovarica sa ilustratoricom Željkom Mezić
13.45-15.00 Književni susret sa Sanjom Polak za više razrede, knjiga ''Pobuna Pauline P.''
15.15-16.00 Radionice ilustracije Slovarica sa ilustratoricom Željkom Mezić
17.00-19.00 Druženje s Julijanom Matanović

Subota, 14.11.
12.00-15.00 Druženje s Mirom Gavranom

Nedjelja, 15.11.
11.00-11.00 Druženje s Pavlom Pavličićem i Goranom Tribusonom
12.00-15.00 Druženje s Mirom Gavranom

NAJNOVIJI ROMAN ANTE TOMIĆA
'Čudo u Poskokovoj Dragi'
izd. Naklada Ljevak

Sve što su čitatelji ikada poželjeli od humorističkog romana darovano im je u 'Čudu u Poskokovoj Dragi', novom humorističkom čudu iz majstorske radionice gospona Ante Tomića – maestralna priča, pitko pripovijedanje, živahni likovi, sjajni dijalozi, napete situacije te komični – i naravno – iznenadni obrati. U 'Čudu u Poskokovoj Dragi', dosad najkompleksnijem autorovom ostvarenju, umješno se izmjenjuju elementi vodvilja, stare holivudske komedije, trilera, romana ceste i komedije zabune, sve pažljivo izvagano i skuhano, da bismo dobili humoristički roman koji jednostavno vapi za čitanjem. Ante Tomić voli svoje likove, čak i kad se čini da im se pomalo ruga, ironija kojom presvlači naizgled grubi i primitvni mentalitet laka je poput najfinije svile. Svi romaneskni elementi ovog su se puta smjestili na odgovarajuće mjesto i vrijeme u slatko-gorkoj komediji koja će se pamtiti godinama. 'Čudo u Poskokovoj Dragi', roman zrele i iskusne spisateljske ruke, jedan je od rijetkih, danas možda i jedini hrvatski koji čitatelje kao od šale može nasmijati do suza.

Prolomi se grom i munja sablasno osvijetli nahereni putokaz na kojemu kisne jedan zlokobni gavran. Na putokazu piše Poskokova Draga. Ne zna se zašto i za koga u pustoši stoji taj natpis. Nitko zdrave pameti neće krenuti smjerom kojim upućuje strelica.
Čuli ste vjerojatno za Teda Bundyja, odvjetnika iz Burlingtona u Vermontu koji je ubijao studentice nalik njegovoj bivšoj djevojci, ili za Andreja Pićuškina Šahista, kojega su zaustavili malo prije nego što je uspio smaknuti šezdeset četiri osobe, po jednu za svako šahovsko polje, ili za Pedra Lopeza, takozvano “čudovište iz Anda”, ili za britanskog liječnika Harolda Freda Shipmana, za Alberta Fisha, Jacka Rasparača… E, pa zaboravite ta čudovišta. Svi serijski ubojice ne mogu se mjeriti s okrutnošću Poskoka, divlje obitelji koja nastanjuje jednu skrivenu krašku udolinu u Dalmatinskoj zagori. Rijetki koji su preživjeli susret s njima tek poslije mnogo nagovaranja i s golemom nelagodom, drhtava glasa, mucajući, kroz suze govore o tom stravičnom iskustvu, a u pola pripovijesti obično se popišaju u gaće.
Ipak, gdjekad i bezdušni monstrumi imaju potrebu za čistim čarapama ili žlicom pojesti nešto toplo. Neki od njih, neobično je to možda čuti, osjećaju i nešto nalik ljubavi i sa žaljenjem otkrivaju kako je u suvremenom svijetu praktično nemoguće živjeti bez žene. Ovo je priča kako su se luđaci iz zabiti morali suočiti s tom užasavajućom istinom.
Čitatelju, ovdje te zakon ne štiti.

Ante Tomić se, vidjeli ste ili već ranije pročitali, ne boji niti ironije niti autoironije. Zato je, uostalom, i napravio vizit-kartice na kojima je kao zanimanje stavio: “naš poznati pisac”. Što jeste smiješno, ali samo na kartici. I skoro tačno u stvarnosti. Ispravno bi bilo: “naš vrhunski i poznati pisac”.
EMIR IMAMOVIĆ PIRKE

I zaista, Tomić je ovim romanom učinio najnetrivijalniju moguću stvar: portretirajući, sa surovom “insajderskom” ljubavlju u kojoj ima tako mnogo dobrohotne podrugljivosti prema onom “odivše ljudskom”, jedan bez sumnje pritiskajuće Skučeni Svet čiji se kodeksi, rituali i verovanja nisu mnogo promenili još otkad su Napoleonovi vojnici harali Dalmacijom, pisac je uspeo da se superiorno poigra svojim junacima – ali ne da bi dokazao da je “bolji” od njih; naprotiv, ne bi li pokazao kako svi delimo iste strasti, dok je sve drugo tek oholost! – i da naizgled prpošno i bez muke, kao za kafanskim stolom, isprede priču “savremeniju” od mnogih Pompezno Urbanih Žvaka.
TEOFIL PANČIĆ

Tekst je nastao na tragu izložbe kruzera (pet objekata različitih dimenzija i iz različitih materijala) koju je autor Ivica Jakšić Puko održao u gradskoj Galeriji u Dubrovniku. „Te velike igračke svojom smješnošću kao da barem privremeno amortiziraju težinu značaja predmeta svojeg nadahnuća“ piše Anton Maračić. Međutim, Puko je fotoaparatom ušao u unutrašnjost svojih „igračaka“, fotomontažama im omogućio da posjete/zaklone sve naše veće otoke i na taj način pokaže svu veličinu otuđenja mega-pojava kojih svi mi postajemo žrtve.
Junaci njegove proze zamišljeni su putnici kruzera, putnici čiji je život isplaniran do zadnje minute, koji su ovisnici o modernom i trendovskom, koji ne vide ono što nije upitno za njihov položaj na brodu, na odmoru, u društvu uopće: naoružanje, nesreće, programiranost...

Ivica Jakšić Čokrić Puko rođen je 6. veljače 1955. u Bolu na Braču. Završio je srednju ugostiteljsku školu u Bolu 1972, pohađao Turistički fakultet, a onda kratko vrijeme studirao na Likovnoj akademiji u Beču. Završio je tri godine studija na Institutu za teološku kulturu laika u Zagrebu. Sudionik je Domovinskog rata.
Od 1975. organizira bolske karnevale. Izlaže samostalno i skupno od 1985., izvodi umjetničke akcije, uz ostalo i čuveno Premještanje plaže Zlatni rat izvan dometa birokratskih struktura, 2003.
Objavio je knjige poezije i proze: Čovik, Put od križa, Gujin rode, Zlatni kalendar, Škuoj, Ježeva kućica za Hrvate, Paloc (kuća u kući) stazama revolucije, Samer tajm, (K)urbi et orbi (na 4 jezika)... Osnivač je i lider Multimedijalne putujuće artističke skupine za mentalnu higijenu fizikalnu terapiju i brzu prehranu ŠUŠUR Bol.
Autor je i redatelj predstava: Gujin rode, Svi smo mi judi, Apokalipsa, Već ni Božić ča je nikad bi, Cimer fraj, Paloc (kuća u kući) stazama revolucije, Ježeva kućica za Hrvate, Crvenkapica i 7 kozlića - Posljednji brački partizan, Poslanica... Predstavlja se kao antifašistički umjetnik, borac protiv turizma, demokracije i Coca cole...

Briljantna spisateljica koja je već stekla svjetsku slavu, Anne Enright, sasvim se sigurno pretvara u jedan od najdistinktivnijih suvremenih irskih književnih glasova. U 'Obiteljskom okupljanju' oslikat će dirljiv i sjetan portret velike irske obitelji koju uporno progone zloslutni duhovi prošlosti. Devetero preživjele djece klana Hegarty okupilo se u Dublinu na bdjenju u čast svoga brata Liama, svojevrsne obiteljske crne ovce, koji se utopio. Njegova sestra Veronica bdjela je nad tijelom čuvajući i poneku mračnu tajnu koju je s njim dijelila. Ono što se dogodilo jedne zime u bakinoj kući, znalo je naime samo njih dvoje.

Enright će s jednakim intenzitetom krenuti u istraživanje smrti, umiranja, seksa, srama, tajnovitosti, nepouzdanog sjećanja, mentalnih bolesti, te – oduvijek i zauvijek u sjenkama – Engleske.
'Obiteljsko okupljanje' doista je jedinstveno među irskim romanima. Priča o obitelji Hegarty sumorna je i teška, no preplavljuju je nježnost i elokventna misao koje će na samom kraju i pomoći cijeloj obitelji (ili bar Veronici, koja priču pripovijeda) da preživi. Kroz Veronicine oči i vještu maštu Anne Enright, sve naoko sitne životne prekretnice – beznačajna svađa, bezobziran ispad, posvjedočeni događaj – spajaju se u potresnoj viziji puta na koji svi krećemo kako bismo postali osobe koje jesmo.
Prijevod potpisuje Tina Antonini, a ilustraciju na naslovnici Nenad Martić.

Umjetnik se maštom može oteti jednodimenzionalnoj stvarnosti kojom smo predodređeni, i približiti nas životu kakav je zapravo / Rat je ugradbeni element u svakoj od civilizacija, i dok se toga ne riješimo, o tome se mora pisati, kako bi ljudi iz prve ruke bili upoznati s njegovom pogubnošću / Žalosno je što se i kod nas želi nametnuti neistina da smo svi jednako odgovorni za rat na prostoru bivše Jugoslavije. Pomodna teorija o ravnoteži krivnje za rat u suprotnosti je sa svime što sam doživio, apsurdna je i zlonamjerna / Poezija je danas pomalo izvan vremena i prostora, a pjesnik je stranac u ovakvu svijetu

Prethodne rečenice izrekao je Tomica Bajsić u razgovoru za 'Vijenac' .
Pitanja je postavljao novi glavni urednik Matičinog dvotjednika Luka Šeput.

Intervju čitajte na ovome linku

Knjiga o hrvatskom gay nogometašu u izdanju Queer Zagreba od srijede 11.11. u prodaji - na hrvatskom jeziku


„Samo na jednu noć“ Nicolasa Bendinia - konačno na hrvatskom!

Knjiga koja je podigla dosta prašine i prije nego se prevela na hrvatski jezik. Zašto? U romanu se radi o jednom poznatom hrvatskom gay nogometašu koji se zaljubi u pariškog gimnazijalca. Primamljivo zar ne?

O knjizi:
Poznati hrvatski profesionalni nogometaš Goran Klasić glavni je lik u romanu u kojem se zaljubi u pariškog gimnazijalca.
Roman započinje opisom prvog susreta budućih ljubavnika. Upravo je trajao pljusak zbog kojeg se Mathieu Varenne, mladi pariški gimnazijalac, sklonio pod strehom zgrade nedaleko od osnovne škole, blizu svoje gimnazije. Nepoznata žena s djetetom koja se isto tako skrila od pljuska. Ona ga zamoli da pričuva dijete dok otac ne dođe po njega. Ubrzo dolazi jaguar. Muškarac u ranim tridesetim izlazi iz automobila. To je Goran Klasić, hrvatski centarfor iz pariškog Paris Saint Germaina (PSG). Mathieuov budući ljubavnik.

O autoru:
“Samo za jednu noć” prvi je roman Nicolasa Bendinija i nije teško zaključiti da piše o miljeu i situacijama koje očito dobro poznaje. Autor je rođen u Francuskoj, a od svoje druge godine živi u okolici Milana.

O izdavaču:
U Hrvatskoj knjigu „Samo za jednu noć“ izdaje udruga Domino, koja je inače organizator festivala Queer Zagreb. Ovo je već osmi naslov koji udruga Domino objavljuje, a neke od ranijih zapaženih knjiga su: 'Usmena povijest homoseksualnosti u Hrvatskoj', 'Queer bajke', 'Poqueerene priče', 'Staklenac', 'Destruktivna kritika i druge pederske priče'...

Ne znam jeste li znali, ali odnedavno, oni koji propuste HTV-ovu emisiju 'Pola ure kulture', top-listu najprodavanijih beletrističkih i publicističkih naslova u emisiji objavljenu, mogu pronaći i na HRT-ovom webu, klikanjem po ovome linku

'Mliječni put', roman Nicka Suttona, prvi je veganski roman na svijetu o kojemu njegov urednik Veselin Gatalo, između ostaloga veli sljedeće :

Ovo nije roman koji će dopustiti vašem životu da ostane nepromijenjen. Promijenit će vaše prehrambene navike, učiniti da započnete sumnjati u vesele šarene krave na zelenim pašnjacima i vesela mala bića koja, sretna i zdrava, piju mlijeko po cijeli dan, jedu sireve i mliječnu čokoladu i od toga postaju velika i zdrava.
Ispijanje mlijeka je nevina stvar, zar ne? Greška. Nije baš tako nevina. Naprotiv, to je kao kad klaun ubija.

Opširnije na ovome linku

U romanu 'Sedam strahova' Selvedina Avdića pripovjedač će se nakon devet mjeseci otupjelosti i depresije zbog ženinog odlaska konačno osmjeliti da ponovno kroči u svijet, ali samo da bi se suočio sa strahom od samoće i potvrdio da poslije svega više ništa ne može biti isto. U njegovom samačkom stanu pojavljuje se Mirna, kći gotovo zaboravljenog prijatelja Alekse, ratna emigrantica, koja mu donosi dnevnik svoga u ratu nestalog oca, pronađen u biblioteci – u Švedskoj. Aleksin dnevnik govori o onome o čemu svi šute, o njegovu susretu s duhom rudnika perkmanom, o gradu pod opsadom, o demonskoj braći Pegaz koja su poletjela na krilima rata, profita i saprofita, o stvarima toliko opasnim i toliko dragocjenim da o njima najviše, valjda, mrtvi znaju.
Potraga za Aleksom odvija se u bulgakovljevskom svijetu u kojem su se uređenost i racionalnost povukle pred navalama podzemnih svjetova kroz širom otvorena vrata, u kojemu pukotine dnevno nastaju i ljudi nestaju, gdje Haron vozi taksi, a mrtvi konji lete u nebesa, rekli bi Pankrti, u doba kad se demonsko širi poput virusa, a oslonca nema ni u čemu, pa čak ni u ljubavi. Svega toga je naš junak svjedok, štoviše sudionik, i valja mu sačuvati glavu i ostati uspravnim u iskrivljenom svijetu, naći oslonac i riješiti enigmu Aleksina nestanka, sačuvati dušu i vratiti ljubav…

Selvedin Avdić piše tako da se pročitanih ulomaka čitatelj nikako ne može riješiti, a kada knjigu pročita do kraja, vjerojatno na eks, nepogrešivo osjeti da je njome inficiran. Ovo je knjiga od koje nema zaštite.

11.11.09. u podne, 12h
riječka knjižara 'Ribook'

predstavljanje knjige "Roppongi - rekvijem za oca"
prvi prijevod na hrvatski jezik austrijskog pisca Josepha Winklera /dobitnika prestižne nagrade Buchner/
u izdanju izdavačke kuće Leykam International i prijevodu Snježane Rodek

Predstavljanje moderira Boris Perić a uz pisca prisustvovat će i predstavnik nakladničke kuće Juergen Ehgartner

Cijeli susret pratit će simultani prevoditelj

******

12.11.09. u 19 sati
riječka knjižara 'Ribook'

Na pjesničkoj večeri riječki pjesnik Sanjin Sorel ugostit će Lenu Stefanović i Draganu Kršenković-Brković, pjesnikinje iz Crne Gore

Izdavačka kuća Novela media objavila je trilogiju Agote Kristof – 'Velika bilježnica', 'Dokaz', 'Treća laž'.

Trilogija Agote Kristof drska je i zadivljujuća pripovijest o Clausu i Lucasu, blizancima zatočenima u vlastitoj zrcalnoj povezanosti, ali i rastrgnutima suprotnim silama povijesti i vremena. Oni postaju alegorijski prikaz razdvojene "braće" diljem Europe nakon Drugog svjetskog rata. Postmoderna saga Agote Kristof počinje 'Velikom bilježnicom' u kojoj su blizanci još uvijek djeca izgubljena u svijetu bajkovite okrutnosti, djeca koja se svim raspoloživim sredstvima bore kako bi preživjela u zemlji između Okupatora i Osloboditelja. U 'Dokazu' Lucas pokušava dokazati svoj identitet i postojanje nestaloga brata. Završni dio trilogije, 'Treća laž', kompleksan je i mučan portret o uzvišenosti i izopačenosti ljudskog srca, koji se čita i kao parabola o Istočnoj i Zapadnoj Europi ispričana kroz priču o propitivanju identiteta.

Prvi put u Hrvatskoj imamo priliku čitati dosad neobjavljenu trilogiju jedne od najkontroverznijih i najosebujnijih autorica suvremene europske književnosti – Agote Kristof. Novela media je objavljuje na 20. obljetnicu pada Berlinskoga zida, tog simbola 45-godišnje podijeljenosti Europe čije su posljedice utjecale na generacije ljudi, a koje osjećamo i mi danas. Trilogija Agote Kristof svjedoči o tom vremenu – o cijeloj jednoj povijesti krvave Europe, od Drugog svjetskog rata, preko zatvaranja granica i Hladnog rata, do pada Željezne zavjese i onoga što je uslijedilo nakon toga, ali prikazujući je kroz presjek jedne intime, jedne boli i izgubljenosti čovjeka, pojedinca koji je tu povijest upio i nosio u sebi.

Ako želite
pogledati
i poslušati
video snimke
na kojima
NICK CAVE
čita ulomke
iz svog romana
'Smrt Bunnya Munroa'
kliknite
na ovaj link

10. studeni, 19:30 , Gradska knjižnica Pazin

U okviru programa Mjesec knjige u Gradskoj knjižnici Pazin promovirat će se roman o Domovinskom ratu "Blockbuster" autora Zorana Žmirića.

Autorova ovjera rata okrutno je točna u svojoj priči, žestoka u tempu, a ideološki posve politički nekorektna. Žmirićevi junaci nose brutalnost i žestinu u kostima, nisu zadani nego ih oblikuju okolnosti i prokazuju sve pa i posve nevine ideje o ratovima koje ljudi vode uime obrane domovine.

Knjigu će, uz autora, predstaviti Davor Šišović i Velid Đekić.

Osim dnevnika (kojega će po autorovu povratku iz Zemlje izlazećeg sunca objaviti zagrebački VBZ), Rade Jarak tijekom svoga boravka u Japanu piše i roman, ulomak iz kojega možete pročitati na ovome linku .

Ove godine Jarak je objavio 3 knjige, a kako se čini, iduća bi godina za njega mogla biti još plodnija...

Uznemirujući i fascinantni „Mother Funker“ je hipnotički roman, s mokrom, ljepljivom atmosferom, koji nas svo vrijeme vodi granicama izneđu sna i košmara. Čitav jedan svijet straha, poezije i ponekad smijeha. Još jednom Velibor Čolić pokazuje da je pravi i važan autor.
Eric Meary, „CHRONIC’ART“, Paris

Četiri godišnja doba u paklu. Pisac „Bosanaca“ nas vodi u svijet bez izlaza. Magija njegovoga stila i njegov crni humor čine ostalo. Ovaj roman divljega ritma se naprosto zabija u nas, kao nož u leđa noći.
Claire Julliard, „LE NOUVEL OBSERVATEUR“, Paris

U košmarnoj Europi, oboljeloj od povijesti i svih svojih ratova, plaćeni ubojica Hubert Selbie ubija sve redom. Prvo afganistandski veteran i ruski mafijaš, onda ludi General u bosanskim brdima, zatim nacistički suradnik u Francuskoj i na kraju liječnik esesovac u Beču. Usprkos ljubavnoj priči, i sveprisutnom jazzu, ponekad baroknoj atmosferi, u ovoj knjizi otkrivamo sve elemente koji čine Čolićev uspjeh – oštro pero, briga za detalj i jednostavan jezik. Ovaj Mother Funker nam navješćuje kraj jedne epohe.
Vaulerin Arnaud, „LIBÉRATION“, Paris

„Mother Funker“ ide dalje od ciničnog pogleda na ljudsku geografiju u raspadanju, to je prije svega poetska vizija. Nevjerojatan zapis jednoga osjećaja stvarnosti, zastrašujuće spuštanje u nesnosnu lakoću svijeta, dirljivi portreti ljudi šibanih hladnim vjetrovima na koje čitavo jedno
stoljeće nije nikada obratilo pažnju. Cijeli naš današnji svijet u kojemu ljudi još uvijek traže objašnjenja za svoje promašene živote. Ovaj odlični Čolićev roman je neutješni ljubavni akt s današnjom Europom.
Cédric Fabre „L’HUMANITÉ“, Paris

Na ovome linku u prilici ste pogledati video-intervju s Aleksandrom Hemonom, bosansko-američkim piscem čiji je izvrstan roman 'Projekat Lazarus' nedavno objavljen u izdanju V.B.Z-a.

Rita Monaldi, Francesco Sorti - 'Veritas'
roman

Veljača je 1711. U Europi rat za španjolsko naslijeđe traje već godinama i velika su kraljevstva potpuno financijski iscrpljena. Kralj Sunce mora angažirati svoga najboljeg špijuna, kastrata i opata Atta Melanija, koji, iako slijep i u poodmaklim godinama, jedini može ostvariti njegove ciljeve. Atto Melani na prijevaru šalje svoga patuljastoga pomoćnika iz Rima u bogati Beč, gdje će raditi kao ovlašteni kraljevski dimnjačar.
Njih dvojica ubrzo će se naći u neizvjesnoj misiji gdje mladoga naprednoga kralja i cara Josipa Prvog pokušavaju obavijestiti o urotnicima koji mu rade o glavi. Istovremeno u Beč nenajavljeno dolazi i turski aga. Gradom ubrzo zaredaju tajanstvena i bizarna umorstva, a Attov se pomoćnik sa skupinom studenata nađe usred najčudesnijih zgoda, koje uključuju i tajanstveni leteći brod.
'Veritas', treći roman iz serije o Attu Melaniju, bez sumnje potvrđuje da su Rita Monaldi i Francesco Sorti najintrigantniji i najbolji spisateljski dvojac današnjice.

********

Claire Messud - 'Careva djeca'
roman

Radnja romana 'Careva djeca' odvija se u New Yorku 2001., u mjesecima prije i nakon terorističkih napada 11. rujna. U gradu mondenih klubova, popularnih restorana i minijaturnih stanova s kojih puca glamurozan pogled, troje tridesetogodišnjaka, prijatelja s prestižnog sveučilišta, pokušava ostvariti svoje životne ciljeve zadane visokim ambicijama. Danielle je televizijska producentica koja se umjesto revolucijom bavi liposukcijom, Julius je književni kritičar koji radi kao tajnik, a Marina je bivša manekenka i kći cijenjenog i naizgled beskompromisnog publicista Murraya Thwaitea koja pokušava dovršiti knjigu eseja o dječjoj modi. Međutim, naposljetku se moraju suočiti sa surovom stvarnošću i vlastitim iluzijama.
Višestruko nagrađivana američka spisateljica Claire Messud u duhovitom i inteligentnom romanu o sazrijevanju vodi čitatelja s lakoćom kroz labirint odnosa i moralno dvojbenih motiva svojih junaka, ironično propitujući bajku o američkom snu. Roman 'Careva djeca' nominiran je za prestižnu nagradu Man Booker, a Ron Howard prema njemu priprema i hollywoodski film.

********

Dubravko Detoni - 'Atlas života'
dnevnik

Dnevnički zapisi 'Atlas života' kompozitora i pjesnika Dubravka Detonija pripadaju među najimpresivnija štiva koja su se pojavila u posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj. Maestralno napisan, s mnogo referenci - glazbenih, filozofskih, literarnih i kulturoloških u najširem smislu riječi - ovaj se rukopis čita bez zastajkivanja. Jednako kao i svojom glazbom, Detoni svojim pisanjem potpuno zaokuplja čitateljevu pozornost, duboko ga i bez ostatka uvlačeći u svoj svijet. 'Atlas života' jedan je od onih rijetkih rukopisa koji nastaju cijeloga života i koji se u svojoj punini i dubini rastvara tek kada se sve bilježnice nađu na jednome mjestu, kada usisavaju snagom svojih rečenica, metafora, poredbi, jednako stilom kao i sadržajem.
'Atlas života' bez dvojbi ide u red onih književnih djela koja se čitaju i od korica do korica i nasumce, onih koje su pisali velikani svjetske književnosti kao što su Witold Gombrowicz i Imre Kertész.

"Ono što me tereti – jedino su i samo moji članci po novinama. Nema ničega drugog što bi mi se moglo predbaciti. Utoliko je moj račun vrlo jednostavan i jasan. Nikoga nisam prijavio, nisam sudjelovao ni na kakvim sastancima…", tako se na suđenju branio 88-godišnji Knut Hamsun. Norveški nobelovac nije pobijao svoju simpatiju prema fašistima, ali je pokušao objasniti da je bio sam i star, gluh i potpuno izoliran – bez dubljeg poznavanja suštine stvari.
Zbog svojih je uvjerenja postao usamljenik koji je izgubio sve: imovinu, ženu, prijatelje, poštovatelje, pa i sluh i vid, a ova ispovjedna proza predstavlja njegovu posljednju riječ. 'Po zaraslim stazama' je djelo dnevničko-fragmentarnog karaktera, zastalo na pola puta između dokumenta i beletristike; osjeća se u njemu i podrhtavanje Hamsunove ruke i iskrivljen rukopis, ali i mnoge kvalitete bivšeg, prijeratnog i svima dražeg Hamsuna. Po izlasku, knjiga mu je donijela velika priznanja od kritike, rasprodana izdanja od publike i potvrdu onoga što je i danas svima jasno: Hamsun je bio jako, jako dobar pisac, ali i jako, jako loš političar…

"Kičma" je naziv ovotjednog Književnog petka na kojem će biti predstavljena istoimena zbirka priča Dorte Jagić, suvremene hrtvatske autorice, koja u svom literarnom opusu broji nekoliko zbirki pjesama, a za prvu, "Plahta preko glave", osvojila je 1999. godine nagradu na Goranovom proljeću za mlade pjesnike, dok je za svoju kratku prozu dobila drugu odnosno treću nagradu na natječajima koje su organizirali Vijenac i Večernji list.
"Kičma" je njena prva zbirka priča, a objavila je nakladnička kuća Aora. Riječ je o umnogome neobičnoj zbirci, natopljenoj poezijom, u kojoj se tekstovi mogu podijeliti na dvije jasne skupine. U prvoj je proza klasične fabule, s jasnim početkom i krajem, dok se u drugoj nalaze tekstovi u kojim se ponajviše oslikava atmosfera ili stanje, ne nužno s jasnim odrednicama vremena, mjesta i radnje.

Pod vodstvom Borisa Perića, o knjizi će, osim autorice, govoriti i Darija Žilić, a spomenuta će se tribina održati 6. studenog u svom uobičajenom terminu u 20 sati u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat.

Novinar i kritičar Gordan Duhaček nedavno je objavio svoju prvu knjigu 'Destruktivna kritika i druge pederske priče' koja je ujedno i povod razgovoru kojega je s autorom za portal kulturpunkt.hr vodila Darija Žilić.

Čitajte na ovome linku

Novi broj časopisa 'Polja' između ostaloga sadrži i opširan temat 'Teorija autobiografije' koji je priredila Andrea Zlatar Violić.

Cjelokupan sadržaj časopisa dostupan je na ovome linku a tekst Andree Zlatar Violić 'Autobiografija: teorijski izazovi' čitajte ovdje