knjiški moljac (by Božidar Alajbegović)

22.10.2014., srijeda

PROMOCIJA: Zoran Pilić - 'Nema slonova u Meksiku' (Fraktura, 2014.)




U zagrebačkoj Knjižnici Bogdana Ogrizović
u četvrtak 23.10.2014.
s početkom u 19:30


održat će se promocija
odlične zbirke priča
Zorana Pilića
'Nema slonova u Meksiku'
(Fraktura, 2014.)



Sudjeluju:

Zoran Pilić
Katarina Brajdić,
književna kritičarka
Roman Simić Bodrožić, urednik









- 22:06 - Komentari (0) - Ispiši - #

Nebulozna reklama Erste banke




Ne znam za vas, ali mene užasno iritira ona nebulozna radijska reklama Erste banke.

(Dobro, istina, ja sam i inače previše senzibilna dušica, ali što je previše je previše!).

Erste banka u toj reklami poziva umirovljenike da skinu na svoje smartphone aplikaciju 'Redomat' koja će ih obaviještavati koliko još ima ljudi u redu ispred njih na šalteru, tako da umjesto da stoje u redovima u banci, umirovljenici lijepo odu popiti kavicu i kad se smanji broj ljudi ispred njih - a što će im banka javiti porukom na njihov smartphone - nek se vrate u banku i bez puno čekanja obave što su trebali, na šalteru.

Ne znam jel' se radi o gluposti ili čak ciničnoj provokaciji - pa zar pametnjacima iz Erste banke zaista treba objašnjavati da velika većina naših umirovljenika gotovo pa nema čak ni za kruh, pa ni za kavicu u kafiću, a kamoli za smartphone!!!

Ta reklama se na Radio Rijeci vrti barem jedanput u svakome satu tokom dana i sve što želim Erste banci je DA DNEVNO IZGUBE BAR onoliko klijenata umirovljeničke populacije koliko se puta ta reklama odvrti na samoj jednoj radijskoj stanici...







- 06:20 - Komentari (0) - Ispiši - #

21.10.2014., utorak

NOVO od LITTERISA




- Boris Maruna - 'Tvrd pjevač' (poezija)

- Julie Otsuka - Buddha u potkrovlju (roman)


Klikom na naslov knjige otvaraju se stranice s informacijama o knjizi i autoru...






- 17:52 - Komentari (0) - Ispiši - #

INTERVJU: Zoran Žmirić




Jako zanimljiv razgovor
u kojem na pitanja
Milana Zagorca
odgovara
Zoran Žmirić
te se osim što govori o
svome novome romanu
'Snoputnik',

dotiče i brojnih
drugih tema.

Razgovor obavezno čitajte ovdje











- 11:17 - Komentari (0) - Ispiši - #

Knjiga izabranih priča Nevena Ušumovića 'U stočnom vagonu' (Književna radionica Rašić, 2014.)

Iz tiska je izašao izbor priča Nevena Ušumovića, u "beogradsko-zrenjanisnkoj koprodukciji".

Knjiga je naslovljena 'U stočnom vagonu' - više o njoj u nastavku :




Književna radionica Rašić upravo je objavila zbirku priča Nevena Ušumovića pod naslovom „U stočnom vagonu“. U skladu s dosadašnjom praksom, elektroničko izdanje knjige prethodilo je papirnatom, koje će uskoro biti dostupno u knjižari Beopolis, na predstojećem Sajmu knjiga u Beogradu i za naručivanje preko internet stranica KrR





Priče Nevena Ušumovića stvaraju svoje međuprostore između sadašnjosti i prošlosti, vanjskog i unutarnjeg, između različitih nacionalnih književnih okvira, normiranih jezika, između realističnog pripovijedanja i postmodernih intertekstualnih igri, etički angažirane književnosti i u sebe zatvorenog književnog svijeta. To su hrvatske novele izrasle (i) iz mađarske (ali i hrvatske, srpske i ine) književne tradicije, koje govore o nepodijeljivoj povijesti, postavljaju na scenu vlastito tuđinstvo: svijet koji je i naš, za koji znamo ali koji je istovremeno i nepoznat, kao prošlost, kao snovi, kao skrivene želje, piše o Ušumovićevoj knjizi István Ladányi.


Neven Ušumović rođen je 1972. godine u Zagrebu. Odrastao je u Subotici. Živi na relaciji Kopar-Umag. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je filozofiju, komparativnu književnost i hungarologiju, studirao turkologiju. Diplomirao je knjižničarstvo, uz rad u Knjižnicama Grada Zagreba. Ravnatelj je Gradske knjižnice Umag. Objavio je zbirke priča 7 mladih (1997), Makovo zrno (2009), Rajske ptice (2012) i roman Ekskurzija (2001). S mađarskog jezika prevodio je Bélu Hamvasa, Ádáma Bodora, Pétera Esterházyja i Ferenca Molnára. Zajedno sa Stjepanom Lukačem i Jolán Mann pripredio je antologiju suvremene mađarske kratke priče Zastrašivanje strašila (2001) Uvršten je u američku antologiju Best European Fiction (2010), koju je uredio Aleksandar Hemon. Osim na engleski, prevođen je na njemački, španjolski, mađarski i slovenski jezik.




Izvor: E-novine.com




- 08:41 - Komentari (0) - Ispiši - #

Ernest Fišer dobitnik nagrade 'Fran Galović' za 2014.




Na konferenciji za novinare održanoj prvog dana 21. “Galovićeve jeseni”, 17. listopada 2014., Povjerenstvo za dodjelu Nagrade “Fran Galović” za knjigu zavičajne tematike objavilo je da nagradu ove godine dobiva Ernest Fišer za zbirku kajkavskih pjesama “Macbeth na fajruntu” (Zagreb, Matica hrvatska, 2013.).

Obrazloženje nagrade te razgovor s dobitnikom bit će upriličeni na završnoj večeri festivala, u subotu 25. listopada 2014. u 19 h u Domu mladih u Koprivnici.

Povjerenstvo za dodjelu nagrade djeluje u sastavu: dr. sc. Željka Lovrenčić, dr. sc. Mario Kolar, Enerika Bijač, prof.





Inače, uz to što je dobar pisac, Ernest Fišer je i glavni urednik Matičinog časopisa 'Kolo'

Manifestacija 'Galovićeve jeseni' u Koprivnici traje sve do 25.10.2014., program događanja pronaći ćete ovdje







- 06:51 - Komentari (0) - Ispiši - #

20.10.2014., ponedjeljak

Moja kritika knjige priča Ivana Vidića u 'Vijencu'






Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10 kuna)
a u njemu,
između ostaloga,
možete čitati

i moju kritiku
zbirke priča
Ivana Vidića
'Južna država'






Novi 'Vijenac' još donosi :


- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Martine Prokl Predragović o 35. zagrebačkim književnim razgovorima
- razgovor s Mihailom Šiškinom
- tekst Krešimira Bagića o knjigama : Dunja Detoni-Dujmić 'Bili smo istok i zapad' i Sanja Pilić 'Sitnice'
- tekst Strahimira Primorca o romanu 'Potres' Nede Mirande Blažević Kreitzman
- tekst Davora Šalata o knjizi 'Bikova koža' Salvadora Espriua
- temat : Damir Barbarić: Riječ u prilog romantici

te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, plesu, glazbi, filmu, kazalištu itd.





- 06:39 - Komentari (0) - Ispiši - #

19.10.2014., nedjelja

Svi na portalnovosti.com !



Najkvalitetniji domaći tjednik - Novosti - za koji pišu brojni Feralovci i njima pridruženi, ništa manje kvalitetni, mnogi drugi novinari unaprijedio je i poboljšao svoju internetsku platformu.

Odnosno, rijačima glavnog urednika Ivice Đikića :

Poštovane čitateljice i čitatelji, pred vama je nastavak Novosti drugim sredstvima: portalnovosti.com.
Dosadašnji web-sajt (novossti.com), na kojem smo jednom tjedno objavljivali besplatnu elektronsku verziju štampanog izdanja tjednika Novosti, razvili smo u opći informativni portal koji će, kao i naš tjednik, biti naročito senzibiliziran za događaje, pojave i procese koji se tiču srpske manjinske zajednice, ali i manjinske tematike u najširem smislu. Jedan dio sadržaja ovog portala bazirat će se na sukcesivnom objavljivanju tekstova iz tiskanog izdanja Novosti, a drugi dio bit će dnevna produkcija relevantnih vijesti i osvrta. Nije nam namjera da se utrkujemo i nadmećemo u tzv. klikabilnosti naslova i u trivijalizaciji kao sredstvu postizanja veće posjećenosti. Objavljivat ćemo vijesti i članke za koje vjerujemo da su važni za demokratsku funkcionalnost naših čitatelja, odnosno za njihovo aktivno sudjelovanje u odlučivanju o pitanjima koja u velikoj mjeri kreiraju kvalitetu njihova života. Pritom ćemo biti utemeljeno kritični i sumnjičavi prema moćnima, dok će slabi i obespravljeni u ovom portalu, kao i u tjedniku Novosti, uvijek imati racionalnog i profesionalno odgovornog saveznika i zagovornika.

Dobrodošli na portalnovosti.com




- 06:14 - Komentari (0) - Ispiši - #

16.10.2014., četvrtak

Uspomena na predivnu večer...




Želite li
osjetiti
malo atmosfere
s jučerašnje
promocije romana
'Major Tom'
Karmele Špoljarić
(izd. Hena com)


klikajte ovdje




Jedna sa svim sudionicima:


s desna na lijevo : Jagna Pogačnik, Karmela Špoljarić, Nermina Husković, Vesna Tominac Matačić i moja malenkost




- 13:33 - Komentari (1) - Ispiši - #

14.10.2014., utorak

PODSJETNIK : PROMOCIJA romana 'Major Tom' Karmele Špoljarić




Sutra, 15.10.2014. s početkom u 19 sati
u Cafeu U dvorištu
, Žerjavićeva 7/2, ZG

održat će se promocija
romana Karmele Špoljarić
'Major Tom'
(izd. Hena com)



Sudjeluju:

- Karmela Špoljarić, autorica
- Jagna Pogačnik, književna kritičarka
- Nermina Husković, glavna urednica
- Božidar Alajbegović, urednik


Ulomke iz romana čitat će glumica Vesna Tominac Matačić


Svi ste pozvani!









- 09:41 - Komentari (0) - Ispiši - #

13.10.2014., ponedjeljak

Novi dokazi inertnosti vodstava udruženja pisaca




O inertnosti i nebrizi vodstva HDP-a za dobrobit svoga članstva već sam više puta pisao, a oni su prošloga tjedna dodatno potvrdili da je takvo moje mišljenje opravdano :

Naime, HDP je nedavno utemeljio novu književnu nagradu 'Janko Polić Kamov'.

Poziv za prijavu na taj natječaj na svoje web stranice su stavili 09.10.2014. a rok za prijavu na natječaj istječe 10.10.2014.

Treba li tome uopće ikakav komentar?

Naravno, oni će se pravdati kako su mailom poslali obavijest o nagradi na puno adresa, ali navedeni je slučaj nova potvrda da HDP svoje web stranice smatra nužnim zlom.
No, drukčije nije ni s DHK-om.

Eto, da potkrijepim to moje razmišljanje :

prije tjedan-dva objavljeni su rezultati natječaja Ministarstva kulture za financiranje neprofitnih medija, a koji su dodatni primjer nedovoljne brige strukovnih udruženja pisaca i književnika za dobrobit svoga članstva. Naime, oba hrvatska udruženja pisaca imaju svoje web stranice. Međutim, te stranice oni doživljavaju kao nužno zlo (što je očito već i iz nebrige za njihov dizajn, jer su stranice obaju društava neatraktivne i nepregledne, te sadržajno vrlo siromašne) i ne vide ih kao platformu za dodatnu promociju rada svojih članova, niti u njima prepoznavaju potencijal i mogućnost da ih pretvore u medij na kojem bi pisci mogli pisati i zarađivati dodatni honorar.

Na temelju čega tako zaključujem?

Na temelju toga što niti DHK niti HDP nisu iskoristili natječaj Ministarstva kulture za financiranje neprofitnih medija da na njemu za svoje članstvo osvoje od 70.000 kuna do 250.000 kuna koliko najbolje ocjenjenim neprofitnim medijima Ministarstvo godišnje dodjeljuje za njihov rad.

Inertna i nezainteresirana za dobrobit svoga članstva, vodstva HDP-a i DHK-a nisu se niti prijavila na taj natječaj, iako kao neprofitna udruženja građana zadovoljavaju uvjete natječaja, a s obzirom na članstvo koje okupljaju, na natječaju bi vrlo vjerojatno prošli.

Nažalost, vodstvima tih društava ni na pamet ne pada web stranice svojih udruženja pretvoriti u kvalitetan internetski medij na kojem bi njihovi članovi (pisci i književnici) objavljivali svoje novonapisane tekstove i za to bili plaćeni iz sredstava dobijenih ovim natječajem.





- 09:14 - Komentari (1) - Ispiši - #

INTERVJU: Damir Avdić




U intervjuu za tportal.hr poznati muzičar Damir Avdić govori o svojoj četvrtoj knjizi, romanu 'Ne želim da pobijedim.' koji je objavio Algoritam, ali i svojoj muzičkoj karijeri, sukobu generacija i o tome razmišljali li o povratku u Bosnu i Hercegovinu...

Intervju čitajte ovdje



- 06:43 - Komentari (0) - Ispiši - #

12.10.2014., nedjelja

Novi roman Damira Karakaša 'Blue moon' + INTERVJU

Damir Karakaš
'Blue moon'

roman
Sandorf
128 str. , tvrdi uvez
cijena: 135,00 kn

Riječ izdavača


Karakašev roman "Blue Moon" prati jednog fanatičnog rockabillyja, propalog zagrebačkog studenta iz provincije na koncu osamdesetih. Mladića koji se jako brine o svojoj kokotici ipak će stići i druge brige, odjeci njegove egzistencijalne izgubljenosti, u doba pred rat čiji se dolazak čuje na ulici i u obiteljskim razgovorima. Sudar mladalačke subkulture i traumatičnog obiteljskog naslijeđa u to doba naročito odjekuje. Gradski milje, kao azil junakove subkulturne slobode, s vremenom biva koloniziran "obaveznim" općim diskursima, a roman, atmosferski spajajući intimno i društveno, postaje svojevrsna, uvjerljiva i autentična, slika predratne tjeskobe.

Roman "Blue Moon" uvjerljiv je i literarno slojevit oproštaj s jednom mladošću i jednim vremenom u kojem se puno toga sudaralo, iz kojeg je bilo teško zamisliti budućnost.




Razgovor u kojem Damir Karakaš govori o svom novome romanu pročitajte ovdje



- 10:04 - Komentari (0) - Ispiši - #

11.10.2014., subota

Užitak u tekstu...




Znate onaj tako rijedak, kontradiktoran osjećaj - čitate odličnu knjigu koja vas naprosto vuče da je gutate dalje (u ovom slučaju koliko zbog virtuoznog stila toliko i zbog odlično konstruirane, tečno vođene i jako bogate fabule), ali istovremeno žalite što je svakom novom stranicom kraj sve bliži, svjesni da će zato i uživanju uskoro doći kraj, i sve biste dali da se knjiga, nekom magijom, sama od sebe nadopisuje, da svaku sljedeću pročitanu stranicu slijedi nova, nekom magijom nadopisana i pridodana ostalima, jer biste knjigu tako dobro napisanu, lucidnu, sadržajno, tematski i motivski bogatu, mogli, željeli i htjeli čitati unedogled...

Srećom, na policama mi stoji i autorov stariji (prije 7-8 godina već pročitan) roman 'More', i čim završim genijalnu 'Svjetlost iz davnine' (koju ću opširnije predstaviti uskoro u Vijencu) bacit ću se na ponovno čitanje 'Mora', da produžim užitak, ali i da ih usporedim. Jer, koliko se sjećam, 'More' je prilično drukčije od 'Svjetlosti iz davnine', a to je i ono što volim kod pisaca, da šaraju, da se iz knjige u knjigu mijenjaju, da ne gude stalno po istoj žici...

Književni sladokusci već znaju : radi se o irskome piscu Johnu Banvilleu.






- 06:27 - Komentari (0) - Ispiši - #

09.10.2014., četvrtak

Nobelova nagrada Patricku Modianou + MOJA KRITIKA






Upravo smo saznali da je ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za književnpost francuski pisac PATRICK MODIANO.


Evo moje prastare kritike (iz lipnja 2005.) Modianovog romana 'Mali dragulj' (Fraktura, 2005.) :





Patrick Modiano (rođ. 1945.) jedan je od najznačajnijih suvremenih francuskih književnika, s više od dvadeset objavljenih djela, ali u nas dosad nedovoljno prijevodno zastupljen. "Mali dragulj" tek je prvo hrvatsko izdanje nekog Modianovog romana nakon daleke 1980. godine kada je Zlatko Crnković u svojoj poznatoj biblioteci Hit objavio njegovu, Gouncourtovom nagradom ovjenčanu "Ulicu mračnih dućana". Baš kao i u tom romanu gdje je amnezijom pogođeni lik tragao za vlastitim identitetom, Modiano se i u "Malom dragulju" bavi intimnom prošlošću glavnog protagonista, u ovom slučaju devetnaestogodišnje Therese.

Jednog dana u vrijeme najveće gužve na stanici pariškog metroa, u masi koja je klizila pokretnom trakom, Therese ugleda stariju ženu u izblijedjelom žutom kaputu koja ju je zapanjujuće podsjetila na majku. Therese se odlučuje na praćenje te žene kako bi ušla u trag svome djetinjstvu te eventualno razotkrila tajne prošlosti i spoznala povode koji su majku nagnali da je napusti u ranoj dobi. Praćenjem te žene Theresin se život stubokom mijenja jer iz podsvijesti izranjaju slike prošlosti koje u velikoj mjeri rastaču stvarnost i izazivaju buru zatomljenih emocija. Njezina sadašnjost biva u sve većoj mjeri iskidana sjećanjima, a ona postupno gubi tlo pod nogama i doživljava emocionalni slom, premda se saznanja o prošlosti ne odmiču daleko od naznaka, obrisa i slutnji.

Prevladavajuća atmosfera romana je bluzerska, melankolična, i unatoč svojevrsnoj finalnoj katarzi, pročišćenju i slutnji novog početka (uslijed Theresine spoznaje da ma koliki trud uložila, "izgubljeno se više nikada neće pronaći", a tijek je prohujalih događaja nemoguće promijeniti) rukopis se ipak ne može okarakterizirati drukčije doli pesimističnim. Modianov je stil metaforičan, filigranski izbrušen, pročišćen od suvišaka te oglodan od i najmanjih naznaka banalnosti. Rečenice su mu kratke, jezgrovite i poetski dotjerane, krhke i treperavo fluidne, baš poput krhotina sjećanja koje iz podsvijesti izranjaju u valovima, nakratko oplahujući svijest da bi se postupno, uz tihi šum povukle, iza sebe ostavljajući tek pjenovit trag slutnji i nepostojanosti.

Patrick se Modiano u "Malom dragulju", baš kao i u prijespomenutoj "Ulici mračnih dućana", iskazuje legitimnim baštinikom Marcela Prousta, a njegovi junaci postaju novovjekim tragačima za izgubljenim vremenom koji u onome minulom i prošlom prepoznaju (odnosno, preciznije: tek naslućuju) temelje vlastitih identiteta koje od fragmenata prošlosti nastoje dozidati i nadograditi. No nažalost, uglavnom neuspješno jer je prošlost toliko trošna, krhka, nepouzdana i naprosto nedokučiva u svojoj relativnosti, pa svaki novi uvid otvara više pitanja no što odgovora donosi.

Roman je pisan u prvom licu, Theresin je pripovjedni ton ispovjedni, autoterapeutski, te ona s vremenskim (iako ne i emocionalnim) odmakom odmata priču, a kako bi prošlost, koja putem sjećanja na momente postaje njezina jedina sadašnjost i stvarnost, vratila gdje joj je mjesto. U podsvijest.

Radnja se odigrava na autentičnim pariškim lokacijama, u kratkom odsječku vremena (ne više od nekoliko dana) pred-prevratničkih ranih šezdesetih godina, i odvija se blago i usporeno (ali nikako ne i nezanimljivo), a likovi su malobrojni i ostaju na razini skice, sjenke, konture, sasvim u skladu sa temeljnim Modianovim motivom sjećanja kao nečeg sfumatoznog, magličastog, fluidnog i neuhvatljivog. A upravo je takva i Modianova proza - baš poput kakve tihe, sjetne, slutnjom neke fatalne, mračne, neizrečene tajne i lelujavim cigaretnim dimom obavijene, klavirske jazz balade.

(Napisao Božidar Alajbegović, lipnja 2005., objavljeno na portalu Lupiga.com)



- 14:02 - Komentari (1) - Ispiši - #

PROMOCIJA romana Karmele Špoljarić 'Major Tom' (Hena com)




Blago meni, blažen među tolikim damama :-)














- 06:50 - Komentari (0) - Ispiši - #

07.10.2014., utorak

Perfidna logika Porezne uprave




Svatko tko pokušava preživljavati od honorara svake godine poneku dodatnu kunu ušićari od povrata poreza.
Tako sam ja npr. za honorare koje sam primio lani trebao ove godine ostvariti povrat od cca 3.400 kuna.
Prethodnih godina taj povrat sam dobivao početkom srpnja. Kako ove godine do početka listopada ništa još nije leglo na moj račun, nazvao sam ih da vidim što je s tim, i suočio se s kafkijanskim apsurdom.

Naime prošle sam godine honorare primao od 6 različitih poslovnih subjekata.
Ispostavilo se da jedan od njih nije uplatio porez državi na moj honorar.
Taj porez iznosi cca 700 kuna i sad Porezna uprava meni odbija isplatiti povrat poreza na sve ostale honorare koje sam primio (i na koje su moji poslodavci platili porez) jer taj jedan porez nije uplaćen. Država dakle mene kažnjava za nešto s čim ja nemam nikakve veze, za nešto za što ja ne snosim nikakvu krivicu.

Logično bi bilo da mi, umjesto ukupnih 3.400 kuna povrat umanje za tih 700 kuna, pa da mi isplate ostatak od 2.700 kuna, a od poslodavca koji državi nije uplatio svoju obvezu taj dug potražuju.

Ali, naša birokracija očito za logiku ne mari.

Porezna uprava dakle jako dobro zna koji poslovni subekt nije uplatio porez na moj honorar, ali oni neće 'ganjati' njega, neće njemu poslati inspekciju, kaznu ili ovrhu nego će kazniti mene neisplatom preostalog dijela povrata poreza - iako ja ne snosim nikakvu krivicu za to što jedan od 6 poslodavaca kod kojih sam lani zaradio honorar nije uplatio porez državi na moj honorar.

Ali, možda sam bio prebrz u zaključku kako tu nema nikakve logike - zapravo se radi o perfidnoj logici koja omogućava državi da uštedi - ispostavlja se naime da državi, u ovom slučaju zapravo odgovara da joj poslovni subjekti ne plaćaju porez.

Naime, da je on uplatio tih 700 kuna poreza na moj honorar država bi meni trebala isplatiti povrat od 3.400 kuna - zato se Porezna uprava ni ne trudi od njega naplatiti tih 700 kuna jer joj to omogućava (iako ne razumijem po kojoj osnovi) da meni ne isplati preostali dio povrata poreza od 2.700 kuna i tako zapravo državnom proračunu uštedi četiri puta veći iznos od poreznog duga jednog od mojih poslodavaca. A za taj dug kažnjavaju mene, umjesto onoga tko im nije uplatio porez.

Dakle, zaključak kako tu nema logike nije bio točan - logike tu ima, perfidne pokvarene logike, ono čega tu nema jest PRAVDA.


******

UPDATE (08.10.2014.)

EPILOG:


još sinoć mi se javio onaj 'dužnik' zbog čije je neuplate poreza na moj honorar porezna meni odbijala isplatiti povrat poreza za honorare od ostalih pet drugih medija za koje sam lani pisao - ispričava se jer nije ni slutio da će neisplata poreza na honorar koji je meni pošteno i na vrijeme platio prouzrokovati probleme meni, i ovih dana će uplatiti svoj dug poreznoj.

Dakle, mission accomplished, i to uz višekratnu korist : em će mi porezna ubrzo nakon njegove uplate (valjda) isplatiti cjelokupan povrat, em sam uživao u graktanju PROTIV, em je ovaj tekst osvanuo na naslovnici Blog.hr i na naslovnici portala Dnevnik.hr i znatno povećao čitanost mog bloga.

Inače, budući da je ovo bilo jako zabavno, za koji dan ću vam isporučiti izvještaj o mom vrlo osebujnom iskustvu s HEP-om, o borbi bjesomučnoj i bespoštednoj, ali uspješno okončanoj, samnom kao pobjednikom, naravno wink








- 11:30 - Komentari (9) - Ispiši - #

Dražen Katunarić u emisiji 'Knjiga ili život'




Osim što je jako dobar pjesnik i prozaist i dobitnik stranih nagrada za svoje pjesništvo, Dražen Katunarić je i jedan od naših najznačajnijih urednika - urednik najkvalitetnijeg časopisa koji izlazi u nas (Europski glasnik) i urednik u izdavačkoj kući Litteris koja nam je podarila knjige izuzetnih pisaca poput Brune Schulza, Felisberta Hernandeza, Michela Houellebecqua, Žarka Paića, Ezre Pounda, Jacka Kerouaca, Marcela Schwoba, Jorisa-Karla Huysmansa, Jose Ortega y Gasseta, Simone Weil i mnogih drugih (među koje je nekim čudom zalutala i moja malenkost jer je Katunarićev Litteris objavio i tri moje knjige kritika).

Zato s velikim nestrpljenjem čekam sutrašnje (srijeda, 08.10.2014.) izdanje emisije 'Knjiga ili život' (3.program HRT-a, od 20 h do 20:10 h) u kojem će biti predstavljen urednički i spisateljski rad Dražena Katunarića.






- 07:56 - Komentari (0) - Ispiši - #

Tri nova naslova u ediciji 'Na tragu klasika'




Iz tiska su izašla tri nova romana u ediciji 'Na tragu klasika' izd.kuća Disput i Hrv.filološko društvo :

- Gilles Leroy - 'Nina Simone'

- Elvis Peeters - 'Utorak'

- Raymond Queneau - 'Modri cvijetak'


Klikom na pojedini naslov otvaraju se stranice s informacijama o knjigama i autorima.







- 06:15 - Komentari (0) - Ispiši - #

06.10.2014., ponedjeljak

Na webu HRT-a dostupan moj razgovor s Ivicom Prtenjačom




Nedavno sam,
za emisiju
3.programa Hrvatskog radija
'Jutro na trećem',
s Ivicom Prtenjačom
razgovarao
o svom uredničkom radu
za izdavačku kuću Hena com.

Ako ste propustili,
razgovor možete poslušati
na ovome linku






- 06:51 - Komentari (0) - Ispiši - #

05.10.2014., nedjelja

Radio roman : Marina Šur Puhlovski 'Nesanica' + MOJA KRITIKA







U emisiji 'Radio roman'
3.programa Hrvatskog radija
od 06. do 10.10.2014.
svaki dan u terminu
od 09:30 do 09:55

bit će emitiran
roman Marine Šur Puhlovski 'Nesanica'


Moju kritiku te knjige možete pročitati na ovome linku
















- 06:34 - Komentari (0) - Ispiši - #

04.10.2014., subota

Izašao novi roman Zorana Žmirića 'Snoputnik' (izd. HDP, 2014.)






U izdanju Hrvatskog društva pisaca iz tiska je izašao novi roman Zorana Žmirića, 'Snoputnik'.

Novi Žmirićev roman, Snoputnik, zasniva se na alegorijskom i realističkom prikazu putovanja otkrivajući onaj dio ljudskog iskustva koje pokušava razumjeti iracionalno, čime autor istražuje načine na koji tradicija, naoko potpuno strane kulture, može ponuditi odgovore na ratom prouzročene neuroze i psihoze. Glavni lik Snoputnika je Kristijan, mladić na umoru koji se odlučuje na posljednju avanturu u životu; kupuje avionsku kartu i odlazi u Indiju kako bi pronašao bivšu djevojku. Tu počinje pustolovina u kojoj susreće zanimljive ljude, sluša o njihovim sudbinama, uči o indijskoj kulturi i mitologiji, istovremeno primjenjujući novo stečena znanja na situaciju u kojoj se nalazi.
Snoputnik poziva na bolja iskustva romana ceste, ona prema kojima se put kroz prostor može poistovjetiti s putom u neke druge dimenzije, poglavito mentalne, otvarajući pitanja vezana uz dosege racionalnog, nadnaravnog, religijskog. Proza je to koja u završnici oživljuje davnu ideju o cikličnosti vremena, ali ne bez točaka koje bi ponudile smisao i smiraj. U Snoputniku gradovi Svetvinčenat i Buenos Aires bivaju mnogo bližim i sličnijim nego što bi se to dalo pomisliti, ravnoteža uma, kroz kojeg progovara savjest, i srca, kao pokretača emocija, prepoznaju se u zemljopisnoj sličnosti terrae magicae Istre i Indije, čime novi Žmirićev roman barem dijelom priziva u misli Borgesu ideju dvojnika.


Rekli su:
Vesna Krmpotić
Snoputnik se ne ustručava reći neke stvari, stvari koje se inače govore šaptom, ako se uopće i govore.

Milan Zagorac
'Snoputnik' ostavlja dovoljno prostora za snove nakon njega, čini me čudno probuđenim.

Davor Suhan
Briljantan roman koji se čita u dahu.

Kristina Posilović
Hrvatska 'Siddartha'.

Matko Vladanović / Booksa.hr
'Snoputnik' je jedinstven roman u suvremenoj hrvatskoj književnosti.


O Autoru:
Zoran Žmirić (Rijeka, 1969.), član Hrvatskog društva pisaca. Autor je knjiga 'Kazalište sjena', 'Vrijeme koje nam je pojeo Pac-Man', 'Blockbuster' i 'Riječke rock himne'. S romanom 'Blockbuster' finalist je VBZ-ove nagrade za najbolji neobjavljeni rukopis te finalist tportalove književne nagrade roman@tportal za najbolji roman. Dobitnik je nagrade Književno pero za najbolju knjigu godine 2010. (Blockbuster) koju dodjeljuje Hrvatsko književno društvo i Godišnje nagrade Grada Rijeke u 2011. za stvaralački rad i posebna dostignuća u području kulture. Prevođen je na poljski i talijanski.





- 06:19 - Komentari (0) - Ispiši - #

03.10.2014., petak

NOVO od Hena com-a : Esmahal Aykol - 'Hotel Bospor'



Nizu u zadnjih nekoliko mjeseci objavljenih odličnih knjiga domaćih i stranih spisateljica - Marine Vujčić, Karmele Špoljarić, Jane Benove, Michele Murgie, Ece Temelkuran, Ayfer Tunc - izdavačka kuća Hena com upravo je pridodala i napeti krimi-roman 'Hotel Bospor' još jedne autorice - Esmahan Aykol.



Esmahan Aykol
'Hotel Bospor'

roman
izd. Hena com
s turskoga prevela Maja Tutavac
broj stranica: 222
uvez: meki uvez s klapnom
format: 14 x 21,5 cm
Cijena: 129,00 kn




Hotel Bospor je prvi krimić iz serije romana o detektivki Kati Hirschel turske spisateljice Esmahan Aykol. Pored krimi zapleta koji će glavnu junakinju odvesti na polje filma, međunarodnog zločina, politike i korupcije roman daje uvid u tursko njemačke odnose koje autorica raskrinkava duhovito i šarmantno. Njezin je roman priča o Istanbulu i turskom načinu života, prepun je hedonizma, humora, ljubavi prema knjigama i životu općenito. Ona piše s lakoćom, jednostavnim stilom, a najveće joj je oružje dobro iznijansiran humor i ironija kojima efektno oslikava trenutnu društvenu situaciju u Njemačkoj i Turskoj. I uspješno prkosi predrasudama.

“Zabavan i duhovit roman koji pruža smion uvid u odnose Nijemaca i Turaka.”
Der Spiegel

“Sjajan roman o Istanbulu. Turski stil života, stereotipi u muškom svijetu, politika, korupcija – Esmahan Aykol piše o svemu tome lako i duhovito.”
Petros Markaris

*****

Esmahan Aykol rođena je 1970. u Edirnama. Završila je studij prava na Sveučilištu Istanbul. Za vrijeme studija radila je kao novinarka u časopisu Sokak. Radila je za novine Güneş, Nokta i Radikal 0ki. Pravo je magistrirala na berlinskom sveučilištu Humboldt, a sada ondje završava i doktorat. Ostali romani su joj: Kelepir Ev (2004.), Savrulanlar (2007.) i Süpheli Bir Ölüm (2008.) Knjige su joj prevedene na desetak jezika. Živi u Istanbulu i Berlinu.




Roman možete uz popust od 10% i uz odabir jedne besplatne knjige na dar, naručiti preko ovoga linka



- 06:05 - Komentari (0) - Ispiši - #

<< Arhiva >>

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se