knjiški moljac (by Božidar Alajbegović)

03.07.2015., petak

Vladina mjera 50+



Evo jedne mjere Milanovićeve Vlade koju svakako valja pozdraviti - mislim na olakšice poslodavcima koji zapošljavaju ljude iznad 50 godina.

Jer, nezaposlenost mladih velik je problem, i s pravom se dosad Vlada fokusirala na njegovo rješavanje, ali mladac od npr. 20 godina, do svoje 25.godine sigurno će naći kakav-takav posao, ali što će nesretnik od recimo 45 ili 50 kad se nađe na burzi, tko će njega ikad i igdje zaposliti?
Osim toga, mladac u svojim dvadesetima najvjerojatnije nema obitelj, niti dijete, i lakše će prebroditi vrijeme do pronalaska posla, a što da radi netko tko u svojoj 45. izgubi posao, a ima npr. dijete osnovnoškolske dobi, i koji je kao radna snaga poslodavcima puno manje privlačan od nekoga iste stručne spreme 20 godina mlađeg?

Da kupi dovoljno čvrst konopac i pronađe dovoljno čvrstu granu na najbližem drvetu, to je jedino što mu preostaje...

Vjerujte mi, ne lupam bezveze - bio sam na burzi od svoje 37. do svoje 42.godine, javio sam se na stotinjak natječaja i unatoč braniteljskom statusu, fakultetskoj diplomi, znanju 3 strana jezika i 15 godina staža, samo sam 5-6 puta bio uopće pozvan na razgovor i nijedan od tih poslova nisam dobio.

Znate što je jedan od problema - šefovi i poslodavci danas su mahom ljudi u tridesetima i takvi, ako im država ne ponudi olakšicu, nikad neće zaposliti nekog od 45 ili 50, jer osim što smatraju da su ti ljudi manje produktivni, također misle da će nad ljudima starijima od sebe teže uspostaviti šefovski autoritet nego nad nekim tko je od njih mlađi.

Zato treba podržati ovu mjeru (pa makar zbog nje krepala proizvodnja i prodaja čvrstih konopaca...)

P.S.

Još nešto : ZAŠTO POSLODAVCI VEĆINU KANDIDATA KOJI SE JAVE NA NATJEČAJ ZA POSAO UOPĆE NE POZIVAJU NA RAZGOVOR?

Moj odgovor: Kako se uglavnom radi o malim poduzetnicima takvi poslodavci NE POZIVAJU ONE KANDIDATE KOJE NA TEMELJU ŽIVOTOPISA PREPOZNAJU KAO OBRAZOVNO, INTELEKTUALNO ILI ISKUSTVOM SUPERIORNE SEBI, jer takvim radnicima ne bi mogli nametnuti autoritet i bilo bi im neugodnjak sjediti u uredu s nekim kome su na bilo koji način inferiorni.

To je velik problem za fakultetski obrazovane tražitelje posla, a koji je neprepoznat (ili prešućen) u javnosti.







- 06:10 - Komentari (3) - Ispiši - #

Novi romani Ognjena Spahića i Nebojše Lujanovića




Novi romani Ognjena Spahića i Nebojše Lujanovića

u izdanju Frakture, upravo izašli iz tiska.


Klikajte na naslove ispod i otvorit će vam se stranice s informacijama o tim romanima :


- Ognjen Spahić - Masalai

- Nebojša Lujanović - Oblak boje kože





- 04:47 - Komentari (0) - Ispiši - #

02.07.2015., četvrtak

HZZ + RTL




Pitam se, pitam :

vidi li još netko osim mene
ironiju u tome da se
testiranje za 'Kolo sreće'
u Rijeci održava
u prostorijama Zavoda za zapošljavanje? wink


Uglavnom, drž'te mi fige...
(Treba nekako prehranit dijete, pa makar osramotivši se na teveu)...









- 06:42 - Komentari (9) - Ispiši - #

NOVO: George Orwell - 'Predah' (Šareni dućan, 2015.)

George Orwell
PREDAH

roman
izd. Šareni dućan
prev. Mia Pervan
cijena : 89,00 kn

Riječ izdavača


Predah je, netipično za autora 1984. i Životinjske farme, duhovit i pitak, pomalo satiričan roman o odrastanju i nostalgiji za mladošću, o suočavanju sa starenjem i gubitku mladenačkih ideala u predvečerje Drugoga svjetskog rata. George Bowling, taj Orwellov alter ego, od nadobudnog se mladića inertno »preobražava« u sredovječnog i rezigniranog »čovjeka bez svojstava«, »stranca« koji osjeća »mučninu« zbog »bačenosti u svijet«. Jedino što otromboljeni i životnom svakodnevicom uspavani glavni junak želi jest predah – tj. bijeg od svih i svega, te naprečac odlazi u »izgubljeni zavičaj«. Autor je jetkim humorom popratio njegov izlet u rodno mjesto koje se promijenilo i gdje ga nitko ne prepoznaje, na ribolov na jezeru kojeg više nema. Istovremeno, na obzorju ustajala života pojavljuju se znatno crnji oblaci koji će označiti konačan »kraj nevinosti«, odnosno početak velikog rata, što ga famozni prorok Orwell nepogrešivo anticipira:
»Sve što ste potisnuli u podsvijest, sve čega se užasavate, sve što držite tek košmarnim snom ili mislite da se događa samo u drugim zemljama – bombe, redovi za hranu, gumeni pendreci, bodljikava žica, košulje u boji, parole, goleme face na transparentima, strojnice što vrebaju s prozora spavaće sobe – sve će se to dogoditi. Znam da hoće, to jest znao sam dok sam se vozio natrag. Od toga ne možemo pobjeći. Borite se ako hoćete ili okrenite glavu i pravite se da niste ništa vidjeli... ali to se, jednostavno, mora dogoditi.«

Šareni dućan drage volje objavljuje prvi prijevod na hrvatski jezik ovoga manje poznatog Orwellova malog remek-djela!




- 06:08 - Komentari (0) - Ispiši - #

01.07.2015., srijeda

4. Festival 'Miroslav Krleža'





Četvrti Festival Miroslav Krleža održat će se od 2. do 7. srpnja 2015. godine u organizaciji Teatra poezije, Muzeja grada Zagreba, Memorijalnog prostora Bele i Miroslava Krleže i Centra Miroslav Krleža.

Središnju temu ovogodišnjega Festivala čine ljubav i smrt. Sva su kazališna događanja rađena prema temama i motivima iz Krležina opusa dok središnji dio ovogodišnjega festivala pripada Krležinom ranom teatru (Legenda, Adam i Eva, Saloma).

Popratni program obuhvaća izložbu Krležina ostavština iz fundusa Nacionalne i sveučilišne knjižnice, hepening Pismo iz Koprivnice, kao putujuće izvedbeno događanje vlakom do Koprivnice, te već tradicionalne programe – Razgovori u Krležinom vrtu i Doručak kod Krleže.

Cjelovit program festivala dostupan je ovdje





- 11:44 - Komentari (0) - Ispiši - #

NOVO: Hubert Haddad - 'Slikar lepeza' (Edicije Božičević, 2015.)



Hubert Haddad
'Slikar lepeza'

roman
izd.Edicije Božičević
Prevoditeljica: Dubravka Celebrini
Urednik: Josip Ivanović
Grafičko oblikovanje: Iva Mandić
Cijena: 110,00 kn
Broj stranica: 124
Format: 13 x 20 cm

Riječ izdavača


Na sjeveroistoku otoka Honshua, s pogledom na planinu Jimuru, u malom, idiličnom pansionu gospe Hison, Matabei Reien pronalazi svoje skrovište od svijeta. U tom nesvakidašnjem svratištu, učahurenom između planine i Pacifika, Matabei će s vremenom dobro upoznati niz slikovitih i osebujnih stalnih gostiju, pa i pronaći ljubav svog života. Iza svratišta prostire se prekrasan vrt izgubljen u vremenu, gdje Matabei otkriva starog majstora vrtlara, za kojeg se pokazuje da posjeduje nesvakidašnji talent oslikavanja lepeza. Matabei uskoro postaje vjeran učenik starog Osakija, i otkriva koliko zen mudrosti se krije u svakodnevnoj brizi o vrtu i njegovim tajnama.
Slikar lepeza stilski je vrsno izveden roman, koji možda ponajprije podsjeća na 'Svilu' Alessandra Baricca. S nekoliko pripovjednih okvira i s nizom umetnutih haikua, Haddad se pokazuje kao majstor suptilnog oblikovanja rečenice, neprimjetnih prijelaza s jedne pripovjedne ravni na drugu i nevjerojatno snažne vizualizacije prostora kroz tekst.

Roman je ovjenčan nagradom francuskog druđštva pisaca 2013.g.

O AUTORU
Hubert Haddad (1947. Tunis) francuski je romanopisac, pjesnik, dramaturg, esejist, slikar i povjesničar umjetnosti tuniskog podrijetla. Autor je 26 romana, 10 zbirki priča, 13 zbirki poezije, 14 zapaženih eseja i 10 drama. Za svoj opus dobio je niz priznanja, a roman Slikar lepeza osvojio je 2013. nagradu Prix Louis-Guilloux i priznanje Francuskog društva pisaca (Grand prix de littérature de la SGDL), a 2014. nagrade Océans France Ô du livre i Biblioblog. Živi i radi u Parizu, slika, piše i vodi radionice kreativnog pisanja.







I

- 06:10 - Komentari (0) - Ispiši - #

30.06.2015., utorak

NOVO od MEANDARMEDIE






- Tanja Radović - 'Pitanje Nade' (roman)

Ljiljana Pavlina - 'Kupila sam klavir sama'(roman)

- Zvonimir Mrkonjić - 'Medij mlijeko: izbor iz poezije'(poezija)

- Stipe Grgas - 'Američki studiji danas: Identitet, kapital, specijalnost' (publicistika)


Klikom na pojedini naslov otvaraju se stranice s informacijama o knjizi i autoru/ici...



- 06:13 - Komentari (0) - Ispiši - #

29.06.2015., ponedjeljak

Govor mržnje ne pripada slobodi govora



U utorak, 16. lipnja Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu donio je odluku prema kojoj nije bilo povrede članka 10. Europske konvencije o ljudskim pravima, u slučaju u kojem je nadležni sud u Estoniji presudio protiv tamošnjeg portala Delfi. Smisao presude mogao bi se svesti na dvije konstatacije. Prva: ako su ispod autorskih, urednički obrađenih članaka na komercijalnom portalu dopušteni komentari čitatelja, onda je redakcija portala u potpunosti odgovorna za njihov sadržaj, jednako kao što je odgovorna za sadržaj samih članaka. I druga: u slučajevima klevete, govora mržnje ili iznošenja ekstremističkih stavova opravdano je razmjerno ograničavanje slobode izražavanja. Dakle, komercijalni portal nema pravo komentare čitatelja tretirati kao javni trg, forum, prostor za čiju su kontrolu, eventualno, zadužena javna odvjetništva ili policija jer, kako piše u presudi, osim što su ti komentari objavljeni pod istom internetskom adresom kao i ostali sadržaji portala, oni su dio istoga komercijalnog prostora. Ako im čitateljski komentari povećavaju čitanost, a time, posredno, utjecaj i cijenu reklamnog prostora unutar portala, tada nema nikakvog razloga da za njih uredništvo portala ne snosi jednaku odgovornost kao i za sve druge objavljene sadržaje.

Ovo je uvodni dio teksta Miljenka Jergovića u kojem on piše o pravosudnoj odluci kojoj je svrha smanjivanje prostaštva, govora mržnje i netolerancije u tzv. korisničkim komentarima na internetskim portalima. Njegov tekst u cijelosti možete pročitati ovdje a mene raduje što je i zakonodavstvo EU-a konačno poduzelo nešto o čemu sam ja govorio još davne 2006. u razgovoru za 'Vijenac' (intervju samnom čitajte na ovome linku )





- 06:05 - Komentari (2) - Ispiši - #

26.06.2015., petak

Moja kritika romana 'Pereira tvrdi' Antonija Tabucchija u 'Vijencu'




Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10 kuna)
a u njemu, između ostaloga

i moja kritika romana
'Pereira tvrdi'
Antonija Tabucchija





Novi 'Vijenac' još donosi:

- razgovor s prevoditeljem i kroatistom Dušanom Karpatskym
- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Krešimira Bagića o knjizi Svena Adama Ewina 'Zmijski car'
- tekst Strahimira Primorca o knjigama Gorana Tribusona 'Prpali kongres' i Nevena Orhela 'Iskra'
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Darka Pere Pernjaka 'Vrijeme pravih kapetana'
- tekst Matije Ivačića u povodu smrti Ludvika Vaculika
- poezija Guentera Grassa u prijevodu Trude Stamać
- razgovor s latvijskim jezikoslovcem Ojaarsom Bušsom
- izvadak iz 'Božanske komedije - Raj' u novom prijevodu Mirka Tomasovića
- tekst Marka Bregovića o pretisku knjige Mirka Danijela Bogdanića 'Dogodjaji svijeta' iz 1792.
- tekst Krešimira Nemeca u povodu knjige Antuna Česka 'Za Kranjčevića. Od arhivacije do kanonizacije'
- tekst Milivoja Šrepela iz 1885.g. o prvoj zbirci Silvija Strahimira Kranjčevića
- tekst Denisa Leskovara o bečkom koncertu Vana Morrisona

te još pregršt tekstova o kazalištu, likovnoj umjetnosti, plesu, filmu, glazbi itd.




- 15:19 - Komentari (0) - Ispiši - #

INTERVJU: Ksenija Kušec



Ksenija Kušec je arhitektica, saksofonistica i spisateljica. Piše za djecu i piše za odrasle.

Iza nje je pet objavljenih knjiga; zbirka priča za djecu ‘Priče iz Sunčeva sustava’ (Profil, 2010.), zbirka priča ‘Reci mi sve’ (Centar za kreativno pisanje, 2013.), roman za djecu ‘Janko i stroj za vrijeme’ (Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade, 2013.), roman ‘Sobe’ (Centar za kreativno pisanje, 2014.) te roman za djecu ‘Prozirna Lili’ (Evenio, 2015.).

Razgovor s Ksenijom Kušec čitajte ovdje





- 06:24 - Komentari (0) - Ispiši - #

24.06.2015., srijeda

Moj novi posjet kinu...ilitiga O POVRŠNOSTI LJUDSKOJ





Gledao sam neki dan odličan biografski film 'Love & Mercy" (s maestralnim Paulom Dano i puno manje dobrim Johnom Cusackom u glavnim ulogama) o jednome od najvećih inovatora u povijesti pop-glazbe, Brianu Wilsonu, kreativnom motoru The Beach Boysa, koji su od većine pogrešno smatrani kao tek jedni u nizu hitoidnih tra-la-la-bandova, a zapravo se radi o, uz Velvet Undergorund, The Clash i Ramones, vjerojatno najutjecajnijem bandu svih vremena, jer su u svoj zvuk još ranih 1960-ih ugradili mnogoštošta što su drugi u svoju glazbu počeli unositi desetljeće i više kasnije.

Uz to, u pozadini njihovih lepršavih i melodičnih napjeva krije se iznimna tjeskoba, zapravo velik dio opusa Briana Wilsona može se okarakterizirati kao najtjeskobnija vesela muzika ikad snimljena.

Nažalost, kao i većini drugih stvari, ljudi i muzici pristupaju površno, ali time sami sebe uskraćuju za brojne dimenzije skrivene ispod površine, u slučaju muzike Beach Boysa ti su skriveni slojevi ispod površinske zabavnosti osobito važni, ali površnome uhu i umu nedosezljivi...

Pažljivo poslušajte zvukovno bogatstvo njihovih "Good vibrations" i možda vam postane jasno o kakvoj to inovativnosti, ali i tjeskobi skrivenoj iza zabave pričam.

I požurite u kina dok iz njih još nije odlepršao ovaj film...

The Beach Boys : "Good vibrations" dostupna ovdje





- 14:29 - Komentari (0) - Ispiši - #

Još dva romana Roberta Bolana u hrv.prijevodu

U izdanju Vuković & Runjić, hrvatskog izdavača djela Roberta Bolana, izašla su još dva romana tog maga pisane riječi 'Muke pravog policajca' i 'Nacistička književnost u Americi'.

Tim povodom donosim vam svoju kritiku Bolanova romana 'Treći Reich' :



KRITIKA: Roberto Bolano 'Treći Reich' (Vuković % Runjić, 2014.)

Uz Lászla Krasznahorkaija, Roberto Bolańo najvažnije je izdavačko otkriće posljednjih nekoliko godina, čijih je nekoliko u nas prevedenih knjiga u kratko vrijeme među poklonicima kvalitetna štiva steklo kultni status. Riječ je o čileanskome piscu koji je živio u Španjolskoj i koji je, ne doživjevši duboku starost, ali dosegnuvši punu autorsku zrelost, umro prerano, 2003, u pedesetoj godini. Roberto Bolańo živio je boemski i lutalački, a izdržavao se obavljajući različite loše plaćene fizičke poslove; navodno je čak bio ovisnik o heroinu, a pisao je mnogo i frenetično, neštedimice i posvećenički. Nakon smrti iza njega je ostalo mnoštvo neobjavljenih rukopisa koji gotovo godišnjim ritmom stižu na police knjižara, u svijetu i kod nas. Najsvježije od tih posthumno objavljenih Bolańovih djela jest roman Treći Reich, izvorno izdan 2011, a kod nas lani, u izdanju Vuković & Runjić i u vrlo dobru prijevodu Dinka Telećana. Navodno je riječ o debitantskome Bolańovu romanu, napisanu još 1989, ali iz nepoznatih razloga za njegova života neobjavljenu. Stjecajem tih okolnosti Bolańov prvijenac čitamo nakon što smo već upoznati s trima njegovim kasnijim romanima (Čileanski nokturno, Divlji detektivi, 2666), što je zapravo pomalo shizofrena situacija, koja pak uvjetuje i recepciju i način čitanja Trećeg Reicha.

Pokušamo li se staviti u kožu čitatelja neupoznata s prethodno u nas objavljenim Bolańovim djelima, u Trećem Reichu svakako ćemo prepoznati potencijal, koji je pak ostao djelomice iskorišten, zaključujući da se radi o vrlo dobru, ali ne i sjajnome djelu. U priči ispripovijedanoj u prvome licu i posredovanoj u obliku dnevničkih zapisa o četrdesetak kasnoljetnih dana (od 20. kolovoza do početka listopada, sredinom 1980-ih) koje je 25-godišnji Nijemac proveo s djevojkom u vrevi španjolske turističke rivijere, čitatelj koji se s Bolańovom prozom prvi put sreće prepoznat će brojne kvalitete, ali i nekoherenciju građe i nesavršenost arhitektonike te pomalo zbrzan i nedorečen kraj. No čitatelj koji romanu prilazi s iskustvom čitanja prethodnih triju autorovih romana uživat će u prepoznavanju tematsko-motivskih poveznica između tih djela, ali će i u nekima od spomenutih nedostataka prepoznati zapravo zametak u kasnijim djelima majstorski korištenih i već usavršenih pripovjednih postupaka (pa nedorečenost npr. neće smatrati manjkavošću već autorovim svjesnim izborom).

Tako primjerice u opsesivnoj predanosti glavnoga junaka igranju strateške igre po kojoj je roman i dobio ime (igrači igraju uloge sukobljenih strana iz Drugoga svjetskog rata, razrađujući nove ratne strategije i taktike na osnovi stvarnih ratnih događaja) lako je prepoznati istu onu posvećenost iz romana 2666, ali je na mjesto književnosti ovdje došla krvava ratna povijest. Sljedeća u nizu poveznica između Bolańovh romana jest tematizacija nasilja, osobito seksualnog, spram žena, te tretman i oblikovanje likova. U likovima Vuka, Janjca i Opečenog iščitava se karakteristična Bolańova sklonost autsajderima, kojih uloga namjerno ostaje maglovita, nedefinirana, baš kao i njihovi karakteri. Riječ je naime o likovima koje on majstorski koristi u svrhu obogaćivanja teksta elementima detekcije, svjesno ih ostavljajući tajanstvenima i šireći oko njih auru prijetnje, ali koja dokraja ostaje samo na slutnji, bez eksplicitna uporišta u unutartekstualnoj zbilji. Najveća kvaliteta romana upravo je u majstorski građenoj atmosferi prijetnje i nespokoja – glavni junak dolazi s curom na ljetovanje, ali umjesto prepuštanja čarima mora, plaže, ljubavi i ljeta on se zatvara u hotelsku sobu gdje razrađuje taktike strateške igre kojom je zaluđen, dok mu djevojka vrijeme krati u društvu para turista i dvojice tajanstvenih lokalaca koje je upoznala. I tako, iz noći u noć, jedno prekomjerno piće za drugim, sve do neizbježne tragedije, dolazak koje autor neprestano, ali implicitno, nagovještava. No tragedija je to koja ne znači katarzu, ona je presudna u smislu razilaženja junaka s djevojkom, ali njome napetost nije dokinuta, već ona i dalje raste. Izvorišta novih potencijalnih opasnosti zapravo su sve brojnija, i suspense je sve izraženiji, baš kao što je i junakovo mentalno stanje sve labilnije, a on rastrojeniji.

U Trećem Reichu Bolańo se neprekidno poigrava očekivanjima čitatelja, koja usredotočeno i ustrajno redom iznevjerava; otvara pitanja i dileme na koje i ne namjerava odgovoriti, razrađuje ogranke fabule koje svjesno ostavlja otvorenima i uvodi likove koji do kraja ostaju enigmatični, često čak i proturječni – prijatelji se ispostavljaju protivnicima, možda i izdajicama, a kod onih koji su se doimali prijetećima ostavlja mogućnost da su zapravo djelovali u svrhu zaštite pojedinih likova od njih samih. Kako igru kojom je junak zaluđen Bolano izbjegava koristiti u svrhu metaforike (životni porazi i pobjede kao odraz stanja na igraćoj ploči), tako i obilato korištenje snova nema interpretacijsku ni anticipacijsku ulogu, prije su to stilske vježbe pjesnika koji se preorijentirao na romanesknu prozu. Iako nesavršen, Treći Reich se, zahvaljujući Bolańovoj darovitosti, iz naoko neambiciozne storije o opsesiji i ljetovanju postupno pretvara u slojevit roman o samoizlječenju i osamljeničkoj, grčevitoj i vrlo riskantnoj borbi čovjeka s vlastitim demonima.

Napisao Božidar Alajbegović, objavljeno u 'Vijencu', br.547, veljača 2015.




- 06:21 - Komentari (0) - Ispiši - #

23.06.2015., utorak

NOVO: William Maxwell - 'Doviđenja, vidimo se sutra' (Naklada Pelago, 2015.)

William Maxwell
'Doviđenja, vidimo se sutra'

roman
Izdavač: Naklada Pelago
Prijevod : Igor Buljan
Godina izdanja: 2015
Autor: William Maxwell
Cijena: 90,00 kn
Broj stranica: 120
Uvez: meki

Riječ izdavača


Roman 'Doviđenja, vidimo se sutra ' Williama Maxwella redovito se uvrštava u vrhunce američke proze 20. stoljeća, nastavljajući se na tradiciju autora poput W. Faulknera, F. O'Connor i V. Nabokova. Nagrađen je uglednom National Book Award za 1982. i bio u finalu Pulitzera.

Početkom 1920-tih godina, u gradiću Lincolnu u pokrajini Illinois ubijen je u svojoj staji, u zoru, jedan čovjek. Nedugo poslije, ubojica je presudio sam sebi, a njegovo je tijelo pronađeno na dnu obližnje šljunčare. Mentalna rekonstrukcija tih događaja nakon mnogo godina postaje pripovjedačev pokušaj isprike za propušteno, za odabir koji će poništiti jedno prijateljstvo i emotivno obilježiti njegov kasniji život. Iz naoko običnih događaja i "nevažnih" smrti William Maxwell gradi bravurozan roman o tuzi obiteljskih odnosa i o društvu u kojem se bliskost i otvorenost smatraju prijetnjom i slabošću, i koje određuje strah od promjene i narušavanja normi.

William Maxwell rodio se 1908. u Lincolnu, Illinois. Bio je dugogodišnji urednik u časopisu New Yorker, a do danas je upamćen kao legendarni urednik piscima poput V. Nabokova, J.D. Salingera i J. Cheevera. Napisao je šest romana, nekoliko zbirki priča i knjiga eseja. Njegov najpoznatiji roman Doviđenja, vidimo se sutra ubraja se u vrhunce američke suvremene proze. Mawell je umro 2000. u New Yorku.






- 06:14 - Komentari (0) - Ispiši - #

22.06.2015., ponedjeljak

Jedna s povodom...



22.06.1941. - 22.06.2015...



Darko Rundek : Ay Carmela

Slušaj i gledaj ovdje


mi smo protiv ugnjetača
i njihovih pomagača
legionara i fašista
ay Carmela
ay Carmela
legionara i fašista
ay Carmela
ay Carmela

želja nam je samo jedna
da fašista više nema
mi nemamo avione
tenkove ni kamione
ay Carmela
nestaje nam municije
hladan vjetar poljem brije
ay Carmela

ne mogu nam bombe ništa
ni oluja niti kiša
gdje se ova pjesma čuje
ay Carmela
ay Carmela
tamo srce pobjeđuje
ay Carmela
ay Carmela




- 06:08 - Komentari (0) - Ispiši - #

20.06.2015., subota

INTERVJU: Edo Popović





Poznati pisac i aktivist Edo Popović u intervjuu za tportal komentirao je aktualna politička zbivanja, svoju aktivnost na Facebooku, govorio o tome koliko ga je promijenilo suočenje s bolešću, o svom vrtu na selu i utrinskom balkonu te o književnosti i trima knjigama koje su mu u računalu.

Razgovor čitajte ovdje





- 06:38 - Komentari (0) - Ispiši - #

19.06.2015., petak

Fenomenalan film prema knjiž.remek-djelu!





NE PROPUSTITE :

HTV1.program, subota, 20.06.2015. od 20.05 sati :

film 'Okajanje', prema romanu Iana McEwana


Gledao prije par godina - fenomenalan film!

Čitao, prije nešto više godina, remek-djelo!

A ako nekom greškom još ne znate o kakvoj se autorskom kolosu radi, evo mojeg teksta o zadnjoj na hrvatski jezik prevedenoj knjizi Iana McEwana 'Solar' na ovome linku







- 10:15 - Komentari (0) - Ispiši - #

INTERVJU: Umberto Eco




U novome romanu Numero Zero, književnik i intelektualac Umberto Eco bavi se istinama i lažima masovnih medija.
Eco je pasionirani čitatelj dnevnoga tiska, a redovno piše i za talijanske novine L'Espresso i La Repubblica.

U intervjuu za francuski Le Monde, Eco je objasnio zašto je opsjednut teorijama zavjere i zbog čega je nužan povratak radikalne i militantne kritike u novinarstvo.

Za portal Lupiga intervju je preveo Hrvoje Šimičević a razgovor možete čitati ovdje





- 06:22 - Komentari (0) - Ispiši - #

18.06.2015., četvrtak

Zagrebačka promocija časopisa za književnost i kulturu 'Strane'



Časopis za književnost i kulturu Strane je zbornik tekstova objavljenih na portalu Strane.ba u periodu od novembra 2014. do aprila 2015. godine.

Strane.ba je internetski portal za književnost i kulturu, osnovan potkraj 2014. godine, pokrenut od strane Almina Kaplana, Senke Marić Šarić, Srđana Gavrilovića i Adnana Žetice – nezavisnih književnika iz Mostara, u saradnji sa SPKD Prosvjeta Mostar, u cilju promocije i afirmacije književnosti, te kulture uopćeno, u vidu stvaranja prostora za predstavljanje autora kako iz regiona, tako i šire, te vremenom i kreiranja svojevrsne baze podataka savremenih književno relevantnih tekstova kao i onih koji su obilježili književnost i misao o književnosti kroz historiju.

Časopis Strane slijedi koncept kojim se vodi portal Strane.ba. Primarni fokus – književnost – se tretira kroz četiri rubrike: poezija, proza, esej-kritika i razgovori, te se kroz njih nastoje istražiti različite književno relevantne teme, načini promišljanja o književnosti, te predstaviti književni tekstovi kako renomiranih književnika iz regiona i svijeta, tako i onih mlađih autora čije vrijeme tek dolazi. Pored navedenih rubrika, na portalu se nalazi i rubrika itd. koja se bavi drugim vidovima umjetnosti, poput fotografije, muzike, filma,…. dok je u časopisu predstavljena samo podrubrika koji se bavi likovnim umjetnostima.

Zagrebačka promocija časopisa 'Strane' održat će se 19.06. u caffe baru Vinyl (Boghovićeva 3) s početkom u 19 sati

Tokom promocije, članovi redakcije će govoriti o motivima nastanka portala, značaju književnosti u današnjem vremenu, umjetničkom stvaranju uopće, saradnji sa autorima, dijalogu na književnoj sceni u regionu, kao i svim drugim temama do kojih će pokušati doći zajedno sa publikom.





- 11:39 - Komentari (0) - Ispiši - #

Izašao novi broj časopisa 'Poezija' (1-2/2015.)




Iz tiska je izašao novi broj časopisa "Poezija" (1-2/2015).

Tema broja: Suvremena britanska poezija
Intervju broja: Krešimir Bagić (razgovarao Tonko Maroević)

Iz sadržaja:
Frank O'Hara: Pjesme za ručak
Günter Grass: Pjesme

Uredništvo: Ervin Jahić (gl. urednik), Ivan Herceg (izvršni urednik), Tomica Bajsić (urednik prijevodne poezije), Damir Šodan i Tonko Maroević
Nakladnik: Hrvatsko društvo pisaca

Sadržaj broja dostupan ovdje


- 06:12 - Komentari (0) - Ispiši - #

17.06.2015., srijeda

Festival INDIREKT



Suradnja festivala INDIREKT (umaškog svjetionika nezavisne umjetnosti!) i Gradske knjižnice Umag ove godine se nastavlja s dva događaja u knjižničnom prostoru.

U četvrtak, 18. 6. 2015. u 19:00 sati PREDSTAVLJANJE zbirki priča dvojice zagrebačkih autora koji svojim aktivnostima povezuju rock glazbu i književnost, riječ je o Andriji Škari (knjiga Život svijeta koji će doći) i Svenu Popoviću (Nebo u kaljuži).
Bit će to prilika za razgovor o odnosu glazbe, književnosti i indie kulture općenito.

U petak 19. 6. u 18:00 sati održat će predavanje članovi splitske udruge KLFM-radio u zajednici. Predavanje će biti posvećeno nezavisnim medijima, odnosno o tematskim područjima kojima je posvećen program KLFM-a, a "koja se u pravilu izbjegavaju na komercijalnim radijima; s težištem na neovisnoj urbanoj i pop kulturi i glazbi, te prikazu djelovanja lokalne civilne scene – naravno, ne zanemarujući globalnu komponentu."

Dobrodošli i ne propustite INDIREKT


- 14:17 - Komentari (0) - Ispiši - #

NOVO: Zlatko Gall - 'Majko kušaj moju pjesmu' (Hena com, 2015.)



U izdanju Hena com-a, u ediciji Verbarij koju uređuje Marina Vujčić izašla je knjiga Zlatka Galla 'Majko kušaj moju pjesmu':

Zlatko Gall
'Majko kušaj moju pjesmu'

izd. Hena com
Biblioteka Verbarij
Broj stranica: 206
Godina izdanja: lipanj 2015.
ISBN: 978-953-259-103-3
Uvez: meki uvez
Format: 13,5 x 20,8 cm
Cijena :119,00 kn




Riječ izdavača




Ne poznajem čovjeka koji je strastveniji u stvarima ukusa nego što je to Zlatko Gall. Bilo da je riječ o muzici, cigarama, vinu ili hrani, on je istinski bonkulović, aficionado koji za svoje uho ili nepce posvećeno i beskompromisno bira samo najbolje i stravično se uzruja pokuša li ga tkogod prevariti. Desetljećima već piše o spizi i rokenrolu i to se dugo iskustvo prirodno zaokružuje knjigom poput ove, gdje se užici ujedinjuju, sinestetički sljubljuju da više i ne znaš kojim si osjetilom što doživio, koja je ljepota došla s tanjura, a koja sa stereo uređaja. Čitajući Majko, kušaj moju pjesmu zamišljao sam Zlatka kako je podigao viljušku i nož i sklopljenih očiju zaneseno dirigirao na tročetvrtinski toć s jednom fortissimo ljutom papričicom i akordima prženim na naglo
.

Ante Tomić



Knjigu možete naručiti direktno od izdavača, s popustom, na ovome linku (gdje možete pročitati i prvih 20-ak stranica knjige)




- 09:45 - Komentari (0) - Ispiši - #

INTERVJU: Drago Hedl




Drago Hedl, jedan od najboljih istraživačkih novinara u nas, autor dviju zbirki kratkih priča i triju publicističkih knjiga, a među njima i one o Branimiru Glavašu, nekadašnjem gospodaru života i smrti u Osijeku, vratio se literaturi i u kratkom razdoblju objavio dva romana – nagrađenu autobiografsku 'Donjodravsku obalu' i politički krimić 'Izborna šutnja', temeljen na istinitim događajima. Nedavno mu je promoviran i treći roman 'Ispovjedna tajna', također tiskan u izdanju Naklade Ljevak, koji je kao i prethodni situiran u Osijeku i inspiriran stvarnim kriminalnim miljeom našeg najvećeg slavonskog grada.

Intervju s Dragom Hedlom čitajte ovdje






- 06:31 - Komentari (0) - Ispiši - #

16.06.2015., utorak

Izložba posvećena nepoćudnim knjigama koje su nestajale u 90-ima





U zagrebačkoj Galeriji Nova 18. lipnja u 20 sati otvorit će se izložba 'Otpisane, povodom 20. godišnjice Oluje', a istovremeno kreće akcija prikupljanja knjiga koje su 90-ih godina smatrane nepoćudnima i uništavane te koje bi nakon skeniranja i obrade trebale ponovno biti dostupne na stranici www.otpisane.org

Opširnije o tome ovdje





- 18:41 - Komentari (0) - Ispiši - #

NOVO: Donald Ray Pollock - 'U vječnoj borbi sa sotonom' (OceanMore, 2015.)

Donald Ray Pollock :
'U vječnoj borbi sa sotonom'

roman
OceanMore
Preveo: Marko Kovačić
Format: 13x20,5 cm
Meki uvez s klapnama, 240 str.
Cijena: 139,00kn

Riječ izdavača



Nakon Drugoga svjetskog rata razvojačeni Willard Russell vraća se s Južnog Pacifika noseći u sebi jezive uspomene. Kad se autobus koji ga vozi u rodno zapadnovirginijsko mjesto zaustavi u zalogajnici u mjestu Meade u Ohiju, zaljubi se u konobaricu Charlotte. Stiže kući, no uskoro odlazi u Meade zaprositi Charlotte. Vjenčaju se i nakon tri godine rodi im se sin Arvin. Charlotte se poslije razboli, a Willard je po svaku cijenu želi spasiti. No kako i čime udobrovoljiti Boga da Charlotte ozdravi?

U ovome slojevitom romanu pojavljuje se galerija čudnovatih, ali i čudovišnih likova koja obilježava ruralnu Ameriku pedesetih godina 20. stoljeća. Od para bizarnih propovjednika čiji je fanatizam jednog od njih bacio u invalidska kolica, korumpiranog šerifa, bračnog para psihopata koji godišnje odmore provodi zavodeći i ubijajući mlađe autostopere, svećenika pedofila do nastranih i disfunkcionalnih svih vrsta.

U romanu U vječnoj borbi sa sotonom Pollock je stvorio mračni portret ljudske prirode, majstorski pokazao što se događa kada nema ničeg u što bi se vjerovalo, a svjetlo nade jedva se nazire.


Prvu zbirku priča Knockemstiff Donald Ray Pollock objavio je s 53 godine. Pollock zaista potječe iz mjesta Knockemstiff u Ohiju, gdje je rođen 1954. i gdje su njegovi roditelji držali prodavaonicu. U toj je prodavaonici i sam radio, sa 17 godina prekinuo je školovanje i zaposlio se u postrojenju za pakiranje mesa. Otišao je zatim u Floridu odakle se ubrzo vratio da bi se zaposlio u tvornici papira u mjestu Chillicothe u kojoj su radili i njegov otac i djed, a i on sljedećih 30 godina. Dvaput se oženio i razveo, ima kćer i često je previše pio. Zavšio je kreativno pisanje na Sveučilištu u Ohiju.

'U vječnoj borbi sa sotonom' njegov je prvi roman koji je dobio zadivljujuće kritike diljem svijeta. U Francuskoj je 2012., u izboru najrelevantnijeg časopisa za književnost – Lire – izabran za najbolji roman godine. Dobitnik je i Genheimove stipendije u kategoriji kreativnih umjetnosti.

Brutalno kreativan... Pollock zna kako uroniti čitatelje u radnju, i zatim ih izvući zadihane.
The New York Times Book Review

Pollock nas predaje očaju, oskudici i nerazvodnjenom, iskonskom zlu; podiže grotesku na razinu umjetnosti. Ne možeš vjerovati što čitaš, ali ideš dalje, i ne možeš prestati.
Publishers Weekly

Vrhunske televizijske serije mogu nas natjerati da grizemo nokte dok ubojica čeka u zasjedi, no Pollock je učinio toliko više.
Los Angeles Times

Novi Pollockov roman je, ako išta, još tmurniji od njegovih priča, i njegova preokupacija nasiljem i vjerom poseže u teritorij Flannery O’Connor.
The New York Times

Pollock se uvlači u umove tih izgubljenika, prodire u ono što se ne bismo usudili nazvati njihovom dušom, plete intrigu začudnom mirnoćnom, suhom i bogatom prozom, miješajući neizvjesnost i grozu.
Le Figaro






- 11:24 - Komentari (0) - Ispiši - #

TKO ČITA? : K.Serdarević+M.Gregur+A.Brlek



TKO ČITA? je program koji predstavlja prozaike i pjesnike rođene od 1980. naovamo.

Drugo čitanje održat će se u atriju Teatra &TD, 17.06. (srijeda) s početkom u 20h, a moderirat će Andrija Škare.

Program se odvija u suradnji s Kulturom promjene SC.

čitaju:
Korana Serdarević (proza)
Marko Gregur (poezija)
Alen Brlek (poezija)





- 06:12 - Komentari (0) - Ispiši - #

15.06.2015., ponedjeljak

'Poezija u dvorištu' : Aida Bagić



Književna večer 'Poezija u dvorištu'

Cafe U Dvoristu
Jurja Žerjavića 7/2, Zagreb

16.06.2015. u 19 sati

Svojom poezijom predstavlja se AIDA BAGIĆ


Ulaz besplatan!

Aida Bagić
Vretena
(iz knjige 'Ako se zovem Sylvia', Aora 2007.)

trnoružice ne nose žigice ovdje nose mobitele tamo slažu chipove
čisti je science fiction očekivati poljubac spasa
jedino još salvation army mercy corps i world vision
sve križari i mjesečari govore o boljem sutra
trag revolucije u imenima je ulica
trag revolucije spomenička je baština
vremena su vrlo brza sve su brža i minijaturna





- 19:51 - Komentari (0) - Ispiši - #

PREDAVANJE: Nepoznati Iran





Danas, 15.06. s početkom u 19:30
u Hrvatskom novinarskom domu

predavanje : Nepoznati Iran


Sudjeluju
Darija žilić
Branka Starčević
Ante Gugo
Nj.E. Mohammad Ebrahim Taherian Fard
, veleposlanik Irana u RH







- 14:09 - Komentari (0) - Ispiši - #

NOVO S MOJEG UREDNIČKOG STOLA: Dorota Maslowska - 'Poljskom šakom u rusku bulju' (Hena com, 2015.)


Dorota Masłowska
'Poljskom šakom u rusku bulju'

roman
izd. Hena com
Preveo s poljskog Emilio Nuić
Broj stranica: 242
Godina izdanja: lipanj 2015.
Uvez: meki uvez s klapnom
Format: 14 x 21,5 cm
Cijena 129,00 kn




Moj tekst s korica i klapni knjige


Roman Poljskom šakom u rusku bulju dojmljivo dočarava život poljske supkulturne mladeži, mladeži iz siromašnog radničkog sloja, odrasloj na rocku, hip-hop glazbi i filmu te stasaloj na ulici. Mladež je to koja egzistenciju svedenu na cjelodnevno rintanje kako bi se otplatio kredit i nahranila djeca ne vidi kao svoj izbor, a spas od pritiska kojim suvremeni kapitalizam tlači „sitnu raju“ traže u drogi, alkoholu i promiskuitetu.

Središnji protagonist i pripovjedač je Silny, šarmantni, brbljavi i drski, hiperaktivni narkoman, koji svoje viđenje svijeta verbalizira na način blizak rap glazbi, šamarajući čitatelja slengom i vulgarizmima ispunjenim salvama riječi.
Lutanje gradom, tulumarenja, drogiranje i seksualne avanture ono je čime Silny krati svoje dane dok uzaludno traga za životnim smislom koji izmiče i nedohvatan je, baš kao i Magda, cura u koju je zaljubljen, nesretno i
neuzvraćeno.
Kraj romana koji ovu frenetičnu priču punu žestokih, nabrijanih i snažnih scena dojmljivo zaokružuje, neočekivan je, dramatičan i šokantan, a po junaka, što se od početka moglo i naslutiti, nažalost, nimalo sretan...

Dorota Maslowska roman locira u 2002.godinu, u vrijeme poljske nestrpljivosti pred ulazak u EU i oštro prkosi vlastodržačkoj garnituri koja „gaće skida kako bismo ušli u EU“, dok se prava radnih ljudi smanjuju, a egzistencijalna nesigurnost sve je veća.

Radi se o socijalno-antropološkoj romanesknoj studiji suvremena svijeta, pesimističnoj slici društva usmjerenog profitu, gdje „biti“ sve brže nepovratno uzmiče pred „imati“, pa bijeg od mržnjom i politikom zatrovane zbilje i egzistencijalne nesigurnosti mladi traže u autodestrukciji i hedonizmu.

Roman je obložen gustim slojem ironije i gorčinom ispunjenim crnim humorom, uz mnoštvo citata, asocijacija i pop-kulturnih referenci, ali bez imalo pretencioznosti. Štoviše, Maslowska se poigrava i svojom autorskom pozicijom te čak i sebe na duhovit način uvodi u radnju, u kojoj neprestano balansira između stvarnosti i narkoticima izazvanih halucinantnih somnambulnih vizija.

Poljskom šakom u rusku bulju oštra je društveno-kritička romaneskna proza, urnebesno zabavna, energična i duhovita, puna dosjetki, verbalnih igrarija i politički nekorektna humora te jezičnog, stilskog, formalnog, pa čak i etičkog otklona od svakovrsnih normi.



Roman možete naručiti, s popustom, direktno od izdavača, na ovome linku



- 07:00 - Komentari (0) - Ispiši - #

<< Arhiva >>

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se